U krasno uregjenoj starodrevnoj katedrali Sv. Nikole
bi otvoren kongres sa svečanom pontifikalnom misom
po istočnom obredu sv. Ivana Zlatoustog. Crkveni
govor prije pontif. mise držao je Dr. J. Tomažić, u
kojem toplo pozdravi sve goste i učesnike te otvori
kongres. Krasati svoj govor završio je riječima : ,Mo-
limo svi Oca, neka radi svojega Sina, koji mu se da-
ruje svaki dan na oltarima istoka i zapada i na molbu
Djevice Marije te Sv. Ćirila j Metoda bogato blago-
slovi sve skupštine ovoga kongresa. Ne prestanimo se
truditi, dok ne budemo svi jedno, dok ne bude jedin-
stvenosti u Crkvi Kristovoj.
Liturgiju Sv. I. Zlatoustoga na staroslovenskom
jeziku ovršio je Dr. Njaradi. Pjevalo je pjevačko društvo
»Ljubljana« tako krasno, da smo upravo uživali u svim
ljepotama liturgije. Pjesnički duh Sv. I. Zlatoustoga
tako izbija iz nje, da je čovjek na silu pobožan i
sabran sa svećenicima na oltaru.
Po toj liturgiji, koja je na sve učinila duboki
dojam, sabraše se svi kongresisti u velikoj dvorani
biskupske palače, gdje je bio kongres svečano ina-
ugariran. Najprije je burno pozdravljen Dr. A. Jeglić
u ovećem govoru razložio značenje kongresa, a nato
je ravnatelj ordin. pisarne Dostal pročitao breve (pismo)
svetoga oca Pape. Za tim je presjednik pripravnog
odbora univ. proi. Dr. F. Grivac razjasnio koja je
svrha kongresa, koji nije unionistički, najmanje pro-
pagandistički, nego neka služi samo pospješavanju
proučavanju istočnog bogoslovlja. Zatim bi izabran
časni presidij od svih biskupa i nadbiskupa, a za pre-
siedništvo bi izabran nadbiskup olomučki Dr. L. Prečan,
Dr. B. Jeglić i Dr. Njaradi. Za voditelje zuanstvenih
sjednica bješe izabrani: O. M. d' Herbigny i Dr.E
Grivec. Dr. Prečan je preuzeo presjedništvo i u krasnoj
latinštini pozdravio sve goste, rekavši da donosi po-
zdrave sa groba Sv. Metoda na Velehradu. Za tim su
slijedili razni i mnogobrojni pozdravi i pozdravni br-
zojavi. Oko 1 ure je bila zaključena prva skupština.
(Svršit će se.)
Naše školske zgrade.
Sada nakon završetka školske godine hoćemo da
se malo pozabavimo sa školskim zgradama u našem
gradu, obzirom na njihovo gragjevno stanje, koje je
od osobitog uticaja na zdravlje naše djece, koja se u
njima odgajaju.
Gotovo nijedna školska zgrada u našem gradu, izim
one preparandija, ne odgovara svojoj svrsi sa nijednog
gledišta, radi čega u prvom redu naša djeca izvrgnuta
su čestim i pogibeljnim bolestima a što se tiče uzgojne
i didaklične strane o njoj nema ni govora, tako da i
uz najbolju volju upravitelja i nastavnika nemože da
se postigne potrebiti uspjeh i disciplina.
Izim Preparandije, koja je novija i u tu svrhu
gragjena zgrada, ostale su, kao Gimnazija, preudešena
iz starog trošnog menastira, sve druge privatne
zgrade, koje su se silom prilika morale preudesiti kao
+ školske zgrade, akoprem ni iz daleka ne odgovaraju
svrsi za koju su odregjene i upotrebljene.
I prije rata ove su zgrade bile dosta slabo uz-
državane, jer država veoma malo doprinašala za uzdr-
žavanje privatnih zgrada u javnoj uporabi. Kroz ratno
i poratno doba nije se pak ništa radilo, jer niti država
niti sami vlasnici nijesu ni htjeli ni mogli da troše za,
tu svrhu.
Kad se još k tome uzme u obzir da su svete
zgrade stare i trošne a kroz toliko godina nijesu ni-
kako bile popravljene i uzdržavane onda svak može
sebi lako predstaviti kako izgledaju školske zgrade u
našem gradu, te je suvišno svako opisivanje.
Još mnogo prije rata radilo se je na tome da se
Dubrovniku priskrbe potrebita školska pomješća i bilo
se je u tom pravcu prilično napredovalo, ali rat sve
omeo a poratno stanje sve pak zamelo da nema iz-
gleda kada. ćemo doći do novih zgrada.
__ Nova gimnazijska zgrada radi se već toliko go-
dina, ali se nikad ne dovršuje, neshvaćanjem nadležnih
faktora; tako, da nije moguće predviditi kada će biti
gotova, dok vidimo da se drugim mjestima od jednom
doznačuju velike svote 'za podizanje novih školskih
zgrada, koje će biti gotove još prije naše gimnazije,
(Neki zlobnici kažu, da je čak svota odregjena za našu
gimnaziju, bila doznačena za jednu drugu školsku
zgradu u Dalmaciji !) 5
= Za nove zgrade za osnovne škole, naša je Op-
ćina još prije rata kupila i gradilište, ali je na tome
i ostalo a niti se misli još na gradnju. Znamo da je
tome najviše krivo što nemamo redovitog općin. za-
stupstva, ali ipak da ima dobre volje i iskrenih na-
mjera moglo se je ipak započeti radnjom jer bi se od
prevrata do dauas bilo moglo mnogo toga učiniti a
mislimo i dovršiti zgradu uz povoljnije uvjete, nego
će to biti unaprijed.
NARODNA SVIJEST
Takogjer se je prije rata projektirala i nova z rada
za Nautičku Akademiju, ali je na tome i ostalo i više
nema ni spomena o tome. Megjutim naša djeca i dalje
trunu u tim nezdravim kućetinama i izbama da nikoga
za to, ne boli glava niti promišlja na posljedice.
Dok se svaki grad, pa čak i sela, brinu na svaki
način i upotrebljuju svako sredstvo kako bi švojem
mjestu ti prvom redu priskrbili dobre i podesne škol.
zgrade u nas se u Dubrovniku nitko zato ne miče.
Svak oklijeva i nešto čeka, ali što? Na to nema od-
govora. Kad govorite s nekim gragjanima, koji bi htjeli
da u svemu igraju neku glavnu ulogu u svim grad-
skim pitanjima, onda ili naprosto uzmaknu plećima i
ne odgovaraju na upit ili nam reku da će se .to riješiti
kad ova ili ona partija dogje na vladu. Zaista smiješno,
jeli? Ili i u ovakovim pitanjima igra ulogu političko
opredijeljenje gragjana jednog grada, ili državna vlast
treba da se za svakoga jednako brine, jer su svi gra-
gjani pred državom jednaki.
Na dugo bi išli kad bi morali raspravljati ob ovom
pitanju, obzirom na političku situaciju u državi i opre-
djeljenju pojedinih gradova u političkom smislu, Sva-
kako stoji činjenica da Dubrovnik ne dobiva ništa,
prama drugim gradovima u državi. Sada jeli to neka
osveta ili je to poslijedica našeg nehajstva, sada ne-
ćemo da ispitujemo. Konstatiramo fakta.
Nećemo takogjer niti da objegjujemo pojedine
predstavnike vlasti, koji su po svojem službenom po-
l\ožaju pozvanii dužni da nadležnom Ministarstvu pre-
doče ovo tužno stanje naših školskih zgrada i hitno
traže provigjenje. Mislimo, da su i oni učinili svoju
dužnost, ali onaj, koji umire nemože da čeka.
Dužnost bi bila svih gragjana bez razlike mi-
šljenja da javnim milingom požure riješenje ovih pi-
tanja da nas naša djeca kašnje ne budu kleti.
Pisma iz naroda.
KORČULA. Kupališni gosti nagrnoli su zadnjih
dana u naš grad tako, da su hoteli puni. Večinom su
iz unutrašnjosti naše države. Pošto svaki dau stižu
nove prijave, već su i sve privatne sobe rezervirane.
Umjetničko veče. Ovdje se nalaze na ladanju
nekoji članovi Hudoženstvenog teatra, pak na zamolbu
prirediše nam u nedjelju 19. ovog mjeseca Čehovljevo
veče, jer su prikazivali četiri Čehovljeve komedije.
Interes gragjanstva bio je silan, jer je svatko želio da
vidi na djelu ove proslavljene umjetnike, tako da je
kuća bila prepuna. Ne treba tek isticati da je svatko
sa užitkom pratio_i u gg.:_ Pavlova, Komesarova i
g.gje Greč, te i po ovome mogli smo da prosudimo
umjetničku njihovu visinu.
Na Jadranskoj izložbi. Korčula će biti dostojno
zastupana sa svojim zanatskim i poljoprivrednim pro-
duktima. Brodograditelji su izložili 11 raznih tipova
gotovih čamaca, 86 raznih tipova modeliranih lazja i
slika brodova sagragjenih na korčulanskom brodogra-
dilištu. Kamenari su izložili uzorke poznatog kamena
iz Vrnika i Oskorušnice, te jedan izragjeni ,kiosk“
u naravnoj veličini za Marijan. Kovači su izložili si-
dara i osti za ribanje, a poljoprivrednici rogača, ba-
jama, smokava, ulja, rakije i raznih vrsti vina. Suviše
je izloženo 300 komada fotografija Korčule i okolice.
STON. Nema malarije! Ljuta tropska malarija,
koja je prošle godine mučila sva malarična mjesta u
Dalmaciji, megju kojima odavna tek se spominjao Ston,
ove godine nema je i nestala je! Dosada u Stonu
nema nikakva slučaja ili opetovanog poboljevanja.
Lani su dosta stradala i mjesta, najbliža Stonu, ali
sada vlada zdravlje pače veće nego drugih godina.
Ako ima koji komatac, to je tek onaj sitnić, noćni
zanovetalo već poznat u skoro svakom mjestu ! —
Zgodne radnje, upravo provedene za asanaciju Stona,
nadamo se, da će uništiti i zapriječiti i male obične
komarce. — ć.
Dogagjaj u Maloj Braći.
Bečka ,,Arbeiter Zeitung“ i beogradska ,Politika“.
U Dubrovniku, što znamo, niko ne prima bečki
socialistički list ,Arb. Zeitung“, pa nam stoga nije
bilo moguće doznati što je taj list pisao o dogagjaju
na Gospinom kipu u crkvi Malobraćana. Da se dozna,
htjela je osobitu brigu uložiti beogradska , Politika“,
valjda jer se pobojala da ne zaostane u konkurenciji
za ,Vremenom“ i ,Balkanom“. Taj je list u jednom
od svojih zadnjih brojeva prenio iz rečenog sociali-
stičkog lista jednu karikaturu, kojoj je svrha da izloži
smijehu dogagjaj. Tu je na jednoj strani, sprednoj,
predstavljen kip ,madone koja prevrće očima“ sa gle-
daocima, a na drugoj, stražnjoj, nacrtani su omraženi
popovi“, kako služeći se posebnim mašinizmom, na-
vijaju razne udove na kipu (glavu, oči, ruke), da se
vrte i pokreću. I to bi bio taj divni ,tugji humor“,
kojim je ,Politika“, ne štedeći troška, htjela da zabavi
svoje, navlaš beogradske čitatelje! i :
mmm hŽERRBREHEEFEFEFEEEEE=HHEHH
“
Br. 30.
Ta čeljad, ti urednici novina, koji se baš stoga
zovu urednici, jer bi trebalo da imadu glavu & redu, |
primaju obično i tiskaju u listu sve što im ko pošalje, i
i ako se radi o tome, da se raspača koji broj više |
lista, sve im dobro dolazi, pa čak i karikature iz za- |
drtih protuvjerskih listova, kao što je ,Arb, Zeitung“. |
Ovdje padaju zgodno riječi Vuka Karadžića : »Mi ne.
vjerujemo da je ono sve korisno, što se prostoti do-.
pada, i što ona razumije i rado čita i hvali; na pri-.
mjer, prostoti se vrlo dobro dopao Dositije, vičući na
kalugjere i na manastire, na post i na mošti svete |
i na druge gdjekoje običaje crkve naše, i to ona ra-
zumije vrlo dobro i čita radije nego Vezilića ,O spo-
kojnoj žizni“, ili ikakovu Raićevu knjigu; ali neka
nam kaže G. Živković, ima li prostota od toga kakvu
korist ili štetu; tako, ako je rad g. Živković, da ga
prostota rado čita, a on sad neka stane pisati protiv
popova i vladika, pa će vidjeti, da će to prostota ra.
dije čitati, neko ikakvu propovjed o slozi i ljubavi“,
DV.M.
Mj
Opet on!...
Nezadovoljan svojom već poznatom ,izjavom“ u
,Večernjoj Pošti“, poslao je g. Ivo Antonioli i našem |
uredništvu, da mu štampa slijedeći ispravak: i
,U 26. i 29. br. toga lista stoji, da je mola kćer|
Olga na kipu Gospe u crkvi Male Braće, kretanje
očiju vidila. i
Kao otac maloljetne kćeri i koja mi je gornju
tvrdnju zanijekala,. tražim da na osnovu zakona 0
štampi u narednom broju štampate slijedeći ispravak:
Nije istina da je moja kćer Olga ikakvo kretanje
na pomenutom kipu vidila.
U Dubrovniku, dne 24. jula 1925.
Ivo Antonioli, naduč. u miru.
Primjedba Uredništva. Ovdje bi trebalo zn&
ti, da li je dotičnoj djevojčici, prije neg je pred
svojim ocem (kako ovaj tvrdi) ,gornju tvrdnju zani
jekala“, već bilo poznato, da njezin otac smatra du.
ševno bolesnim“ i ,abnormalnih živaca“ svakoga koji
kaže, da je na kipu kakvo kretanje vidio. Ako joj it
bilo poznato, kao što je sva prilika da jest, onda jt
razumljivo, da je ona, iz bojazni da ne bude smatran
duševno bolesnom“, mogla zanijekati:pred ocem, of
što se inače pred svojim drugaricam priznati ne bi
bila bojala. i
Ima se takogjer naglasiti, da u iskazu djevojčid
saopćenom onomadne u našem listu od preč. D. Vi
Medini, djevojčica Olga Aatonioli spominje se te
nuzgredno. Što su druge duševno zdrave djevojčici
iskazale, da su vidjele, što su spravne i zakletvom
potvrditi da su vidjele i što su poslije vidjeli maogi
duševno zdravi svjedoci, to jamačno neće obezkrijepil
sve izjave“ i svi ispravci“ gospodina Aatonioli i
ljudi njegove socialno-vjerske ideologije, koja ideolo
gija evo u kratko, kakva jee
Hoćemo ukinuće cijeloga odjela postojeće
gragjanskog zakonika o crkvenome braku, te naregi:
nje sveopćeg i jedino valjanog gragjanskog braka.
Hoćemo ukinuće svih crkovnih matica i zattl
denje državnih registara i ukinuće svih konfesijskil
nesavremenih naredaba 4 pravu roditelja i djece.
Dalje: potpuno ukinuće s-a 122 k. z. 0 zločini
smetanja vjeroispovjesti ; $-a 302 k. z. 0 pobugiiii
nju na mržnju bogošt. društava, i S-a 803 k. z. 0 uvi
dama nanesenim crkvi; ukinuće dojakošnje konfesj
ske formule za prisegu ; u
krucifiksa, židovskih thora i muhamedanskih korani
Dalje: reformu svih školskih zakona u pra
prosto naprosto beskonfesionalnom ; potpuno :
čenje svečenstva iz škole i njezine uprave ; ukinu
ujeronauka kao nastavnog predmeta, i svakog obit
zatnog sudjelovanja u vjerskim obredima ; ukinii
svih konfesionalnih grobišta, te utemeljivanje jedi
općinskih interkonfesionalnih grobišta, oduzetih isp!
svake uprave župskih ureda ; uvedenje gragjanske zh
čajke sprovoda, kao što i obvezatno spaljivanje
tvaca u krematorijama“. (Iz brošure izdane od
Vat. Bukmirovića i uč. Iva Antonioli : Slobodni misli
prema nesavremenim zakonima“, Bibliot. »Slobod
misli“ Tisak braća Kralj - Zagreb 1921, str. ki
Kako se vidi, g. Antonioli sa svojom freid
kerskom družbom ide zatim, da se država potpi
raskršćani i postavi na bezvjerski temelj. S tako!
ljudima govoriti i o samoj mogućnosti čuda, išpri
je posao! i
\ teka za jelo, ieka uzima ,Iron“ sredi
" O NEA proti slaboktvnosti i bijedičavosti,
LV KIM se dobiva u ljekarni u Gružu. —
bi 4
Ne ;