Br. 81.
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Bog živi, orlovska omladino!
K sletu od 8.—10. augusta u Šibeniku.
Odvažan je Tvoj korak, kada neustrašivo
razvijaš svoj barjak na obali lijepe nain Dal-
\macije. Odvažan kažemo, jer slavljem, što ga
riregjuješ ovih dana u Šibeniku, hoćeš da
okažeš, kako puna samosvijesti prezireš pro-
uvjerski život bezvjerskog svjetovnog nazora.
Svoje redove zbijaš u Hrv. Orlovskom Savezu,
da paralizuješ otrovni upliv onih, koji stoje u
lužbi beznačelnog i beznačajnog liberalizma.
= Izabrala si pravi put ! U sjeni tradicija,
to su Ti ih nanijeli dični pradjedovi, hoćeš
a budeš svježa i čila — ,predzigje kršćan-
tva“ proti nadutim ideolozima modernog
aprednjaštva“ i masonstva kod nas.
Teška je i trnjen posuta Tvoja staza !
Ii ipak kročiš odvažno putem samopri-
Jegora i žrtava za procvat svoga naroda.
|) Omladino orlovska ! — Iz naroda svoga
si potekla, za nj živiš, za nj si spravna do
uha Golgote doći, da konačno proslaviš tri-
mf svoje velike Ideje. Za Tvoj. uzvišeni cilj
malene su sve žrtve... I Ti si toga svi-
na. Ne kloni /.. Diži se visoko, raširi svoja
ovska frila_širom naše domovine, jer, si Ti
ćni zalog slemevjkuang i oQSE9'. nu
ožrpniog oO —
Sretan sti; Krešimirov grade, što će se u
oj sredini sakupiti elita našeg mladog po-
ojenja. Ponosi se, kršna Dalmacijo, jer ćeš
uh dana primiti u svoju sredinu odabranu
, četu pobornika Kristovih — vitezova sve-
1 ideala !
"Dični Orlovi naši ! Smionom Vašem prvom
u na našem Jadranu vesele se razdragana
"najboljih naših matera i otaca i svih Va-
iskrenih prijatelja.
Dignite, Orli, ponosna krila.....
Bog živi !
D osljednost prije svega!
|I. B. — Gosp. Radić otkrio je još jedanput svoje
ile. Na način jasniji nego ikada do sada pokazao
za čim ide njegova politika. Nedavno je naglasio,
lje zadaća današnje hrv. generecije ta, da ocijepi
ke Hrvate cd Rima i stvori posebno nacijonalnu
Sku.crkvu, kao prelaznu fazu za konačno stapa-
rvata sa Srbima u jednoj srpskoj pravosl. crkvi,
o je dakle cilj polilike one stranke, kojoj su
i na dosadašnjim izborima davali povjerenje, pu-
jući, da. im razni demagozi sugerišu, kako Radićeva
inka jedina vodi politiku, koja svestrano odgovara
leresima hrv. naroda,
ipak jasno je kao bijeli dan, da su ovakovim
ma pogogjeni najvitalniji interesi katolika-Hrvata.
cijepiti katolike od središta kraljevstva božjega na
tmlji — namjesnika Kristova — znači isto, što i
ati granu od stabla, iz kojega joj dolazi životna
bez koje ona nužno mora da usahne. Ta zna-
i katolici da je Krist ustanovio svoju crkvu, sa
lm“ i njegovim nasljednicima na čelu, da nastav:
lovrši djelo spasenja, što ga je On započeo, dok
o na zemlji, Prama tome, oma je jedina prava
ista ustanovljena institucija, po kojoj i u kojoj
ek može da dogje do onoga, što:treba za sretan
Mmeniti i posmrtni život. sa S
\ g. Radić, koji se tobože brine za , interese“
kidiše svojom politikom na ovaj prvi . glavni
naroda. O E
Bije
mjesečno. |
dan, te bi se dao lako zamijeniti
Poštarina plaćena u gotovu.
"Narodna Svijest
Izlazi svakog; Utornika. = |
Pojedini broj! 1:50 Din.
Kod nas vladaju krivi pojmovi o shvatanju poli-
tike. Neki ugledui političar rekao je, da je dandanas
pojam politike potpuno degenerisan, Politika je zna-
nost (a ne demagogija pomoću »Šlagera“), koja imade
da proučava i poduzimlje potrebito, da društvo, na-
rod dogje do svojeg blagostanja u svakome pogledu.
Prama tome polilika nesmije nikako da isključi iz
svoje interesne sfere ono, što faktično vodi čovjeka
do pravog blagostanja : duševnost, religiju, posmrtnosi,
vječnost — Boga. [ čudnovato! Politika protivnika ka-
toličkog svjetovnog nazora t.j. kulturkempferskih libe-
ralaca imade ova kulturna pitanja — na svoj način —
u svojem programu kao središnju tačku. Najnoviji i
očiti primjer za to imademo u g. Stjepanu Radiću i
njegovim političkim izjavama, Megjutim neki katolici,
pa možda i svećenici hoće da isključe iz politike ono
što je bitno, dijeleći teoriju od prakse, privatni od
javnoga života.
U svojoj naivnosti ne vide, da protivnici riješa-
vaju razna pitanja nacijonalne, kulturno-prosvjetne i
narodno gospodarske naravi uvijek pod vidikom svo-
jega bezvjerskog i protivjerskog naziranja.
Katolik, možda i svećenik, očito praktično radi
proti svojim načelima, protiv onoga, za.obranu čega
trebao bi da bude pripravan doprinijeti i najtežu žr-
tvu, kad uz gori navedene činjenice odobrava protu-
vjersku politiku i pripada političkim strankama sa o-
čito protuvjerskim programima. Takove moramo sma-
trati atentatorima na zdrav život kalolicizma kod nas, jer
ga svojim postupiinjem čine anemičnim, bez čilog života,
a i Dez svakog blagoslovnog uijecaja na javni život.
Katolička načela traže praksu PEN
Me i a sn EL 1 Ar
onima, koji s našim izbornim kuglicama pyune svoje
protuvjerske topove, da nas s njima tuku i ubijaju.
Toj očitoj pogibelji možemo da izbjegnemo stvorivši
jak politički iront, koji će znati, da odbije svaki na-
padaj onih, koji hoće da nas se olrgne od stabla ži-
vota — katoličke crkve.
Zapamtimo vrlo dobro: Neprijatelj se sprema na
napadaj pomoću protivjerske političke organizacije
i mi katolici možemo da pobjedimo samo jakom po-
litičkom organizacijom svih katolika u ovoj državi.
O ratu budućnosti.
Grozote budućeg rata. — Otrovni plinovi i bombe,
Uza sve nagodbe za sigurnost i konference za
mir i razoružanje, u najvećem je razmahu kod tako
zvanih pobjedonosnih država djelatnost kemičkih i
tehničkih laboratorija, koji izragjuju u velikoj množini
najraznovrsnije bombe, a naročito otrovne plinove.
Otrovni plinovi imadu da budu glavno oružje budu-
ćega rata.
1z kemičkih radionica malo što izlazi na javnost,
jer svaka država strogo čuva tajnost u pogledu svojih
priprava za budući rat; ali se ipak toliko doznaje, da
se s pripremljenim kemičkim srestvima spravlja naj-
strašniji zločin nad čovječanstvom. Doznaju se imena
pojedinih otrovnih plinova i njihovi učinci, ostaje pak
tajno, kako se isti sasiavljaju i način kako će ih upo-
trebljavati pojedine zračne ilote. Megju novim otrov-
nim plinovima spominje se u prvom redu : kloraceto-
fenol, difenilaminklorozin, dikloretilsulfid _i _ levizit,
Ovaj je zadnji otrov od arsena (sičana), te će se upo-
irebljavat u dvije vrste, ito prva vrsta kao takozvani
sažižući plin, koji će sve sažgati, ljude i biline; dok
će druga vrsta kroz sve maske i zapreke prodirati u
kiv i sve otrovati. Sažižućeg plina spominje se više
vrsta, jedna od kojih zove se suzni plin, jer će tako
djelovati, da će ljudi za malo časa izgubiti vid. Druga
jedna vrsta sve će radikalno sažgati, te će samo jedna
veća bomba takovog plina biti dosta, da sve na veću
daljinu .pretvori,u pravu pustoš. Do
Slika budućega rata bit će ma pr, ovaka; Po ži-
vahnim. ulicama: velikog grada osjeti 'se najednom
čudnovato omamljiv vonj, koji u početku nije neugo-
s jakim mirisom cvi-
Neni ie at
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. —
urednik A. File,
| Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare.
Sa istoka su došla naša
S O
Na, istokušgjaja e e
God. VII.
Odgovorni
-— Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —
— Rukopisi se ne vraćaju, —
jeća, ali najedamput postane težak, zadušljiv i nesno-
san. Omamljena čeljad ne znadu od kuda to dolazi,
na jasnom nebu nije vidjeti ni oblačka, u cijeloj po-
krajini nema neprijatelja, ali njegovo oružje ipak dje-
iuje, te ako letioci oko 5000 m. nad zemljom ostanu
pri prvoj dozi svoga otrovnog plina, bit će većina
mjesnoga stanovništva samo omamljena ; ako pak oni
svoju dozu povećaju, neće za par sati biti više u ci-
jelom mjestu žive duše,
Zrakoplovstvo je danas već toliko napredovalo,
da nije moguće ni opaziti a kamo li zapriječiti iugje
zrakoplove, koji plove 5—6 klm. nad površinom zem-
lje. Ti će aeroplani biti opremljeni najrazličitijim otrov-
nim plinovima u bombama, za uništenje, kako se
kaže, ,neprijatelja“, iaktičao pak za umištenje čovje-
čanstva. (Iz mariborske ,Naše Straže“,
Kongres za proučavanje istočnoga bogoslovlja
(Od našeg posebnog izvjestitelja.)
Nastavak.
Popodne su se vršile crkvene pobožnosti, a usto
svečana akademija u velikoj dvorani hotela ,Union“,
kojoj su prisustvovali svi biskupi i nadbiskupi s Dr.
Prečanom na čelu, Dr. V. Baltić kao zastupnik vlade,
Likozar gerent općine, Dr. Hinterlechner, rektor uni-
verse, svi inozemski konzuli osobno ili po svojim taj-
nicima i veliki broj drugog općinstva tako da je bila
prostrana dvorana dupkom puna. Akademiju otvori Dr.
Grivec, koji reče: ,Ex oriente lux“, Sa istoka izlazi
sunce; sa istoka je prosjelo Božje sunce — Isus Krist.
dva apostola Sv. Ćiri) i Metod.
svetih otaca, koji su bili očevi
srodnost i ljubav. istok je bajni i: zagonelni kraj sta-
rodrevne kulture. Ta je kultura prije svega vjerska,
bogoslovna. Tko hoće poznati Istok, taj mora poznati
istočnu vjersku kulturu i bogoslovsku znanost. Zato je
sazvan ovaj kongres, kojemu je značaj strogo aka-
demski i znastveni. — Na to bi poslan brzojavni poz-
drav kralju. Za tim su slijedili mnogi pozdravi tuzem-
skih i inozemskih gostiju. U ime vlade pozdravi Dr.
V. Baltić. Svečani govor o Sv. Ćirilu i Metodu držao
je Dr. Gvido Rant, koji zaključi svoj oduševljeni govor:
,Učimo naš slavenski rod poznavati i poštovati solun-
sku braću, ljubiti ih i časliti, ne samo kao što pozna
druge svece Božje, nego tako kako ide njima, koji su
slavenski rod poznali i ljubili kako nitko drugi pod
suncem. Slavimo ih sa iskrenom željom, da bi se svi
narodi, kojih druži sveta uspomena slavenskih apoš-
toja sjedinili u vjeri i ljubavi sv. Ćirila i Metoda“,
Zatim je u krasnom govoru Dr. Grivec ocrtao
veliki i duboki um Vlad. Solovjeva, kojega dvastipet
godišnjicu smrti upravo sada slavimo. Taj največi fi-
lozof ruski ujedno je jedan od najvećih teologa pra-
voslavne i katoličke crkve,
Tu su bili pročitani brzojavni pozdravi od Dr.
Akšamović-a, Srebrniča, ruskoga novinara N. Klimenko,
prof. jur. fak. Ž. Perića i t; d. Na akademiji je pje-
vačke točke izvrsno otpjevala »Ljubljana«.
U večer je bilo u »Ljudskem domu« skioptično
predavanje o sv. Ćirilu i Metodu za šire općinstvo.
U ponedjeljak, dne 13. t., m., prije podne se je
vršila u velikoj dverani »Uniona« prva znanstvena
sjednica kongresa. Sjednicu je otvorio nadbiskup Dr.
Prečan. Riječ je dobio predavatelj P. Ph. Spačil S. J,,
koji je predavao o članovima crkve (de membris eccle-
siae.) Njegovo se predavanje odlikovalo velikom jasno:
ćom misli, preciznošću izraza i sistematskom pregled-
nošću. Kao drugi referent je nastupio P. M. d' Her-
bigoy: o mističnom tijelu Kristovom. Taj je nježni,
učeni i dobrodušni Francuz, znani učenjak, sa nježnim,
mirnočustvenim riječima, bez retorskih izraza, a ipak
odlučno govorio o toj važnoj temi. Treba "Krista poz-
nati kako još danas u crkvi živi, Naveo je u tom miš-
ljenje Solovjčva i istaknuo, da nam je misao o mis-
tičnom tijelu Kristovom skupna za istočnom braćom, _
zato nam može postati dublji vez sa istoko O
_ Zatim je slijedilo treće predavanje Dr. F. Grivca :
o jedinstvenosti crkve. Referent je sa osobitom ieme-
sa kojima Has veže 6