o ožtabrina plaćena u gotovu. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare, Pojedini broj 1:50 Din. urednik A. Flie, Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — : PT DUBROVNIK, 14. jula 1925. God. VII. Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno, Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku, — Odgovorni — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“, — N —. Gradimo na pravom temelju ! Politika je elemenat kulture, Po političkom radu upravljanju prosugjuje se kulturna snaga i sposob- | most jednoga naroda. Dok je svijetom vladao feudalizam politika je bila staranje za dobrobit pojedinog vlastelina. Kada je vijelom zavladao demokratizam, to jest kada je pojam naroda obuhvatio sve staleže jedne etničke jedinice i priznao im: jednaka prava i nametnuo jednake dužnosti, olitika je morala postati staranje za dobrobit ,demo- sa* — naroda. Kažemo morala, jer ona to nije svugdje “postala, a nadasve ne kod ras južnih Slavena. Kod | Srba je u većini još danas slaranje za dobrobit poje- inih ,porodica“. Od vremena turskog oslobogjenja postoje narodni ,despoti“, po čijem shvatanju narod živi samo radi njih. Čovjek se čudi, kako jedan tako > svijesni narod trpi još i danas parasite voje imovine i napretka. Kod Bugara je isto i još ore. Sloveiici su u tome pogledu najnapredniji, jer se i mi Hrvati ne možemo do sada pohvaliti visokim hvatanjem politike, Kod nas je Hrvata politika, u većini, bila lijepa ma i nazdravica bez ikakvog pozitivnog rada i iSpjeha. Ako Hrvat istražuje koja su to sredstva bila, koja su hrvatski narod do danas uzdržala i umnožila, ne može nikako medju njih na vidnom mjestu spome- uti politiku, pače, mora ustvrditi, da je u većini slu- ajeva bila zlo, koje je u odlučnim momentima proigrala što ježiva narodna svijest i jakost bila kadra da stvori. Mi se ne možemo pohvaliti da je politika obu- ivatila kulturnu i gospodarsku snagu našega naroda, toširila ju i ustvrdila i ma njenom temelju sazidala tu kolektivnu jedinicu. Narod se je naš održao i redio sitnim i požrtvovnim radom pojedinaca, ko- se nije u većini ni uspomena sačuvala, a relativno bilo više nego u ikojem drugom narodu, i svc- m prirogjenom ljubavi prema — svome, Hrvati su se nadali da će u Jugoslaviji bez ve- ih borba, prirodno ostvariti svoje narodne aspiracije sigurati svojoj kulturnoj snazi miran i slobodan uzvitak. Ali srpski politički mentalitet proširio se na tjelu državu. Politika je i preko Drine postala staranje obrobit beogradskih , porodica“, koje su ,preko“ išle ,svojte“, pomoću koje su držali i drže svu vlast isvojim rukama. Poezija nije bila dobra, pače — etna, ali politika ,familija“ postala je.pijavica, koja ispijala i ispija hrvatstvo i narodno i gospodarski i litllurno. Reakcija je morala nastati. Ta reakcija, kako je hrvatska duša shvaćala nije bila rušilačka već arajuća. Hrvatstvo je imalo dati Jugoslaviji temelje og demokratizma, kulturne narodno-socijalne po- ke i bratskog ravnopravnog života u slobodi, ali je atska politika to proigrala. = Šest godina pjevala je Radićeva ,hrvatska“ poli- bnormalne pjesme, radi kojih su Hrvati dobivali ne i pljuske pojedinačno i kao narod, te stradali go- Wdarski financijalno i prosvjetno i t, d. Šest godina dićeve hrvatske“ politike u Jugoslaviji znače isto i abnormalnost, a sedma isto što i — sramota. liotvorna_ politika, koju možeš pregledati sa tornja igrebačke katedrale, londcnske čajanke, intervencije, a politika, internacijonala i t. d. bile su abnor- i šlnosti, a ulaz u vladu uz uvjet odreknuća osnovnih “ea hrvatskog naroda i uvjeta slobodnog razvitka u Oslaviji prava su sramota. Radić i njegova obitelj- ika, koja to vrši zaslužuje više nego prezir. unak iz »Slobodnog Doma« i Krašića, Londona, (šve i Prpićeve palače; ,spasitelj“ i ,vogja“ puka, E li je imao junačko srce i jeke živce kada je narod Bo, koji je imao dovoljno 'snage da spravlja vješala ta, koji su upozorazali na pogibiju, u koju će na- dovesti njegov ,rad“ postaje sada, kada je oz iz- 0 slobodu — kukavica. On ne pljuje samo na u prošlost, već podgriza temeljno korjenje svome ft i učvršćuje temelje uzroka bratske borbe — Vi- "[uenski ustav. Tako je i kod Hrvata postala politika i tivuje sebe za narod, već narod za sebe, nje za spas i dobrobit pojedinca i familije. Vogja A narod ? Oprati će tu sramolu, jer je svaku do sada oprao. Pretrpljeno zlo i ono, koje još mora na- stali uslijed dosadanje političke lakovjernosti i neupu- ćenosti hrvatstva golemo je, ali ustrajnim i pozitivnim radom smanjit će mu se žestina i s vremenom pot- puno ga nestati, i Mlada hrv. katolička generacija polilički organi- zirana u Hrvatskoj Pučkoj Stranci pošla je politički teškim ali ispravnim putem. Naš pokret obuhvaća narod u njegovoj cjelini, stara se za duševni i materijalni njegov napredak. Počivajući na temeljima žive vjere bio je kadar da stvori ustrajnost, dosljednost i požr- tvovnost naših redova. Samo naivni i neodgojeni od njega su otpali. Što je naš pokret odgojio i danas je na dužnosti. Mnogo je naivnih pregledalo pa ih pozi- vamo na saradnju; Bez ustrajnog rada, bez jake mo- ralne, sccijalno-gospodarske, kulturno-prosvjetne orga- nizacije nema sclidne, ispravne i uspješne politike, a a bez nje ni hrvatstva kao ravno pravne kolektivne jedinice u Jugoslaviji. Hrvatstvo će biti onako kakva bude njegova politika, a politika će biti takva kakva bude njegova moralna i savremeno-kulturna snaga. Obračunajmo sa poezijom i tribunima. Pustimo ih neka prave »protokole«, a mi radimo, Naš će im rad sačiniti protokol o sahrani za vječna vremena, jer kad bi ih u povjesti sačuvali prisilili bi nastajna poko- ljenja, da se crvene od srama. Snaga je naših ideja golema. Upotrebimo ju da narodnu energiju i sposobnost svedemo na ispravan i uspješan put, Pamtimo da hrvatstvo nema samo ostvariti svoje opravdane aspiracije, već da ima udariti zdrave temelje zajedničkoj državi slobodne braće, koji će u slobodnoj zajednici sa ostalim slavenstvom dati općoj kulturi dragocjene gragje. Tu gr igju daje samo narodna duša, koja je kršćanska, štćba razlog "svakog našeg rada, a nadasve najvažnijeg političkog, mora počivati na iome temelju. Sanio taj temelj kadar je da stvori politiku, koja neće moći biti ništa drugo, već staranje za duševni, kulturni, socijalno-gospodarski napredak naroda. Utvrgjuimo taj temelj i gradimo na njemu. Orlovski slet u Šibeniku. Dne 8. i 9. kolovoza priregjuje Hrvatski Orlovski Savez pokrajinski orlovski slet u Šibeniku da proslavi tisućgodišnjicu hrv. kraljevstva, i da pred cijelim svi- jetom javno kaže, da želi, da se drugi milenij počne u znaku kršćanskog preporoda. Za sam slet čine se priprave već dulje vremena, te če to biti do sad najveća orlovska priredba u hrvat- skim zemljama. — Dan poslije sleta moći će učesnici učiniti izlet na slapove Krke, koji svake godine pri- vlače mnogo izleinika i iz udaljenijih krajeva. Na slet osim Orlova članova i prijatelja kat. pokreta iz Dal- macije, dolaze u većem broju takcgjer Orlovi i prija- telji kat. pokreta iz ostalih hrvatskih krajeva. Na slet dolazi takogjer i reprezentacija bratske Orlovske orga- nizacije iz Čehoslovačke. Hrvatski Orlovski Savez poziva ovime sve čla- nove kao i prijatelje kat, pokreta, da u što većem broju pohrle na šibenski slet. Braća iz Dalmacije očekuju od Hrvate katolika iz Banovine, da će svojim velikim učešćem dati siben- skom sletu i proslavi značaj najveće proslave tisuć- godišnjice, što ju priregjuju Hrvati katolici. Šibenski slet neka bude manifestacija i smotra organizovanih katolika naše domovine, neka bude poziv i pobuda na daljnji rad za kršćansku renesansu. Šibenski slet neka bude megjaš na pragu nove ere orlovskog pokreta! — Na nama, na hrvatskim kato- licima je, da ovom prilikom učinimo svoju dužnost, Ovih dana izlazi sletski vijesnik, u kojem se nalazi detaljni program kao i informacije o cijenama, stanu, hrani i t, d. Tko želi ići na slet, neka se obrati na Hrv. Orlovski 'Savez, Zagreb, Kaptol 27. Prijave treba slati najkasnije do 25. srpnja. Legitimacija uz koju imamo pola karte na brodu i željeznici stoji 10 Dinara., O : Bog Živi! _. Orlovska svečanost u Župi Dubrovačkoj, U slavu hiljadugodišnjice hrvatskog kraljevstva. U nedjelju, na dan slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda, doživjela je Župa rijetko slavlje, kojim se može dičiti ispred čitave južne Dalmacije -i svih Hr- vata. Odmah moramo nažalost utvrditi, da ćijela južna Dalmacija, ft. j. od Metkovića isključivo pa do Kotora, nigdje se nije proslavila svečanim vanjskim mačinom Hiljadugodišnjica Hrv. Kraljevstva, osim po crkvama. Sam Dubrovnik, kao centar dotićnog dijela Dalmacije, nije do sada ništa učinio za tu rijetku i izvanrednu pro- slavu, dapače manje nego za one obične narodne svečanosti. — Žapa Dubrovačka je prva, koja je za- mjernim slavljem proslavila tu svečanost. Trebalo je čekati naše mlade Orlove, tu mladu kat, organizaciju, da nas oni sjete, da, iako smo danas u svojoj narod- noj ujedinjenoj državi, ipak ne smijemo zaboraviti slavnu prošlost našu, pregje naše, slavu našu, Tomi- slava prvog hrv. kralja; narodni bi to bio grijeh. Svečanost se vršila dne 5. jula. Već dan prije u predvečerje pucanje mužara stvaralo je u Župljanima svečano raspoloženje, navještujući proslavu. U jutro, na dan proslave u 7 sati bila je sv. Misa za omladinu sa zajedničkom sv. Pričesti, Prigodnu propovijed omla- dini izrekao je mp. O. B. Perović iranj. naglasivši jasno, da današnjom orlovskom svečanošću kat. omladina slavi u prvom redu Hiljadugodišnjicu hrv. kraljevstva, u drugom pak redu manifestira veliku i spasonosnu ideju Orlovstva. — Iza svečane župne Mise održao se pred Crkvom javni zbor, kojega je otvorio mjesni ve- lezaslužani župnik veleč. Dn. Antun Kriletić. U uvod- nom govoru rastumačio je g. župnik narodu, da“ova “ omladina, koju on pred sobom vidi, da su to Orlovi, sinovi našeg naroda, koji su se postavili na braniku vjere i domovine. Orlovi su zadojeni onom istom vje- rom, poletom i snagom kao naši pradjedovi, zato oni danas potpunim pravom slave Hiljadugodišnjicu hrv. kraljevstva, U isto vrijeme oni nastupaju kao članovi Kat. Akcije, kao Orlovi. Orlovi su pak najvjerniji si-. novi našeg naroda, koji se bore za ista načela i ista prava, za koje su se borili kroz vjekove naši pregji. Iza njega govorio je br. Sibe Zaninović svr. pravnik : o velikoj siavi, koju je doživio hrvatski narod, kad je u svojoj narodnoj državi, dočekao da proslavi hiljadu- godišajicu krunjenja prvog hrv, kralja Tomislava. Mi- sao na slavnu prošlost uvijek je budila u Hrvatima nadu u bolju budućnost. Tomislav je podigao Hrvat- sku do velevlasti. Tomislav je ujedinio do onda rasta- vljene hrvatske zemlje i sačuvao Hrvate od madžarske bujice. Istaknuo je govornik i vrline kralja Tomislava : miroljubivost, vjernost prema crkvi i viteštvo. Završio je ovim riječima: ,Pojava hrv. kralja Tomislava mora potaknuti svakog hrvatskog Orla, da štuje uspomenu svoga prvog hrv. kralja i da se ponosi, što je Tomi- slav bio uaš: naš čovjek, a to znači čovjek kršćanskih načela“. — Iza toga govorio ie mp. o. B. Perović o Kat. Akciji megju Hrvatima: Hrvati su bili oduvijek vjerni nepogrješivoj rimskoj hridi Katoličkoj Crkvi ; stari su Hrvati braneći svoju vjeru i domovinu kroz vjekove junački umirali. Danas se psk udružuju tamne sile i kušaju iščupati iz duše naših katolika onu vjeru, za koju su naši pregji mučenički umirali. Utješna je pojava Kat. Akcije t. j. saveza svih katoličkih društava, osobito orlovska društva, koja su započela boj po pri- mjeru pregja, ali ne orugjem, nego idejama, primjerom požrtvovnošću i radom. Svoj je govor morao skratiti, jer je prijetilo nevrijeme, a radi istog razloga otpao je i govor Orla-težaka Luka Lukšića o Orlovstvu. Za gostove bio je priregjen objed u Orlani, u prostorijama nad seoskom blagajnom. Megju gosto- vima nalazili su se i dva akademičara Orla iz Praga. Preko objeda govorili su: delegat Tomislavovog or- lovskog okružja iz Splita, mjesni župnik, Čeh Orao Štepanek, koji je izrazio veselje da čak do zadnjih granica Slavjanstva orao širi svoja krila: ,1 Česi, kaže on, počeli su sa dvije iri hiljade, dok danas broje 150 hiljada Orlova; ta činjenica neka bodri i Hrvate u radu za orlovsku ideju.“ Za pjevanja orlovske himne mužari su pucali na počast. E