enii NT je

 

 

mmrmNlčummmmmmmnpmmmmmnnmusmmmmmammmmmmmmmmmm— sp snm=ammnmBEEEEEEEEEN

#

Su a

mole po predaji litanije svih svetaca, naši su molili
litanije Srca Isusova, a dok su u programu stavljene
neke potpuno sporedne tačke i mjesta, da se pohode,
dotle neka vrlo važna na pr. S. Croce in Gerusalemme
itd. ispuštena su. No ovaj su nedostatak vodići više
manje ispravili. Na koncu mora se posebna pohvala
izreći veleuč. Dr. Mariću, koji je svom dušom i silama
radio ne štedeći ni noćnog počinka, da uredi hodo-
čašće te ono što bolje uspije. Grjehota samo, što je
bio skoro sam. Pri drugom hodočašću ne bi smo se
smjeli na nikoga osloniti, već pregledati lično svaki
stan i hranu, jer u tom pogledu ovog puta bilo je
najviše izigravanja.

Hrvatski su hodočasnici iz Rima otišli puni lijepih
impresija i uspomena. Mnogi su žalili, što tako brzo
odlaze pa pohagjajući po zadnji put baziliku sv. Petra,
plakali (Bunjevci !). No sredinom septemba zakazano
je mladenačko hodočašće. Treba da od prvog naučimo
mnogo i sve uradimo, da novo hodočašće još bolje
uspije, te se naša omladina napoji na živim rimskim,
Petrovim vodama, na kojima su pili svi oni, koji su
nspješno djelovali na p lju katoličke akcije. Neka ona
dobije nove snage i poleta, te poradi, da naš narod

ne ostavi svojih predaja, već — stojeći čvrsto uz Pe-
trovu pećinu, — slijedi primjer svojih otaca, koji su
i krv svoju bili spravni proliti za Krst časni i slobodu
zlatnu ! S. Bi

NARODNA SVIJEST

Pretresajući pojedine stavke izdatka vidimo da su
članovi Ureda u prošloj godini dobili u gotovom novcu
na ime raznih potpora 40.5% od cjelokupnog pro-
pisa doprinosa.

Radnici plaćaju 50% od doprinosa bolesti pak
ako uzmemo da je skoro 10% doprinosa ostalo ne
naplaćeno, tada vidimo, da je radništvo dobilo u go-
tovom novcu na ime raznih potpora skoro onoliko,
koliko je uflatilo.

Dalje je utrošeno na bolničko, banjsko i sana-
torstvo liječenje članova zajedno sa troškovima puto-
vanja 10!/9%, na lijekove 19%, na plate liječnika 14%,
na plate primalja 1!/2% i na upravne troškove 20%.
Delicit iznosi 5'/a%.

Ako usnoredimo doprinose u godini 1924 sa
1993, vidimo da su narasli za 21%, dočim su sami
izdaci prema prošloj godini 1923 narasli za 32% a
to osobito izdatci na hranarinu i lijekove uslijed ve-
like epidemije malarije, koja je prošle godine harala
na području ispostave Tivat i povjereništva Metković.

Na koncu ravnatelj moli, da ravnateljstvo primi
izvještaj na znanje i predložene zaključne račune odobri.

Predsjednik. Nadzornog Odbora Luko Koprivica
izvješćuje da je Nadzorni Odbor pregledao sve knjige
i zaključne račune Ureda, te je sve našao u potpunom
redu. — Nakon toga ravnateljstvo jednoglasno odo-
brava predložene zaključne račune.

 

zaključni računi Okružnog Ureda za

Osiguranje radnika u Dubrovniku
za godinu 1924.

Dne 28. maja t. g. u 9 sati prije podne održana
je Il. redovita sjeduica Ravnateljstva Okružnog Ureda
za Osiguranje Radnika u Dubrovniku pod predsjeda-
njem predsjednika Venćeslava Križa. Sjednici su pri-
sustvovali potpredsjednici Ivan Banović i Vlaho Pata;
članovi ravnateljstva od grupe poslodavaca: Grabi-
šić Janko, Pasarić Pero, Turčinović Niko, a od grupe
namještenika : Tuškan Stanko, Pasarić Milan, Galić
Bartul, Kulišić-Trnovac Niko, Sibrina Josip ; od Na-
dzornog Odbora : Predsjednik Koprivica Luko i pot-
predsjednik Antun Triva, te članovi od grupe poslo-
davaca: Svilokos Vicko i Goszl Milan, a od grupe
namještenika Petar Relja.

Ovoj sjednici ravnateljstva predložio je ravnatelj
ureda Petar Slovinić zaključne račune za godinu 1924.
na odobrenje. Ovi računi pokazuju slijedeće primitke
i izdatke :

Primici

Prinos za slučaj bolesti 3,271.979.02
Kamati na uloške 17.466.69
Poslovni manjak 180.130.209
ukupno : 3,469.574.91

Izdaci
Hranarina (potpora u gotovom novcu) _ 1,053.333.69
Potpora za porodilje za osig. članove 9.323.72

3 e 3 , članove porodice 32.802.—
Oprema djeteta za osig. članove 4.562. —

a » m, članove porodice 175.191.80
Bolničko liječenje za osig. članove 313.224.78
: S , članove porodice 52.172.22
Lijekovi i zdrav. potrebe za osig. član.  384.883.09

a 3 , , član. porod. 176.429.27
Potpore za dojilje 563.40
Primaljske pristojbe za osig. članove 1.200.—
s : , članove porodice 33.550.—
Pogrebnina 36.838. —
Ljekarski troškovi 434.967.66
Troškovi za kupalište i sanatorija 75.961.76
Sanitarna roba 13.748.38
Gubitak na tečaju 1.513. —
Troškovi za ambulantu 18.120.33
Upravni troškovi 650.988.87

ukupno : 3,469.575.91
Gornji primici i izdaci prikazuju račun gubitka
i dobitka grane osiguranja za slučaj bolesti.
Koncem god. 1924. poslodavci su ostali dužni
uredu Dinara 1,602.641.80 u kojoj su svoti i dužni

doprinosi za granu osiguranja za slučaj nesreće, za
Berzu rada i Radničku komoru.

 

za ispiranje usta rabi Odol. Odo
kože, pa djeluje dulje vremena n

Pisma iz naroda.

KORČULA. Parobrodarske veze i uregjenje tarife.
Novim rasporedom od 1. o. mj. poboljšan je parobro-
darski saobraćaj sa našim gradom, jer sada imamo
sve parobrode samo po danu, a preuregjene su i pre-
vozne tarife, koje su bile nerazmjerne i nepravedne,
tako da-dok je prevozna cijena do Dubrovnika i Ko-
tora nešto povišena, dosta je snižena do Splita i Su-
šaka. Sada imamo slijedeći raspored parobroda : Du-
brovačka Plovidba dolazi iz Trsta Srijedu i Subotu u
14.30, a povraća se iz Gruža Ponedjeljak i Četvrtak
na 11.30. Jadranska plovidba dolazi sa Sušaka Pone-
djeljak i Petak u 10.30, a povraća se iz Kotora Utor-
kom u 12.15 i u Subotu _u_ 11.30. — Trgovačka
pruga Jadranske Plovidbe dolazi iz Sušaka Nedjeljom
u 20.15 i Srijedu 8 s. j. a povraća se iz Kotor Utorak
i Petak na 14 s. — ,Korčulanska plovidba“ : Him“
obavlja vicinalni saobraćaj sa otokom i Pelješcom ito
Ponedjeljak, Srijeda i Petak tičući Orebiće, Kučišće,
Viganj, Račišće i Prigradicu, a Ponedjeljak i Srijedu
produžuje do Velelake. U Subotu pak u 5 sati ide za
Metković, odakle se povraća u Nedjelju u 16 sati.
Još imamo talijansku ,Puglia“ koja u pruzi Venezia,
Santa Maura dolazi iz Venecije u Subotu u 3!/2a po-
vraća se iz Santa Maura u Nedjelju u 12"/2.

Lov srgjela potpuno je izdao, jer i ako je već
treći mrak prošao, naši ribari nijesu ioš ulovili nijedne
srgjele. Kad se pomisli, da je ovo treća godina, što
je ovo ribanje izdalo, i u vezi sa svim ostalim nevo-
ljama, što nas biju, nije čudo da narod počimlje
očajavati.

Kruh je pojeftinio i to bijeli od Din. 7.50 na
6.50, a pšenični od 6.50 na 6 po kg.

KOTOR. Dan sv. Antuna svečano se je pro-
slavio i ove godine u crkvi sv. Klare OO. Franjevaca.
U 5!/a s. počele su svete mise svako pola sata sa ve-
likim brojem naroda, koji je stupao na sv. pričest. U 10
sati velika pjevana misa, a iza mise dijeljenje kruha
siromasima. U 5!/e sati po p. blagoslov liljana, u 61/2
ophod sa impozantnom procesijom okolo grada. Svačije
je priznanje, da je ovo jedna od najljepših, najpobož-
nijih procesija, što“ Kotor imade. Iza procesije držao
je u čast sv. Antuna pohvalno slovo O. Ćiril Dubović,
dominikanac iz Dubrovnika, koga je narod pomnjivo
slušao. Opažamo da ova pobožna svečanost svake go-
dine sve više napreduje uz veliki broj pobožnog naroda
bez razlike vjere, te ne samo naroda grada, no iz bliž-
nje okolice, koji taj dan hrli u grad. Isti dan u večer
diletantska pozorišna sekcija Jugoslovenske Čitaonice
dala je prestavu u Dvorani ,Dojmi“ : ,Protekciju“ ko-
mediju u 5 čina od Nušića. Preko pauze koncertiralo
je diletantsko tamburaško društvo »Bokelj“. Dvoraoa

A OČNOG NANSEN

G

 

Br. 25

Ž
7

  
 
  
  

je bila tako posjećena, da nije bilo više slobodna |
mjesta. Radujemo se da imademo u našem gradu tako |
vrijedno pozorišno i tamburaško društvo, koje će nam |
moći ove zimske sezone davati više zabavnih večeri. |
PAG. Bijeli štrajk. Štrajk solara organiziran od
Jugosl. Strukovnog Saveza još traje. Žandarmarija je
na temelju krivih informacija Solana uapsila štrajkaški |
odbor, koji je imao nalog da čuva mir i red megju i
članovima. Vrijeme je došlo u pomoć štrajkašima, jer
noću od subote i nedjelju 14. 6. mi. pala je obilna
kiša, koja je odnijela od solnih guvna 60 vagona već
formirane soli u vrijednosti od dinara 1,750.000. Tako
da se uštedi 400.000 dinara za radničke poviške, mo-
nopol je izgubio već oko 2 wmilijona dinara u _ prva
četiri dana štrajka. Pregovora još nema. Monopol sa
svojim centralizmom sporo radi, i tako će se izgubit
još koji milijun ako štrajk traje koji dan dalje. Tek|
su sada pozvali u Beograd nadinčea. Koludrovića za
upute, Kako ured Solina neozbiljno shvaća državne|
interese i one naroda, pokaziva i to, da dok je J. S.S
navijestio Monopolu štrajk dva dana prije e da se do
gje do pregovora. Solana je brzojavila tek na 12. VI,
kad je štraj" započeo. Megju strajkašima vlada odušev«
ljenje i uzoran mir i red. Izjava g. ministra finansija,
da je sol poskupila jer su se modernizirale solane uf
Pagu i sagradile nove magazine ne odgovara istini.
U Pagu nije se ništa moderniziralo na solanama, niti
su se sagradili novi magazini, zato je to poskupljenj
bez razloga, pogotovo kad se nepoboljšaju plaće rad.
nicima, a od tog poviška, monopol će dobiti samo odf
paških solana 442 milijona dinara na godinu. — F./
VITALJINA (Konavle), Proslava Spasov-dana b
i Tijelova obavljena je ove godine toli svečano kao :
rijetko kada. Spasov-dau je titolarna svečanost našt|
crkve, pak taj dan došlo naroda iz bliže i dalje oko
lice. A naši oficiri iz tvrgjava Kobile i Oštre sastavili:
pjevački zbor te svojim pjevanjem uz citaru i violini:
zanijeli i oduševili narod, koji rijetko da je što slični
čuo i vidio. Tjelovskoj su pak procesiji sudjelovali |
vojnici i pjevački zbor oficira, Sve ono služi na čas
g. potpukovniku Žugiću kao i ostaloj gospodi časni
cima, koji se toliko zauzimlju za dobro našeg mjestij
Slaba ljetina. Radi jake suše stradalo sve povrći
Jaki vjetrovi čas bure, čas juga, škodili i lozi, buha
se osušio te se prosiplje, a maslina kod nas slabi
resila, dok po drugim mjestima bolje se drži. Žitj
su takogjer stradala, te narod ove godine nema a ni
baš u što da položi dobre nade. 1
ŠIPANJSKA LUKA. Loš ulov srdjela. Na počelki
sezone bio se ife pojavio lijep ulov srdjela, al se 1
jednom izjalovilo, pa nema ni za prihranu a srdjeg
je siromašna hrana. To je bila sva uzdanica naša, ii
nerodice i slabe cijene ulja. i
Slab rod maslina. \za lanjskog srednjeg roti
maslina, a loše vrsti ulja, jer plod preveć rano gruhnti
nadalo se je, da će ove godine ipak masline iznit
štogod ploda. Ljuto se prevarismo, jer maslina slali
iznijela. Odmah se je u cvatnji vidjelo kratku reštj
A kad je kratka resa, slabo je ploda. Nepovoljna S
bila i vremena u cvatnji, paučina se uhvatjla okoli
rese, koja se ni danas nije dignula, pak plod smetnii
Bude li ulja za domaću potrebu, bit će velika sreća
Loza obećaje ali na njoj se danomice pojavljij
peronospora, koja je na mjesta i plod uništila. — ;
Žalosno ekonomno stanje naroda. Glavni pi
hodi ovog mjesta ribanje i ulje izdadoše. Slabe cijel
ulja prošle godine, a sve to veća skupoća životni
namirnica dovedoše narod do prosjačkog štapa, a
upao u veliki dug iz kojeg, uz visoke kamate, niki
ne će izaći, Velika je potreba, da se ovome nardi
priskoči na koji način u pomoć, bilo to javnim ra
njama, od kojih mjesto potrebuje, bilo zajmovima
niske kamate. Općina bi se imala u pogledu toga |!
brinuti u prvom redu. 3
Podesno mjesto za kupanje. Izmegju čarobni
predjela na obalama našega Jadrana za kupanje spil
vakako i Šipanjska Luka. Bujno zelenilo sa sl
strana, kićeni otočići, što okružuju šipanjski zalje
do stonjskog prodora, uvalice i historična tijesna
koja se izlazi na široko more, sve to čini Štpanji
Luku tako lijepu, čarobnu, da joj se nikad ne mol
nadiviti. I sve što je više gledaš, sve ti se ljepša
Tko jednom amo dogje, da progje ljetnu sezonu, ri
se opet povraća, U mjestu ima lijepi uregjeni ho
»Sunčanica«, te lijepog društva, kao i samoće Si
kitnih bora uz obalu našeg mora. M

  

 

 

 

 

4

   
  

 

 

Svaka zabava, dapače i prolazan susretaj biva neestetski, ako se iz usta osjeća neugodan zadah. Doduše i že- i
ludac može prouzročiti zadah ustiju, no u glavnom je uzrokom nečistoća i zapuštenost ustiju. Zato neka se i

| je vanredno osvježavajuće sredstvo za usta. Odol prodire u sve bore usne |
akon uporabe, sprečavajući procese vrijenja i truleži. Ovo jedinstveno djelo- |
vanje čini Odol onim, što on znači za sav kulturni svijet: da je neosporno najbolje sredstvo za njegu zubi i ustiju. 1