sa
NARODNA SVIJEST
Br. 32.
vorio o velikoj ulozi redovništva i istaknuo njegove
zasluge za Crkvu.
Na to bi pročitan krasni pozdravni brzojav presvij.
Dr. J. Marčelića, koji bi burnim pljeskanjem i aklami-
ranjem primljen.
Drugi je predavao P. de Meester, benediktinac:
o redovničkoj disciplini kod Grka i Slavena poslije
IX. stoljeća. Najprije je podao sliku o glavnim kraje-
vima, gdje je cvalo asketsko življenje i kako je cvalo ;
označio je stupnjeve i vrste redovništva, te njegovu
staru i sadašnju disciplinu. Predavač je konačno izrekao
želju, da upoznamo bolje istočno redovništvo.
Treći je predavao P. l. Višošević: o današnjoj
redovničkoj disciplini kod unijata. Popodne su govorili
Dr. Snoj o djelovanju Apoštolstva sv. Čirila i Metoda
megju Slovencima, Dr. Oberški megju Hrvatima, msgr.
Kozak megju Moravcima, proi. Pehuška u Pragu.
U večer je Dr. Jeglić u katedrali govorio o ras-
kolu, o djelu sv. Ćirila i Metoda te konačno rekao,
neka molimo Bl. Djevicu Mariju, koju časti istok i
zapad, da nas združi u jednu crkvu. Zatim je slijedio
svečani Te Deum, s kojim je kongres zaključen.
Izvršilo se veliko djelo i čast Slovencima, koji
su ga izvrsno organizovali. Duh jedinstva i ljubavi,
koji je vladao megju kongresistima neka zauzme ši-
roke dimensije i pokrije male razlike, koje nas dijele.
Dužnost je svakog svijesnog katolika i Slavena, da
ideju jedinstva širi, jer je riješenje tog problema za
sve Slavene eminentne važnosti. Sveti naši apostoli
Ćiril i Metod moraju postati popularni, i njihova his-
torička misija neka bude znana svakomu, da se na-
gjemo svi sinovi slavenske majke jednom pod okri-
ljem najmilije majke naše — Kristove Crkve, kojoj su
se žrtvovali naši sv. apoštoli : Ćiril i Metod. — P.—ć.
Režim i starokatolicizam.
Ovih smo dana obaviješteni o jednoj upravo ne-
vjerojatnoj činjenici. Doznajemo, da je Stjepan Zagorac
postao vojnim vikurom za starokatolike. Tko znade,
da starokatolicizam nema kod nas ni 500 duša; tko
znade, da se radi unutrnjeg rasula tih sektaraca i ono
malo njihovih pristaša vraća natrag u katol. crkvu ;
tko znade, da u cijeloj vojsci nema možda ni tri voj-
nika — starokatolika — mora da se čudom čudiii pita:
zašto je g. S. Zagorac postao vojničkim vikarom -sta-
rokatolika, kojih uopće nema ?
Mi se ne čudimo težnji g. S. Zagorca, da obez-
bjedi svoj život, ali što nas čudi i vrijegja jest činje-
nica, da je država tomu udovoljila. — Imade na tisuće
narodnih potreba, imade na stotine katoličkih i pravo-
slavnih svećenika, koji rade i za kojima stoje stotine
vijernika, & za svoj rad ne primaju zaslužene plaće već
gladuju. Starokatolicizam pak, koji je tako neznatan
da za društvo ne. znači ništa, uživa takovu državnu
naklonost, da je njihov biskup, koji nema stada ni za
jednu župu, izjednačen u plaći katoličkim i pravosla-
vnim biskupima. Osim toga država plaća još nekoliko
starokatoličkih svećenika, koji se prije bave svim dru-
gim, nego li svećeničkim radom.
Mi ove činjenice ne možemo protumačiti druk-
čije nego da država podupire starokatolicizam jedino
zato, da oslabi rimokatoličku crkvu. Na drugi se način
ovo rasipanje novaca starokatolicima apsolutno ne ra-
zumije, dok postoje toliko druge krvave nužde.
Mi razumijemo, da mora postojati politička tole-
rancija sviju konfesija, ali ne razumijemo, da se za
jednu sektu, koja tako reći i ne postoji, mogu na
štetu ostalih religija, a i drugih narodnih potreba,
bacati toliki novci i stvarati nove sinekure. Kad bi tko
od narodnih poslanika shvatio ovu stvar ozbiljnije,
trebalo bi da tu stvar iznese i pred parlamenat.
Mi opravdano očekujemo od državnog vodstva,
da se narodni žuljevi ne rasiplju na štetu i zator ka-
tolicizma a za podupiranje najmanje i najbezvrjednije
sekte u čitavoj našoj državi. (Katolički List“).
Starinska i moderna ženidba.
Ženidba je bila središte moralnoga svijeta starih
dana — ženidba, što se doživotno sklapala i koju je
samo smrt razrješavala. Starinska ženidba, koja se nije
sklapala kao od šale, radi prolazne zaljubljenosti i
časovitog užitka, nego se je prije sve dobro promislilo
i ogledalo prema moralnim i socijalnim pravilima. Onda
bi to odobrila cijela porodica, potvrdili bi roditelji i
blagoslovila Crkva.
Starinska ženidba! U njoj su mužii žena jednoga
srca i jedne duše lako podnosili jiram života, u njoj
su se djeca odgajala strogo i uredno, iz nje su izla-
zili novi naraštaji, zdravi ljudi jakih duša, sposobni
za svako dobro i korisno djelo.
Starinska ženidba, koja je sada propala zajedno
s mnogim drugim izgubljenim rajom! Otkada je ras-
tava zašla u ljudsko društvo, nje već nema. Kad se
ženidba može po miloj volji rastavljeti, može se po
miloj volji i sklapati. Stara je ženidba bila ka» i sta-
rinske tvrgje, postavljene na solidne temelje. Moderna
je erotika kao polje pred gradom, na kojem se odma-
raju cigani; ispod bijednih šatora, kamo su se sklo-
nali nestalni parovi ljudi, ori se pijana pjesma ili
gadna, bijesna psovka, a oko vatre trče djeca, za koju
se nitko ne brine osim starih baka, što ih psuju i ruže.
Kamo sreće kad bi se opet povratila ona idila
starih dana, da ženidba mora biti kao i ženidba naših
pobožnih djedova stan mira, osnovni kamen društva,
kuća Božja. *
00 +» (Iz knjige _Gospa od Danske“, socijalni roman od g.
Joergensena str. 73 i 176. Izdanje Narodne Prosvjete“ — Za-
Re pošt. pretinac 109. Može se nabaviti i kod Dubrovačke
rvatske Tiskare.)
Pisma iz naroda:
Iz NINA. 8. 8. 1995. Razno : O pastirskom po-
hodu. Naš oresvijetli Šibenski Biskup Upravitelj —
kao pravi i revni nasljednik Apoštola — od 17. 6. do
93. 7. obavio je pastirski veoma uspjeli pohod 20
župa Zadarske Nadbiskupije. — Bilo je veoma milo,
kad su, pri povratku iz Ugljana pravcem Šibenika do
Pahoštana parobrodom, na 23. 7. sve naše crkve vese-
lim slavljem zvonova pozdravljale — Presvj. Biskupa,
koji ove dojdaće jeseni sv. Krizmom u podvelebitskim
župama svršit će pohod cijele prostrane i dostu tegotne
naše Nadbiskupije.
Ljetina u općini Nina 17. sela sa oblo 14.000
stanovnika, nije najbolja a obećavala puno, primorje
t- otok Vir slabo ili nikako prošlo sa kumpirima, bobom
i sočivom uslijed bure i posolice, ječam prošao sasvim
slabo, uslijed prečestih kiša izašao puno prazan i oštar,
kao pogogjen mjestimice od neke vrsti žiloždera, ku-
kuruz srednje, loza srednje, ali nigdje gore od lani,
uslijed nestašica modre gal ce; 10 posjednika Vira bilo
je kruto, kao lani, otučeno od nemile krupe, kao i
dobar dio Paga, — livade prilično kao i pšenica,
raž, zob i t. d. Uopće ljetina nam ispade ispod
srednje.
Naš drevni Nin vapije za barem kotarskim Sudom
i sreskom Ispostavom, jer općina prostrana brojno na: |
pučena, komunikacije rijetke i skupe. Biograd n. m.
prekodalek. Potrebama opštine Nina nebi se providilo
niti Sudom u našem dičnom i napredujućem Prekomu,
jer na dosta dalekom otoku ! Nin imade sve uvjete do-
brog uspjevanja svih naših potrebitih ureda, ali se
općini hoće državne pomoći za podignuće odnos-
nih zgrada.
Sklopljenjem konkordata Nin bivše slavno sijelo
naših neumrlih staroslovenskih Biskupa Teodozija i
Grgura, nada se ponovno postati biskupskim sjelom;
časti, pravičnost, povijest i budućnost Nina to nemi:
novno zahtjevaju, gubitkom Zadra, Nin u svemu mora
da nam nadoknadi tvgji Zadar. — A. 1. & 6
Los Angeles California. 15. srpnja, 1925. Bit
ćete ćuli o trešnji u Santa Barbara svrhom prošlog
mjeseca Lipnja.' — To je mijesto okolo 100 milja
daleko odavle (Los Angeles). Mislim da Vam _ neće
dosadit ako Vam nadodam neke istnite zanimive crtice
Ovaj potres dogodio se je okolo 3 sati jutra, dočim
onaj v San Franciscu 1906. okolo 6 sali jutra. Iz
ovoga se vidi kako dobri Bog cijeni i štiti ljudski
stvor, inače da se dogodilo kasnije po danu kad su
ulice pune općinstva sigurno padajući zidovi usmrtili
bi na hiljade, dočim ovako bijaše sasvim malo žrtava.
U Santa Barbara bijaše usve 15 mrtvih. Sjemenište
sv. Antuna biješe sasvim uninteno, ali studenti bijahu
otsutni nalazeći se u crkvi 1. j. u drugoj gragjevini
molitvi i razmišljanju. A u starom glasovitom velikom
samostanu za vrijeme se sv. mise veliki kampanio|
srušio, zidovi popucali, krov ulego, i jeđan fratar po«
digao na legja drugoga fratra, koji je 87 godina star
da ga iznese na dvor, ali siromah propao s njime
na donji pod, nijedan nije ubijen, ali je lako shvati
kako su propatili. 6 miljuna dolara štete, a već sti
odlučilo da se skupi 20 miljuna dolara, da se popravi
svaka šteta i mjesto učini bolje nego je bilo. Reklo s
sa pripovjedaonice da Bog hoće da u strahu živenio.
Naučno putovanje dubrov. pom. akademičara za Čarigrad.
Priopćuje dubr. akademičar Luko Marčinko.
(Nastavak.)
Patras - Carigrad.
Ulazak u luku Patras daje ljeti dojam, ali kad
se iskrcaš odmah dobiješ pravi pojam o Grčkoj ured-
nosti. Svukud zamazano, prašina te upravo guši;
glavnom ulicom su se nanizale kafane, ali kad u koju
sjedneš, moraš da zamazan izagješ. Neke veće zgrade
jedino što rese grad. Kroz neke ulice vidi se mnoštvo
postolarskih i krojačkih radnja, a nigdje se ne opaža
koji malo elegantniji dućan. Kamene stube vode u
gornji dio grada, gdje je prašina upravo nasilna.
Svukud naokolo redaju se prodavaone duhana, a vika
prodavača novina zaglušuje uši. Okolica Patrasa zaslu-
žuje h7ale. To.je zelena ravnica, a gdjegod vidiš i po
koji veći humak.
Slijedećeg dana, nedjelja 12. VII. u 6 sati u jutro
zaplovismo prema Istoku. Jaki maestral nas je nagnao
da otvorimo jedra i sada mi smo jedrili sa brzinom
od kojih 9 milja. Vjetar je jačao sve jače i jače, a
more je počelo da se uzburkuje. Sat kasnije stroj je
prestao da radi, a vjetar se je još pojačao tako, da
bez stroja plovljasmo brzinom od 10 milja. Bijaše
upravo uživanje promatrati naduvena jedra. More se
je lomilo, a valovi povećavali, tako da nam se je na
podne juha s tanjura prolijevala. Popodne okolo 2 sata
radi ulaska u Korintski prokop zatvorismo jedra, što
bijaše za vrijeme onako jakog vjetra prilično teško,
jer ne samo da je duvao žestok vjetar već brod se je
valjao, da nije bila moguća stabilnost na palubi.
U daljini od kojih 6 milja opazio se je Korint, prema
kojemu smo sada plovili brzinom od kojih 6 milja.
Pri ulazu u Korintski prokop pruža nam se divotan
prizor. Ravno prema nama ostaje taj prokop, desno
Novi Korint a lijevo Stari Korint. Niz veliku Korintsku
ravnicu jure auti, a vlak zviždi dolazak. Pilot sa la-
gjicom dogje na naš brod i mi malo kasnije ugjosmo
u Korintski prokop.
Nemogu da opišem upravo čaroban prizor, koji
se pruža. Nad glavom kruže mladi sokolići, a niz o-
balu vidiš više ribara, koji su nas čudno promatrali.
Lijepo plavo more se prelijeva a Sice zaokupljuju mili
osjećaji, i u tome času nehotice se sjetiš Dubrovnika
i onih, koji sada šetaju po Pilama uživajući samo u
šetnji, dočim mi imamo toliku sreću da prolazimo kroz
Korintski prokop. Nakon sata vožnje izagjosmo u
Egejsko more, gdje se Pilot iskrca u žepu teži za
1.000 drahma, koje je dobio od našeg zapovjednika.
Otvorismo jedra te po Egejskome moru zaplo-
vismo za otok Tenedos. Kada se je dan stao da pri-
klanja noći čitavo nevrijeme se je urotilo protivi: nas.
More se je tako silno uzburkalo da je pieneći prela-
zilo preko palube. Vjetar je upravo žestoko duvao,
pa smo bili primorani zatvoriti najgornja jedra. Nijesmo
mogli da stojimo ravno. Lagja se je valjala kao bijesna
a mi se držasmo rukama za ograđu, dok nas je more
nemilosrdno pljuskalo, no ipak mi prkoseći i vjetru i
moru vršili smo svoju dužnost penjući se po jarbolima
i zatvarajući jedra. Oblaci se nagomilavahu u crno
klupko, dižući se silovito i uzvitljajuć se kao vijci dima
kod požara. U skrajnjem dnu obzorja bilo im je isho-
dište, odakle se rasprostranjivahu. Noć je spustila svoje
crne sjene i mi otidosmo spati osim onih, koji su
imali stražu.
Vlažna jutarnja hladnoća probudi me. Zvijezde
problijediše, duge bijele pruge presijecale su morsku
dubinu. Svijetli sjaj istočne slraue obzorja požuti,
pocrveni, pa se vine nebom. — Na 51/a sati oligjosmo
se prati, na šest popismo čaj, a tada smo nastupili | isti
svak svoj rad. Škola je bila prekinuta radi ružna vre-
mena. Silno more je bjesnilo i udaralo svom žestinom
v:
o bokove naše lagje. Bijasmo mokri kao da smo iz
mora izašli a blijeda lica pokazivahu naše stanje. Ošlr
sjevernjak u kanal D' oro je nemilosrdno duvao, i
Vila“ je škripala kao da ulazi u podzemni svijet. Gu
i pepeljasti obleci nadvili su se nad nama, zviždani
konopa i čitavog broda, šum velikih pjenečih valovi
sve ovo dava jasan pojam o mornarskom životi
Ma koliko ko navikao smatrati brod domovinom, if:
se cijeni sretnim kad se može povratiti u rodni kri
Mnoge je spopala morska bolest. Vjetar kao da nl
htio da popusti, već je još jačao, tako da bijasmi
upravo u teškom položaju. Jesti se nije moglo, js
tanjuri od silnog valjanja padahu iz ruke i mješl
tečne juhe napunjahu se slanom morskom _ vodori
Na večer se je more skoro sasvim umirilo a vjetar pr
tvorio u laki lahorić, te smo izvrsnim apetitom večeri
Sutra dan 14. VII. more se je sasvim stišalo, |
za vrijeme odmora mi sjedosmo na palubu, broj
koliko je dana prošlo: od odlaska iz Dubrovniki
Na 9a sati svaki razred otigje na svoje odregie!
mjesto na školu. Jedan razred je imao mornarski (i
pod vogjom g. Marićem, koji je u mnogočem pokaz
mornarsku valjanost i spretnost, drugi opet sa g B
nićem, a treći sa g. Kobasicom. Na 12 sati sviši
škola, a započeo objed. Popodne kopno Azije nam
došlo na vidik kao i otok Tenedos. Okolo 4 sati
usidrismo podaleko ovog otoka, koji je pod vl
Turske. Velika tvrgjava odma upade u oči i na 1
crvena Turska zastava sa polumjesecem i zvijezda
Na tvrgjavi se vide mnogobrojni otvori, na kojit
topovi negda danju i noću držahu otvorena svoja \
trena ždrijela. Velike vjetrenjače se strše na kraju oto
a niske i malene kuće porazbačene su amo i tan
Malena se gjamija megi tim sićušnim kućama jas
sutra dan. ujutro otplovismo prema Dardanelima. |
(Nastavit će st!