NARODNA SVIJEST Bf. 35. svoju grudu i odano u nesigurnosti, što će iz nje i zrasti a ujedno kudio radnike, da su bezobzirno bor- beni i da prave nemir sa svojim gibanjima, štrajko- vima i t. d. A dok Radić tako govori, u državnim se rudokopima otpuštaju rudari, snizuju plaće i produžuje radni sat, što naravno oduševljeno i još oštrije slijede i privatva poduzeća. Sa RR sporazumom diuži se silan. porast socijalne reakcijonarnosti. Jedan od sporazumaških listova tužio se je prigodom. zagrebačkih svečanosti, kako ga se je neugodno dojmilo to što su se neki političari, a još više njihova rodbina, bezobzirno rinuli u prve redove, te se miješali megju kraljevom prat- njom. To bezobzirno usiljavanje točna je slika dobe, stvorene RR sporazumom, kada se narodu ne spruža ništa, te se neprestano laska hrvatskom i srpskom se- ljaku, da su dobri i mirni i da neka tako čekaju, jet je sve u najboljim rukama ljudi, koji hoće da budu sprije- da. To hvalisanje pak seljačkog naroda i uspavanje sa lijepim obećanjima prati kruto napadanje radništva u cijeloj državi. Radić, koji je tako bezobzirno proglasio za običnu taktiku svoja prijašnja načela te sada sva PP politična načela predstavlja kao dobrodit hrvatstva, sigurno je bio odmah sporazuman da napadne radnišivo. On dobro zna- de da su velika radnička mnoštva slijedila njegovim pri- jašnjim političkim šlagerima, jer u lijevičarskom smjeru nijesu imali nijednog izbora i da .za novu politiku od radničke strane nema da očekuje baš nikakova odo- brenja i uopće nikakovih izbornih glasova. Radnički svijet je. za novu radičevsku politiku mrtav i zato je Radić drage volje na raspoloženju velekapitalistima, da se taj svijet ubije i u pogledu eksistencije. Kulturne vijesti. Sveti Antun postao general. Pied nekih 400 godina izvojevao je pobjedu nad neprijateijem neki brazilski kralj, zavjetovavši se sv. Antunu. Iz zahval- nosti imenovao je sv. Antuna pukovnikom brazilske vojske, a svečevu pukovničku platu ubirale su svakog mjeseca opatice. Sad je megjutim biazilskoj vladi već previše, da sv. Antunu isplaćuje plaću, pa ga je po- digla na čast generala i odmah umirovila. Katolički kongres u Stuttgartu. U nedjelju dne 25. augusta počeo je da zboruje katolički kongres za Njemačku u Stuttgartu. Prisustvovala su ogromna mnoštva iz svih krajeva Njemačke. Predsjedao je knez Lowenstein, a nuncij je Parcelli udijelio kongresu pa- pinski blagoslov. Izmegju ostalih resolucija primio je kongres resoluciju o školskom pitanju. Predsjednik školske sekcije Dr. Marx rekao je: Pravice roditelja i Crkve na uzgoj djece ravnopravne su pravicama države. Državnog monopola u škol. pitanju katolici ne možemo priznati. Mi stojimo na stanovištu slobodne škole. Zato zahtijevamo za katolike slobodan razvoj privatnih škola. Demokratska država ne smije štititi samo na- rodne, nego i vjerske manjine. > Orlovski Vjesnik. Savezno vijeće Hrv. Orl. Sa- veza sazvano je u Zagreb za dan 1l. i 12. rujna 1923. Na dnevnom redu su mnoga vrlo važna pitanja or- lovske organizacije, napose pitanje .okružne organiza- cije, priredaba i t, d. se našem poslaniku, a on se srdačno s nama rukuje. Malo zatim pozvani smo na bogatu zakusku. Pjevali smo a prisutni su nam pljeskali. Plesali smo, zabavljali smo se te večeri najbolje. Dvorana je odje- kivala od veselih glasova, od objesne šale i smijeha. Na 12 sati izagjosmo otpraćeni poklicima: »Živili mladi pomorci !“ Čudio sam se tomu kako je ovdje na pola noći promet kao u nas u po dana. Dućani svi otvoreni, koncerti sa svih strana. Dakako da prolazeći kroz ulice susretali smo svakojakih elemenata, kao ženskog tako i muškog spole. : Sutra dan naš je brod bio prepun naše braće, koji obitavaju u Carigradu. Bilo ih je njih na broju okolo 150 i naš poslanik. Napravismo izlet do Crnog mora. Na brodu se je lijepo zabavljalo. Bilo je pive kao i pečenog mesa, pa je iz razdraganog srca tekla naša pjesma... Na povratku g. direktor je održao govor... bujicu iskrenih i zahvalnih riječi našim zem- ljacima kao i našem poslaniku. Iza odgovora g. po- slanika i govore prof. Kobasice pozdravismo se s gos- tima, koji nas ostaviše. Kad_sam se po večeri smjestio u svom ,visećem krevetu“ dogje mi na pamet Bospor, nalik na veličan- stvenu rijeku, što se vijuga izmegju krasnih, do 250 m. visokih, bujno Zelenih, lijepim zaseocima i vilama posutih brežuljaka, a tada mi se: oči zaklope, prebacim gunj preko glave... pak zaspim ivrdim snom. Pisma iz naroda. LOPUD. Smrt zaslužnog i izglednog mješćanina. Utorak dne 25. augusta poslije duge i teške bolesti preminuo je čestiti starina Ivan Pavlina, posjednik i po zvanju drvodjelac, koji je bio tako vrijedan, da je znao napraviti rukama, što je vidio očima. Bio je više' godina načelnik mjesta, te se svom dušom zauzimao za boljitak ovog ubavog mjesta, kojeg rese limuni i naranče. Da, čestita starina, jer je bio vrlo značajan, pošten, iskren i veseljak, a ljubio je svoj narod svom dušom svojom. Osim mješćana imao je veliki broj prijatelja i štovatelja u cijeloj okolici našoj, pa i po svuda, s kojem se je samo jednom upoznao. Uglednoj obitelji, naša iskrena sažaljenja 4 čestitome starini vječni pokoj. BLATO NA KORČULI. Ovogodišnja ljetina. Vinogradi ove godine ne obećavaju mnogo, dapače opravdani smo reći, da će ovogodišnja jemetva izne- naditi više od jednog težaka. Moramo naime pomi- sliti, da klima mije bila povoljna, jer su Ss€ bile zare- dale guste magle svaki dan, te su prouzročile pero-- nosporu, kako malo kad dosada. Radi toga morali su ljudi, da polijevaju galicom čim više su mogli. Neki su polili do 12 puta. Što to znači i kakovi troškovi su bili spojeni stime, može da znade sanio onaj, kojemu je poznato, kako je bila skupa galica uslijed nestašice, koja je vladala ove godine. Dogagjalo se je, da su ljudi morali ići po nju kao preko rata na apro- vizaciju. A ipak, uza sve to, dogodit će se što se i svake godine dogagja, da će naime izvjesni trgovci iznuditi od težaka i ove godine kao i dosada to malo vina — ako štogod bude — za nikakav novac. — Masline takogjer ne obećavaju, jer nijesu brstile, A ako ktome pridodamo, da je ove godine bila kod nas ve- lika suša i da prama tome nije bilo i nema zeleni, onda sa žalošću moramo konstatovati, da će ove go- dine naš težak biti u nestašici triju glavnih proizvoda: ulja, vina i zeleni. Cijene vinu. poskočile. U zadnje vrijeme cijene su vinu poskočile. Danas se može prodati uz 133—140 kruna grad. Premda je ta vjest na prvi mah razvese- ljiva ipak Blatu to neće donijeti koristi, jer su nevoljni težaci — prisiljeni bijedom i nevoljom — prodali vino uz cijenu, kako su im to diktirali trgovci. š SPLIT. Jadranska Izložba Ova prva smotra naših proizvoda i specijaliteta zaključena, je tačno 25. aug. sa potpunim moralnim uspjehom. Dalmatinska pri- vreda prikazana po prvi put na izložbu, vrlo je zado- voljila i naišla na opće priznanje, samo fali materi- jalni uspjeh, jer koliko je naš dopisnik informiran, unatoč neobično velikog posjeta, jako je malo sklop- ljeno trg. posala, premda su se pojedinci interesirali za razne artikle. Prema tome nije tačna vijest novina, da bi se tu bilo i mnogo. zaradilo, kad doznajemo, da su naše tvornice likera, tjestenine, pokućstva, ce- menta, kamenarsiva i razne druge mizerno prošle, dok od petnaestak brodogradiielja zastupanih sa jednom * nadzoru učiteljskog osoblja, koje se sastoji od obr ili dvije lagje, nije prodana nego jedna jedina, premda su iste bile ispod svake cijene, pa tako je bilo i sa mnogim drugim artiklima. Možda je svemu tomu kriv: to, što ova izložba nije bila u formi velesajma. No ne- smiju zato naši izlagači klonuti. Moralni uspjeh d>- nijet će bez dvojbe i materijalnog. — Posjetnika je bilo preko 30.000. Nevrijeme sa tučom. Prošle sedmice ranim jutrom sa: sjevero-zapada prolomio se nad gradom i splitskim poljem oblak, koji je sa tučom jakog kalibra nanio ogromnu štetu našim poljima i vrtovima. Strašno je upravo pogledati sada splitsko polje sa počupanom i potučenom lozom, povrćem i drugim našim zelenjem. Šteta je velika, i radi toga općina se brzojavno obra- tila Ministarstvu poljoprivrede za pomoć nastradalima. Vidjet ćemo ! Pripreme za Kraljev doček. Sve je već užurbano radi Kraljeva dočeka. Odbori, društva počinju sa iz- vanrednim sjednicama, e da se na vrijeme udesi što svečaniji prijem. Svakako Split će moći sada da do- stojanstvenije primi svog Kralja, jer je kad su obala i sve glavne ulice lijepo tlakovanie, a razni drugi pre- djeli zasagjeni paomama i cvijećem, što dava već li« jepi izgled. Čuje se, da će glavni svečani doček biti u Splitu, koji bi imao službeni karakter. Sportski izlet, Našeg miljenika ,Hajduka“ koji je otišao u Zagreb, da igra posljednju nogometnu igrt za kraljev pehar, otpratilo ih je sa posebnim vlakom preko 220 prijatelja nogometa, koji će kao druckeri, davati kuražu igračima, e da uzmoguu ustrajno se boriti i časno donijeti pokal u Split. — Kean. Djevojačka škola poljodjeljstva i kućanstva u zavodu Školskih Sestara na Lovretu u Splitu počima novom školskom godinom na 15. septembra ove godine. Radi obilna gradiva preporuča se, da svaka go- | jenica pohagja školu 2 godine. Primaju su djevojčice, koje su navršile 14 god. te se njihovi roditelji ili skrbnici imadu najdalje do 1. rujna t. g. obratiti pismenom molbom predstoj- ništvu zavoda, i istoj pridružiti: krštenicu, liječničku svjedodžbu, svjedodžbu dobra ponašanja i zadnju. škol. svjedodžbu. 1 __, Predstojništvo će najkašnje do 10, rujna odgo: vorit na podastite molbe. : Škola je spojena sa internalom, u kojem djevoj-. čice primaju potpunu opskrbu i potvrgnute su strogom zovanih školskih sestara. Pri primanju u školu imade se platiti 90 dinara u ime upisnine i za školska pomagala, te 600 mje-. sečno za potpunu obskrbu t. j. za hranu, stan, pranje. i rasvjetu. 3 i Primljene djevojčice imadu sobom donijeti skr potrebno osobno i posteljno rublje, odjeću te ostalč sitne stvari. : . Ovaj je zavod jedini ove vrste u Dalmaciji, opće-: nito je poznat i zaslužan je svake preporuke. Ž Papinski Zavod DACIJAN COLBACHINI i PADOVA (Italija) m6 rta zali od: DUBAOVREKE NRNATANETISORRE — ov SINOVI * Kuća utemeljena g. 1745, Papinska Qdl. 17. janudra 1898. Lijevaona zvona . Mvorsica : crkvenih predmeta ERHRTEIJNIIU ZU NAEOAENOONZ Radionica građe _gvozdenih zvonika i potrepština za zvona. % 4