o ožtabrina plaćena u gotovu.

 

 

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare,

 

Pojedini broj 1:50 Din.

urednik A. Flie,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

: PT DUBROVNIK, 14. jula 1925. God. VII.
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno, Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni

— Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“, —

 

N
—. Gradimo na pravom temelju !

Politika je elemenat kulture, Po političkom radu

upravljanju prosugjuje se kulturna snaga i sposob-
| most jednoga naroda.
Dok je svijetom vladao feudalizam politika je bila
 staranje za dobrobit pojedinog vlastelina. Kada je
vijelom zavladao demokratizam, to jest kada je pojam
naroda obuhvatio sve staleže jedne etničke jedinice i
priznao im: jednaka prava i nametnuo jednake dužnosti,
olitika je morala postati staranje za dobrobit ,demo-
 sa* — naroda. Kažemo morala, jer ona to nije svugdje
“postala, a nadasve ne kod ras južnih Slavena. Kod
| Srba je u većini još danas slaranje za dobrobit poje-
inih ,porodica“. Od vremena turskog oslobogjenja
postoje narodni ,despoti“, po čijem shvatanju narod
živi samo radi njih. Čovjek se čudi, kako jedan tako
> svijesni narod trpi još i danas parasite
voje imovine i napretka. Kod Bugara je isto i još
ore. Sloveiici su u tome pogledu najnapredniji, jer se
i mi Hrvati ne možemo do sada pohvaliti visokim
hvatanjem politike,

Kod nas je Hrvata politika, u većini, bila lijepa
ma i nazdravica bez ikakvog pozitivnog rada i
iSpjeha. Ako Hrvat istražuje koja su to sredstva bila,
koja su hrvatski narod do danas uzdržala i umnožila,
ne može nikako medju njih na vidnom mjestu spome-
uti politiku, pače, mora ustvrditi, da je u većini slu-
ajeva bila zlo, koje je u odlučnim momentima proigrala
što ježiva narodna svijest i jakost bila kadra da
stvori. Mi se ne možemo pohvaliti da je politika obu-
ivatila kulturnu i gospodarsku snagu našega naroda,
toširila ju i ustvrdila i ma njenom temelju sazidala
tu kolektivnu jedinicu. Narod se je naš održao i
redio sitnim i požrtvovnim radom pojedinaca, ko-
se nije u većini ni uspomena sačuvala, a relativno
bilo više nego u ikojem drugom narodu, i svc-
m prirogjenom ljubavi prema — svome,

Hrvati su se nadali da će u Jugoslaviji bez ve-
ih borba, prirodno ostvariti svoje narodne aspiracije
sigurati svojoj kulturnoj snazi miran i slobodan
uzvitak. Ali srpski politički mentalitet proširio se na
tjelu državu. Politika je i preko Drine postala staranje
obrobit beogradskih , porodica“, koje su ,preko“
išle ,svojte“, pomoću koje su držali i drže svu vlast
isvojim rukama. Poezija nije bila dobra, pače —
etna, ali politika ,familija“ postala je.pijavica, koja
ispijala i ispija hrvatstvo i narodno i gospodarski i
litllurno. Reakcija je morala nastati. Ta reakcija, kako
je hrvatska duša shvaćala nije bila rušilačka već
arajuća. Hrvatstvo je imalo dati Jugoslaviji temelje
og demokratizma, kulturne narodno-socijalne po-
ke i bratskog ravnopravnog života u slobodi, ali je
atska politika to proigrala.
= Šest godina pjevala je Radićeva ,hrvatska“ poli-
bnormalne pjesme, radi kojih su Hrvati dobivali
ne i pljuske pojedinačno i kao narod, te stradali go-
Wdarski financijalno i prosvjetno i t, d. Šest godina
dićeve hrvatske“ politike u Jugoslaviji znače isto
i abnormalnost, a sedma isto što i — sramota.
liotvorna_ politika, koju možeš pregledati sa tornja
igrebačke katedrale, londcnske čajanke, intervencije,

a politika, internacijonala i t. d. bile su abnor-
i šlnosti, a ulaz u vladu uz uvjet odreknuća osnovnih
“ea hrvatskog naroda i uvjeta slobodnog razvitka u
Oslaviji prava su sramota. Radić i njegova obitelj-
ika, koja to vrši zaslužuje više nego prezir.
unak iz »Slobodnog Doma« i Krašića, Londona,
(šve i Prpićeve palače; ,spasitelj“ i ,vogja“ puka,
E li je imao junačko srce i jeke živce kada je narod
Bo, koji je imao dovoljno 'snage da spravlja vješala
ta, koji su upozorazali na pogibiju, u koju će na-
dovesti njegov ,rad“ postaje sada, kada je oz iz-
0 slobodu — kukavica. On ne pljuje samo na
u prošlost, već podgriza temeljno korjenje svome
ft i učvršćuje temelje uzroka bratske borbe — Vi-
"[uenski ustav. Tako je i kod Hrvata postala politika

  
  
   
 
 
   
  
  
  
   

 

 

i

  

  
  
    
  
  
 
  
    

 

 

  

 
 
  
   
   
  
  

 
 
  
 

 

   
  
 

 

     

   
  
 

 

 

tivuje sebe za narod, već narod za sebe,

nje za spas i dobrobit pojedinca i familije. Vogja

A narod ? Oprati će tu sramolu, jer je svaku do
sada oprao. Pretrpljeno zlo i ono, koje još mora na-
stali uslijed dosadanje političke lakovjernosti i neupu-
ćenosti hrvatstva golemo je, ali ustrajnim i pozitivnim
radom smanjit će mu se žestina i s vremenom pot-
puno ga nestati, i

Mlada hrv. katolička generacija polilički organi-
zirana u Hrvatskoj Pučkoj Stranci pošla je politički
teškim ali ispravnim putem. Naš pokret obuhvaća narod
u njegovoj cjelini, stara se za duševni i materijalni
njegov napredak. Počivajući na temeljima žive vjere
bio je kadar da stvori ustrajnost, dosljednost i požr-
tvovnost naših redova. Samo naivni i neodgojeni od
njega su otpali. Što je naš pokret odgojio i danas je
na dužnosti. Mnogo je naivnih pregledalo pa ih pozi-
vamo na saradnju; Bez ustrajnog rada, bez jake mo-
ralne, sccijalno-gospodarske, kulturno-prosvjetne orga-
nizacije nema sclidne, ispravne i uspješne politike, a
a bez nje ni hrvatstva kao ravno pravne kolektivne jedinice
u Jugoslaviji. Hrvatstvo će biti onako kakva bude
njegova politika, a politika će biti takva kakva bude
njegova moralna i savremeno-kulturna snaga.

Obračunajmo sa poezijom i tribunima. Pustimo
ih neka prave »protokole«, a mi radimo, Naš će im
rad sačiniti protokol o sahrani za vječna vremena, jer
kad bi ih u povjesti sačuvali prisilili bi nastajna poko-
ljenja, da se crvene od srama.

Snaga je naših ideja golema. Upotrebimo ju da
narodnu energiju i sposobnost svedemo na ispravan i
uspješan put, Pamtimo da hrvatstvo nema samo ostvariti
svoje opravdane aspiracije, već da ima udariti zdrave
temelje zajedničkoj državi slobodne braće, koji će u
slobodnoj zajednici sa ostalim slavenstvom dati općoj
kulturi dragocjene gragje. Tu gr igju daje samo narodna
duša, koja je kršćanska, štćba razlog "svakog našeg
rada, a nadasve najvažnijeg političkog, mora počivati
na iome temelju. Sanio taj temelj kadar je da stvori
politiku, koja neće moći biti ništa drugo, već staranje
za duševni, kulturni, socijalno-gospodarski napredak
naroda.

Utvrgjuimo taj temelj i gradimo na njemu.

 

Orlovski slet u Šibeniku.

Dne 8. i 9. kolovoza priregjuje Hrvatski Orlovski
Savez pokrajinski orlovski slet u Šibeniku da proslavi
tisućgodišnjicu hrv. kraljevstva, i da pred cijelim svi-
jetom javno kaže, da želi, da se drugi milenij počne
u znaku kršćanskog preporoda.

Za sam slet čine se priprave već dulje vremena,
te če to biti do sad najveća orlovska priredba u hrvat-
skim zemljama. — Dan poslije sleta moći će učesnici
učiniti izlet na slapove Krke, koji svake godine pri-
vlače mnogo izleinika i iz udaljenijih krajeva. Na slet
osim Orlova članova i prijatelja kat. pokreta iz Dal-
macije, dolaze u većem broju takcgjer Orlovi i prija-
telji kat. pokreta iz ostalih hrvatskih krajeva. Na slet
dolazi takogjer i reprezentacija bratske Orlovske orga-
nizacije iz Čehoslovačke.

Hrvatski Orlovski Savez poziva ovime sve čla-
nove kao i prijatelje kat, pokreta, da u što većem
broju pohrle na šibenski slet.

Braća iz Dalmacije očekuju od Hrvate katolika
iz Banovine, da će svojim velikim učešćem dati siben-
skom sletu i proslavi značaj najveće proslave tisuć-
godišnjice, što ju priregjuju Hrvati katolici.

Šibenski slet neka bude manifestacija i smotra
organizovanih katolika naše domovine, neka bude
poziv i pobuda na daljnji rad za kršćansku renesansu.
Šibenski slet neka bude megjaš na pragu nove ere
orlovskog pokreta! — Na nama, na hrvatskim kato-
licima je, da ovom prilikom učinimo svoju dužnost,

Ovih dana izlazi sletski vijesnik, u kojem se
nalazi detaljni program kao i informacije o cijenama,
stanu, hrani i t, d. Tko želi ići na slet, neka se obrati
na Hrv. Orlovski 'Savez, Zagreb, Kaptol 27. Prijave
treba slati najkasnije do 25. srpnja. Legitimacija uz
koju imamo pola karte na brodu i željeznici stoji
10 Dinara., O
: Bog Živi! _.

Orlovska svečanost u Župi Dubrovačkoj,

U slavu hiljadugodišnjice hrvatskog kraljevstva.
U nedjelju, na dan slavenskih apostola sv. Ćirila
i Metoda, doživjela je Župa rijetko slavlje, kojim se
može dičiti ispred čitave južne Dalmacije -i svih Hr-
vata. Odmah moramo nažalost utvrditi, da ćijela južna
Dalmacija, ft. j. od Metkovića isključivo pa do Kotora,
nigdje se nije proslavila svečanim vanjskim mačinom
Hiljadugodišnjica Hrv. Kraljevstva, osim po crkvama. Sam
Dubrovnik, kao centar dotićnog dijela Dalmacije, nije
do sada ništa učinio za tu rijetku i izvanrednu pro-
slavu, dapače manje nego za one obične narodne
svečanosti. — Žapa Dubrovačka je prva, koja je za-
mjernim slavljem proslavila tu svečanost. Trebalo je
čekati naše mlade Orlove, tu mladu kat, organizaciju,
da nas oni sjete, da, iako smo danas u svojoj narod-
noj ujedinjenoj državi, ipak ne smijemo zaboraviti
slavnu prošlost našu, pregje naše, slavu našu, Tomi-
slava prvog hrv. kralja; narodni bi to bio grijeh.
Svečanost se vršila dne 5. jula. Već dan prije u
predvečerje pucanje mužara stvaralo je u Župljanima
svečano raspoloženje, navještujući proslavu. U jutro,
na dan proslave u 7 sati bila je sv. Misa za omladinu
sa zajedničkom sv. Pričesti, Prigodnu propovijed omla-
dini izrekao je mp. O. B. Perović iranj. naglasivši jasno,
da današnjom orlovskom svečanošću kat. omladina
slavi u prvom redu Hiljadugodišnjicu hrv. kraljevstva,
u drugom pak redu manifestira veliku i spasonosnu
ideju Orlovstva. — Iza svečane župne Mise održao se
pred Crkvom javni zbor, kojega je otvorio mjesni ve-
lezaslužani župnik veleč. Dn. Antun Kriletić. U uvod-

nom govoru rastumačio je g. župnik narodu, da“ova “
omladina, koju on pred sobom vidi, da su to Orlovi,

sinovi našeg naroda, koji su se postavili na braniku
vjere i domovine. Orlovi su zadojeni onom istom vje-
rom, poletom i snagom kao naši pradjedovi, zato oni
danas potpunim pravom slave Hiljadugodišnjicu hrv.
kraljevstva, U isto vrijeme oni nastupaju kao članovi
Kat. Akcije, kao Orlovi. Orlovi su pak najvjerniji si-.
novi našeg naroda, koji se bore za ista načela i ista
prava, za koje su se borili kroz vjekove naši pregji.
Iza njega govorio je br. Sibe Zaninović svr. pravnik :
o velikoj siavi, koju je doživio hrvatski narod, kad je
u svojoj narodnoj državi, dočekao da proslavi hiljadu-
godišajicu krunjenja prvog hrv, kralja Tomislava. Mi-
sao na slavnu prošlost uvijek je budila u Hrvatima
nadu u bolju budućnost. Tomislav je podigao Hrvat-
sku do velevlasti. Tomislav je ujedinio do onda rasta-
vljene hrvatske zemlje i sačuvao Hrvate od madžarske
bujice. Istaknuo je govornik i vrline kralja Tomislava :
miroljubivost, vjernost prema crkvi i viteštvo. Završio
je ovim riječima: ,Pojava hrv. kralja Tomislava mora
potaknuti svakog hrvatskog Orla, da štuje uspomenu
svoga prvog hrv. kralja i da se ponosi, što je Tomi-
slav bio uaš: naš čovjek, a to znači čovjek kršćanskih
načela“. — Iza toga govorio ie mp. o. B. Perović o
Kat. Akciji megju Hrvatima: Hrvati su bili oduvijek
vjerni nepogrješivoj rimskoj hridi Katoličkoj Crkvi ;
stari su Hrvati braneći svoju vjeru i domovinu kroz
vjekove junački umirali. Danas se psk udružuju tamne
sile i kušaju iščupati iz duše naših katolika onu vjeru,
za koju su naši pregji mučenički umirali. Utješna je
pojava Kat. Akcije t. j. saveza svih katoličkih društava,
osobito orlovska društva, koja su započela boj po pri-
mjeru pregja, ali ne orugjem, nego idejama, primjerom
požrtvovnošću i radom. Svoj je govor morao skratiti,
jer je prijetilo nevrijeme, a radi istog razloga otpao
je i govor Orla-težaka Luka Lukšića o Orlovstvu.

Za gostove bio je priregjen objed u Orlani, u
prostorijama nad seoskom blagajnom. Megju gosto-
vima nalazili su se i dva akademičara Orla iz Praga.
Preko objeda govorili su: delegat Tomislavovog or-
lovskog okružja iz Splita, mjesni župnik, Čeh Orao
Štepanek, koji je izrazio veselje da čak do zadnjih
granica Slavjanstva orao širi svoja krila: ,1 Česi, kaže
on, počeli su sa dvije iri hiljade, dok danas broje
150 hiljada Orlova; ta činjenica neka bodri i Hrvate
u radu za orlovsku ideju.“ Za pjevanja orlovske himne
mužari su pucali na počast.

E