Q
zi.
Str.
U Belgiji je propis, da svaka općina mora imati
školu, a o općini ovisi, kakva će ta škola biti, Veći-
nom su te škole strogo katoličke. Ali imaju katolici i
posve samostalnih svojih škola, koje oni mogu osno-
vati gdje oni hoće, a uživaju potporu kao i općinske.
I u Belgiji je dakle autonomija, samostalnost i slobo-
da Škole.
Eto takove škole imadu ove napredne države.
Svuća se u tim najnaprednijim i najprosvijetljenijim
državama poštuje sloboda roditelja, da djecu odgajaju
prama svojoj volji, u kakvoj ih je školi volja. Dapače
i u Francuskoj, gdje bezvjerci imaju državnu vlast u
svojim rukama, mogu katolici da samostalno odgajaju
svoju djecu prama svojim vjerskim propisima i osje-
ćajima.
Pribićevićeva je dakle osnova nazadna. Što je
Pribićević provodio i što će, kako vele, nastaviti i RR
vlada, to je najveće nasilje. Laž je i prevara i farizei-
stvo, kad iramasuni hoće u ime slobode da uvedu
bezvjersku školu. Gdje je sloboda veća nego u 4Ame-
rici, Engleskoj, Belgiji i Nizozemskoj ? I baš zato, što
je tamo tolika sloboda, zato je slobodna i škola. A
kod nas hoće iramasuni da u ime slobode uvedu ta-
kovo nasilje u školu, kakvo poznaju samo divlji,
neprosvijetljeni_ narodi.
Orlovsko slavlje u Šibeniku.
M.
Orlovski sletovi nijesu cilj Orlovstva, nego tek
jedna afirmacija njegove organizacije prema vani i
manifestacija njegovih ideja. Pa ni gimnastika nije cilj
Orlu, ona je tek jedno srestvo u provagianju načela i
ideologije Orlovstva. Orlu je cilj nutarnja obnova,
jačina duha u načelima Kristovim, cilj mu je žrtva t. j.
vježbanje u kršćanskom savršenstvu, duhovna na-
obrazba pojedinaca u svim vrlinama tako da može
vršiti apostolat, dužnosti prema bližnjemu i Bogu;
a zato mu služe tečajevi, sastanci, predavanja, pred-
stave, deklamacije, glazba i t. d. Stoga smo sumnjali
u najbolji uspjeh Orlovskog sleta u Šibeniku u svim
detaljima, posebice u nastupu, ali je on nadmašio
sve naše očekivanje. Orlovski je slet bio velebna ma-
nifestacija Orlovstva i lijepa proslava hiljadugodišnjice
Hrvatskog Kraljevsiva u Krešimirovu gradu. On je
dokaz, da je duša naših Orlova i Orlica potpuno akor-
dirana katoličkoj i hrvatskoj duši našeg čovjeka. Oa je“
dokaz zanosa, požrtvovnosti, svježine i elana te mlade
i već snažne organizacije. On je veliki napredak.
Prvi dan svečanosti.
Već za ranog jutra čitav je grad vrvio ponosnim
orlovskim odorama i ukusnim odorama Orlica. Gosti
su prispjeli većinom na 7. aug. i to oni iz Preka naj-
prvi, pa sa vlakom ostali iz svih krajeva naše domo-
vine, a neki pak u subotu ujutro, kad je grad već bio
okićen zastavama. Jutrom u pet sati održalo se je na
sletištu, koje je bilo zgodno uregjeno kod željezničke
stanice, natjecanje grupa iz pojedinih gradova u lakoj
atletici. Kod natjecanja je dobio prvenstvo kao vrsta
Akademski Orao iz Zagreba, kojemu je sutradan na
sletištu pred čitavom publikom predsjedništvo H.O.S:
predalo kao priznanje svilenu trobojku sa Orlom.
G. Kovačević, prvak lake atletike, primio je na dar li-
jepi brončani kip lakoatletičara. Prvak H. O. S. je
g. Josip Pavlić iz Djakova, koji je bio obdaren bron-
čanim kipom pobjednika i lovor-vijencem.
U 8 sati prije podne održana je u kazalištu go-
dišnja glavna skupština H. O. Saveza. Na njoj je a-
gilna prijašnja uprava podnijela svoje izvještaje, iz
kojih se može uvigjeti golemi korak organizacije prema
savršenstvu. Riješile su se potrebne stvari, razlagali
pojedini prijedlozi i stvorili razni zaključci. Skupština
je pokazala zamjernu jedinstvenost u idejnom i disci-
plinatommom shvatanju Orlovstva. Za predsjednika je
ponovno biran zaslužni i vrijedni dosadašnji predsjednik
Dr. Ivo Protulipac. — Iza podne su na sletištu bile
generalne kušnje za nastup. — U večer se je održala
AL ea NO NA SO LOL LO
Dogjite u Suboticu!
I. OPŠTI VELIKI VAŠAR i IZLOŽBA
Stalne legitimacije daju posjetiocima pravo na povlasticu od 50% na željeznicama Kraljevine S:HS;
i Magjarske, isto i na parobrodima Kraljevine S.H.8. :
Legitimacije za izložbu i vašar mogu
zavoda, u inozemstvu pak: kod svakog konzulata i trgovačkog zastupstva Kraljevine S. H. S. i banaka..
Svaki posjetilac izložbe besplatno je osiguran protiv tjelesne ozlede.
Dogjite u Suhoticu!
tačke i sa odličnom tehničkom spremom, ali su se
Br. 34.
NARODNA SVIJEST
u kazalištu elitna orlovska akademija sa bujnim pro-
gramom, koji se je izveo na veliko zadovoljstvo pre-
punog kazališta. Sve su grupe izvrsno izvagjale svoje
Kulturne vijesti.
Katolicizam u Španjolskoj. Biskupi imaju iz-
vanredan auklotilet kod vlade. Kad je god. 1923. vlada
htjela da uvede.u ustav tolerancu bogoštovlja (u Špa-
njolskoj opstoji samo toleranca M dovoljan je bio
energičan protest kardinala i prelata, da je vlada odu-
stala od svoje nakane. Katolici imaju uvelike razvijen
smisao za važnost osnovne škole. Većina državnih
učitelja 'su_ katolici, koji takogier poučavaju u katol.
duhu. Najrašireniji kat. listje »EI Debate«. Osim toga
izlaze u Madridu dva katol. dnevnika »El Universo«
i »El Siglo Futuro«. Znamenitije revije periodičnoga
tiska jesu: Razdn y Fe, Ciencia Tomista, La Giudad
de Dios, Sal Terrae i La Ilustration del Clero. Ovu
zadnju prima 20.000 pretplatnika, megju tima svi sve-
ćenici. Ogromna ustanova u španjolskom životu jest
Confederation Catolica Agraria, katol. seljački savez,
kojemu pripada oko 500.000 obitelji i koji imade iz-
vanredne uspjehe. Španjolski katolici treba da se bore
za svoja prava premda u manjoj mjeri, nego u drugim
zemljama. Neprijatelji katolicizma upotrebljavaju sva
srestva, da oduzmu narodu katoličku vjeru.
Korak irancuskih učitelja. Dne 6. augusta za-
ključio je francuski narodni sindikat učitelja i učite-
liica na svojoj skupštini u Parizu, da pristupi u Con-
f&dćration g&nćrale de Travail (C. G. T.) Time je stu- |
pilo blizu 80.000 francuskih pučkih učitelja (svih je
oko 120.000) u socijalistično-komunističku stručnu or-
ganizaciiu, Taj korak uzbudio je u javnosti izvanrednu
pozornost, osobito ako se pomisli, da je učiteljstvo
tim korakom istupilo iz kruga srednjih staleža, a prešlo
u proletarijat Osim toga G. T. je revolucijonarna
i ateistična organizacija. — Ko je kriv tome ? Niko
drugi nego zagovornici bezvjerske laične škole. Zadnje
decenije nije mogao dobiti učiteljsko mjesto na javnim
školama nijedan absolvent vjerskih škola. Sva školska
uprava i nadzor išao je za tim, da odgoji svoje uči-
telje za avantgardu protivjerskog buržujstva, a nije
pazila na revolucijonarne pojave megju svojim na- €
mještenicima. 1 dogodilo se je protivno. Jer država E
nije plaćala učitelje tako, da bi mogli trajno ostati
megju buržujima, postali su oni bakljonosci za sve
one, koji hoće da kroz buržujsku noć silom prodru u
crvenu zoru novog društvenog poredka. Vrijeme samo
osvećuje nepravde. i
Kulturni boj u Českoj. Čehoslovački biskupi iz. &
dali su nedavno novu pastirsku poslanicu, u kojoj #
oštro osugjuju držanje vlade i njezinih organa pri- | :
godom zadnje Husove proslave. Na strani biskupa
stoji cjeiokupni katolički narod čehoslovačke države.
Česki katolici sazvali su u Pardubice veliki zbor, ko-
jemu je prisustvovalo preko 50.000 vjernika, koji su |
ogorčeno protestirali proti rastavi crkve od države, |
Njemački pak katolici sakupili su se na hodočašću u
Matie-Shein kod Toplica, te su na svojem zboru 24.
htijevali, da se isključe iz škole svi predmeti, koji
se protive vjeri. Oba zbora poslala su papi brzojave
sinovske odanosti. I
Orlovski vijesnik.
Pozdravi sletu u Šibeniku. Orlovski slet u ši-
beniku pozdravilo je stotine prijatelja našeg orl. po-
kreta bilo brzojavno ili pismeno. Svi su ovi brzojavi
objelodanjeni u Narodnoj straži u Sibeniku, Predsjed-
ništvo Saveza zahvaljuje svoj braći i prijateljima na |
ovim pozdravima, jer nije moguće da se svakom za- |
hvaljuje. Ovi pozdravi i ljubav, koja iz njih izvire |
učvršćuju nas u uvjerenju, da je naš orlovski pokret |
uhvatio duboko korijenje“i da imade sigurnu budu:
čnost. Isto tako hvala svima, koji su bilo u kom po: |
gledu što doprinijeli ili učinili za slet. Uspjeh sleta
nagrada je svima! Bog živi! Predsjedništvo K.O.S.
Orlovski tečajevi. Čim minu poljski poslovi,
počima opet vrijeme rada oko što bolje izgradnje |
naše orlovske organizacije. Ove jeseni održat će ste|
opet brojni tečajevi za početnike u Orlu kao i za one,|
koji treba da se usavrše u vogjenju društava i radu.|
Molimo sve prijatelje našeg orl. pokreta, da nam odmali:
jave svoje prijedloge o vremenu i mjestu, gdje Di|
željeli da se ove jeseni i zime održe orlovski tečajevi,
da uzmognemo učiniti raspored tečajeva. g
Orlovski kalendar. Izašao je krasno uregi
neke isticale i svratile na sebe pažnju zbog svoje ori-
ginalnosti i umjeća; megju tima idu Djakovčani, pa
Orlice iz Senja, koje su uz glazbu ritmički igrale , Ples
šumskih vila“ veoma ukusno obučene. Treba istaknuti
izrazitu preciznost izvagjanja prednjačkih vježba pa
simboličkih i spretnost izvagjanja vježba na spravama.
Akademija je pokazala zamjernu visinu i tehničkog
dijela Orlovstva, kako i sami protivnici priznavaju.
Svečanost drugoga dana. F
Nedjelja je bila glavni dan svečanosti. Vedri juž-
njački grad sa svečanim izgledom grada. Mnoštvo se
naroda sjatilo u kameniti Šibenik ko da je neko ve-
liko narodno slavlje. A ponosni se Orlovi niz pro-
planke rogjene grude spustiše da se na obali Jadrana
našeg vinu u kolo bratskog slavlja svi zajedno. U 8
sati prolazila je veličanstvena povorka sa sletišta dugim
putem okolo grada. Na svim su ih prozorima dočeki-
vala vesela prijateljska lica, koja su posipala cvijeće,
a na svim je prolazima stajalo mnoštvo ljudi, koji su
burno klicali mladim borcima. Ispred povorke stupala
je konjica, zatim Šibenska glazba, predsjedništvo H.
O. S.-a, reprezentacija Orlova iz Čehoslovačke, Slo-
venci, biskupi, akademski orao sa pobjedničkom za-
stavom; pa Orlovi članovi, naraštaj, Orlice članice i
naraštajke u svečanim odorama. Zatim su slijedile tri
glazbe i korporacije iz pojedinih mjesta : Požega, Dja-
kovo, Drniš, Preko, Zagreb, Sali, Murter, Neretva,
Mirce, Klis, Imotski, Vodice, Mostar, Split, Sinj, it. d.
dugi niz od preko dvije hiljade Orlova i Orlica.
Povorka u pravilnom trostupu bila je impozantna i
neodoljivim utjecajem bedila je u narodu nadu, da će
ovi zanosni i požrtvovni vitezovi Krista — Orlovi
donijeti Hrvatima bolju i više kršćansku budućnost.
Povorka se je smjestila na okićenom prostoru pred
Gospinom crkvom u Varoši na trgu ,Poljana“, gdje
je prisustvovala sv. Misi presvij. biskupa Milete. Iza
svete Mise slijedila je posveta barjaka šibenskih Orlova,
kojem se je odmah odalo dužna počast. Iza posvete
govorili na su javnom zborovanju : presvij. Mileta, Vlad.
Kulić, Dr. Protnlipac, presvij. biskup Bonelačić, Čeh
Dr. Žampah i Slovenac Dr. Pavlin. Iza toga je povorka
“krenula kroz grad pa se napokon završila na sletištu.
Divan slet imao je da poslije podne završi sa
nastupom. Cijelo sletište i tribine sa desetak hiljada
naroda imali su veličanstven izgled. Nastup je bio
priregjen u velikom stilu i obilnim točkama, a vodio
ga je načelnik H. O. S.-a D. Žanko. Svega je naslu-
pilo 550 članova. Svi su izvagjali odmjereno i jedin-
stveno da su iznenadili i pobrali burne aplauze.
Na večer je sinjska glazba koncertirala na obali i
palili su ukusni vatrometi a blaga ljetna večer dočarala
krasnu promenadu.
Šibenčani su naravno tih dana imali mnogo posla,
pa njihov naporni rad i požrtvovnost zaslužuje svako
priznanje, a krasan uspjeh dostojna im ie nagrada.
Napose valja spomenuti vogju sleta Dr. Vučića,
Don Antu Radića i Vlad. Kulića, koji su uspjehu sleta
i njegovoj organizaciji najviše doprinijeli.
Orlovski Šibenski slet je uspio neočekivano,
a ipak moramo naglasiti, da je Orlovstvu glavna svrha
nutarnji život i rad pojedinca i društva. Ova velebna
spontana manifestacija dokaz je silne espanzivne snage
orlovske ideje. Uzdaniei našoj, u koju polažemo naj-
bolje nade za duševni i materijalni preporod i napredak
našeg naroda kličemo : f
eni
uvezan džepni orlovski kalendar za društvenu godinu.
1995. — 1926. U kalendaru imademo uz kalendarij od
rujna 1925. te kalendarij za g. 1926. broje upute 24
orlovsku organizaciju, prikaz rada H. O. S. i sadašnjeg.
= stanja pokreta, te više poučnih stvari. Svi prijatelji
x : orl. pokreta dužni su da ovaj kalendar nabave i šire!
GUCIĆ holi 1 C Kalendar je džepnog formata. Cijena mu je Din. 10.—
i _ iz Gradske ljekarne u Zagrebu a koje Naručuje kod Saveza. Kod naručbe barem 10 kom. uz
se dobivaju uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu. unapred poslani novac, dobiva se jedan primjerak badava.
2
Bog nek Vas poživi, hrvatski Orlovi i Orlice!
Učesnik.
poremećena probava liječi se vrlo
uspješno ,Markovim kapljicama“
Dogjite u Suboticu!
31. augusta o. &
u SUBOTIGI otvara se 22. augusta a zaključuje se
Veliki privredni vašar!
Čehoslovačke, Rumunije, Italije
se nabaviti u državi: kod svake trgovačke i zanatlijske komore,, kod svakog većeg novčanog
Dogiite u Suboticu
\
a