IRAN NAN AmmNRNNRNNNPNNN=sum=Im=m—=————— o m=mmm—mssr si i—š—;ičAViiiTiiiiillia RR RR RR EO Oe m=m=mžmž=»=msiNHNHNHiNĆiĆiĆiĆ«e
i
še
Str &
NARODNA SVIJEST
Br, 36.
silje valja tim većma osuditi, što se zbiva u vrijeme
pregovora o konkordatu sa sv. Stolicom, i tako očito
pokazuje, da našim liberalnim političkim vogjama nije
nimalo stalo do miroljubivih odnosa s najvećom mo-
ralnom velevlasti svijeta, katoličkom Crkvom, pred ko-
jom su morali kapitulirati mnogo silniji mogućnici i-
velevlasti, nego li je klika naših framasunskih ekspo-
nenata. Nadali smo se da će novi kurz našega režima
udariti umjerenijim. smjerom od svojih predšasnika, a
kad tamo, taj je još samovoljniji, jer misli da se mora
držati one: ,quod non fecerunt barbari, fecerunt
barberini !“
Protiv ove odluke protesluju ne samo otvoreni
katolici, već i neki listovi, koji potpomažu sadanju
vladu, pak se očekuje, da ova zlosretna baština mi-
nistra Pribićevića neće biti provedena, e da se time
ne raspiruju duhovi na kulturnu borbi i da se ne udara
na naiosjetljiviju stranu katolika Jugoslavije.
Najskuplji grad u Jugoslaviji.
Oirag par dana čitao sam u »N. S.« članak pod
gornjim naslovom, te me je potakao da i ja o sku-
poći u Dubrovniku iznesem par činjenica. — Budući
da sam dulje vremena boravio u Splitu, pri mome
povratku ostao sam iznenagjen, videći veliku razliku
cijena u svim artiklima. Na primjer: u Splitu je kruh
po svim vrstama 1 Din. jeftiniji od Dubrovnika.
Meso 5—7 Din., a sve ostale živežne namirnice od
1—5 Din, da i ne govorim o svježim stvarima, šio se
dnevno donose na trg. Na osobiti način me je začu-
dilo kada sam htio da kupim neke predmete za ku-
hinju. Našao sam nevjerojatnu razliku: u Splitu 1
bronzinić od 12 lit. može se kupiti za 70—80 Din.
u Dubrovniku tražilo mi se 115 D; mašina za meso
br. 10 u Splitu 110 D u Dubr. 150 i tako redom svi
predmeti koje sam htio da kupim, u Dubrovniku su
za 40—50 Din po komadu skuplji nego se u Splitu
može uzeti, tako da me je to prisililo da sve potrebite
stvari naručim u Split, gdje sam uz vas trošak još
par stotina Din. bio na koristi. Kad promislimo da se
Split ne nalazi u bogzna kojoj daljini od Dubrovnika,
a i režijski iroškovi će biti blizu isti, onda se čovjek
ne može dosta načuditi zašto teko ogromna razlika u
cijenama izmegju ova dva naša dalmatinska grada.
Nije nikakovo čudo, da je ove godine puno veći broj
S — stranaca otsjeo u Splitu i okolici uego prijašnjih go-.
dina. :Imao sam prigode da se'i sa nekojim strancima,
'koji su dolazili iz Dubrovnika, razgovaram, te su mi
potvrdili da su radi velike skupoće iz Dubrovnika
pošli u Split i okolicu da tamo ljetuju, pošto da se
tamo jeftinije živi. Ako pak vlasti a i sami trgovci ne
uznastoje da se ovakovo stanje ne popravi, prijeti
Dubrovniku i okolici pogibelj da zbog skupoće, kroz
par godina i ono dosadašnjih stranaca posjetioca iz-
gubi, pošto svak ide ondje, gdje je bolje i gdje se
jeftinije živi. FEB
Ne ni ,opšti“, ni ,uopšte“ ni ,opština“,
+ | nego ,opći“, ,uopće“, ,općina“ !
Protiv onijeh nekih naših, koji, povodeći se u
svemu za Beogradom, počeli su da pišu »opšti“,
uopšte“, opština“, ja se neću pozvati na hrvatske
filološke autoritete, već ću se pozvali na same ponaj-
bolje srpske jezikoslovce, i to-u prvom redu na Vuka
Karadžića, koji piše: ,Kao što n. pr. što se u Sri-
jemu i Bačkoj govori opština, a po zapadnijem kra-
jevima naroda našega općina i općinski : prvi je ovaj
izgovor jamačno uzet iz Slavenskoga (crkvenoga) je-
zika, a drugi je uprav po svojstvu našega jezika“.
Jovan Živanović u svojoj knjizi: ,O srpskom
jeziku“ (str. 54) piše: ,Oblici opsti, saopstiti, opština
uzeti su iz st. slovenskoga jezika. Njihov oblik nije
taki po. zakonima srpskoga jezika. .... Kao što se
star. slov. ,včšte“ kaže srpski vijeće; st. slov. ,plušta“
srpti pluća, st. ,obušta* srpski obuća, st. slov. ,kušta“
(tentorium) srpski kuća: tako isto i ts. slov. zobšt&
mora glasiti srpski opći“.
Jovan Bošković piše: ,Pridev opći, opšti postao
je od priloga (adverba) ob nastavkom č (upravo .tj'),
te po zakonima srpskoga jezika glasi opći, a po za-
konima staroga slovenskoga ob'št', otkuda je i u nas
opšt-i. Naprotiv, od reči skup, skupski, može samo
postati skup-ština (ski, šči, šč, št), a nikađa »Skupćina“,
— (,Skupljeni spisi“, sv. 1. str. 111.) D. VM.
Kulturne vijesti.
+ P. Albert Marija Weiss. O. P. Dne 15 augusta
umro je u Freiburgu u Švicarskoj znameniti katolički
učenjak, pisac i borac p. Albert Marija Weiss, u
82 godini života. Rodio se je g. 1844 u Gornjoj Ba-
varskoj od oca liječnika. God. 1876 stupio je u do-
minikanski samostan u Gracu, a onda propitovao u
naučne svrhe ltaliju, Belgiju i Luksemburg. Kad se je
g. 1889. osnovala universa u Freiburgu zauzeo je g.
Weiss stolicu za socijalae znanosti, kasnije za apolo-
getiku, gdje je neprestano djelovao sve do god. 1921.,
kad je otišao u mirovinu. — Djelataost p. Weissa
opsežna je. Kao socijolog, član društva katol. socijo-
loga Uanion de Friburg sudjelovao je u temeljnim dje-
lima za radničku encikliku Leona XIIl. ,Rerum no-
narum“. Vlastita djela su mu mnog brojna. Kao krunu
svojih djela napisao je malo pred smrću krasno djelo
> »Jesus Christus“, koju sumu na njegovu želju morali. !
položiti u ruke na mrtvačkom odru. > ; 3
Boj proti trgovanju sa ženskima i djecom. U
okviru Društva naroda, osnovala se je god. 1922., u
smislu či. 23, njegovih pravila permanentna komisija
za zatiranje trgovanja sa ženskima i djecom. Zadaća
joj je, da savjetu Društva naroda dade točan: izvještaj
o izvršavanju megjunafodnih dogovora, što su bili za-
kliučeni god. 1889., 1904., 1910. i 1921. U komisiji
su zastupane ove države: Danska, Velika Britanija,
Španjolska, Francuska, Italija, Japan, Poljska, Rumunj-
i E
ka i Urugvaj. Neznamo, da li je zastupana i Jugosla-
vija. Komisija je u svoje vrijeme stvorila mnogo reso-
lucija u ovome pitanju, ali neznamo, da li i kako se
provode. Opravdani sino sumnjati o tome, jer trgovanje
bijelim robljem vrši se u velikome stilu po svim
državama.
Dva čudesna ozdravljenja. Iznosimo po ,Cor-
rieru della Sera“ od 18 i 20 pr. ova dva čudesna
ozdravljenja zagovorom majke Božje.
1. Firenze, 12 augusta. Novine ,Nazione“ pri-'
maju iz .Aulla: Dae S augusta pada svetkovina
Gospe od Snijega te u crkvu podignutu Njoj na čast
u mjestu Gaggio tog dana hrli mnogo naroda na zavjet,
jer se puno pripovijeda o čudesima, koje Gospa tvori.
Megiu drugim osobama bilo jei dijete, Savino Ravioli,
od 6 godina, koje su roditelji na rukama donijeli, jer
posve ukočeno od paralize u donjoj strani tijela. Dijete,
iza kako: je prisustvovalo funkcijama, skoči i stade
nenadno samo hodati na veliko začugjenje i veselje
roditelja. Ono se pak povrati kući sve na nogama za t
5 kilometara udaljeno od crkve. Velik je megju vjer-
picima zanos uslijed ovog čudesnog ozdravljenja po
zagovoru Majke Božje — Gospe od snijega.
2, Viareggio, 19 augusta. Mladić Osvaldo Neri od
god. 21 iz Vasana, bi otpušten nazad nekoliko vremena
iz bolnice u Pratu, gdie bijaše odležao radi preloma
noge. Nego udi liniatičkog suslava mladića, slomlje-
na kost nije mogla zacijeliti, toga radi nije mogao stati &
na bolesnoj nogi već je hodao na štakama. Osim toga
kost mu je iskočila iz položaja, rad šta su mu liječ. |
nici kazali da će veoma teško ozdravali. Toga radi
obitelj ga pošlje u Viareggio da tamo traži pomoći u
pješćanim kupeljima. U Viateggiu odsjedne kod jedne #
obitelji, koja ga savjetova da se obrati onoj čudotvornoj
Gospi. Oa dakle, mučen od strašnih boli, pouzdano
se uteče vanljudskoj pomoći, te prekjučer oda u crkvu
sv. Andrije, dje se nalazi ćudotvorna slika. Nasloni sef
o jedan stup u crkvi i vruće se pomoli. Uiisti čas oćuti
vanredno ganuće i ostavi crkvu drugim t. j. boljim
rosploženjem. Sutradan otišao po običaju k moru, |
mješte da uroni bolesnu nogu u pijesak, baci naglo.
štake, govoreći svijem prisutnim i sestri, koja je mi-
slila da je poludio: Pustite me u miru, Gospa me.
je ozdravila“ i stade hitro da hoda. 1
Tad nastade veoma ganutljivi prizor. Svi su pri
sutni stali od ganuća plakati. Svjedoci ovog dogogiaja |
jesu svi kupaoci i čuvari kupelji gdje se te zbilo, koji
& sdogu.da' dovoljno iskažu svoje vudivljene, Šloke
uzaludne, sretni mladić poklo ospi, svojoj
dobročiniteljici. e a
.
|
ZADĐAČNICA i drugog pisaćeg
pribora dobre vrsti kupuje se|
cijeno u dućanu |
Dubrovačke Hrvatske Tiskare|
_Što radi ,lepa“ madame Ekavština ?
Prodirući s istoka, pošto se je zacarila u Srijemu
i u Šumadiji, obigrava sada ta ,lepa“ madame Ekav-
ština cijelom Jugoslavijom, te joj je poglavita briga i
ujedno najmilija zabava, da umnožava broj dvoznač-
nih riječi u ovomu našemu inače vrlo lijepomu jeziku,
a nas da upućuje, kako da se, povraćeni u djetinsko
doba, potpuno usavrišimo u onom tepavom dječjem
izgovoru, koji smo, kao odrasli ljudi, već sasvijem
zaboravili.
Ona stoga propovijeda i propisuje, da:
Rijediti, razrijediti ima se pisati jednako kao rediti,
razrediti.
Rijedak jednako kao redak.
Rijezak jednako kao rezak (reska).
Sijelo jednako kao selo.
Sijedi i sjedi da se jednako piše sedi. (Ako ko napiše
n.pr.: »Na vratima sjedi starac sijedi“, ona će da ga
pouči da treba pisati: ,Na vratima sedi starac sedi“ /)
Sijegjenje, sjegjenje, da se piše jednako segjenje.
Sijeliti (ići po sijelima) jednako kao seliti.
Posijek (pokolji) i posjek (stoka, što je za klanje) —
da treba pisati jednako posek.
Osviješten jednako kao osvešlen.
Trijeslo (imenica) jednako kao freslo (od tresti)..
Stijenjak (od stijenj) i stjenjak (od stijena) jednako :
mstenjak“.
Dotječe, potječe, pritječe, zatječe jednako kao doteče,
poteče, priteče, zateče. :
Prosijek (vrsta kvake) i prosjek (od prosjeći) jednako:
prosek. s
Prosjeći jednako kao proseći (part. od piositi).
Ljeti iednako kao leti (od letjeti) — ,Šišmiš leti obnoć
leti“)
Prijeko (prilog) jednako kao preko (prijedlog).
Premet i prijemet da se piše jednako. (, Premet“ do-
lazi od ,premelati se“, a ,prijemei“ znači ,vino
ispod leda“ (V. Pravop. Rječnik od Dra Gavazzi-a).
Nijema jednaho kao nema.
Svijesti jednako kao svesti (glag.). -
Pogjesmo (na kudjelji) jednako kao povesmo (od povesti)
Bijeg jednako kao beg.
Vidje jednako kao vide. — ,Što oni vide, on ne vide“
(mjesto. , vidje“).
Pripjevati i pripijevati ; otpjevati i otpijevati — jed-
nako: pripevati, otpevati.
Pjeti kao i peti (broj).
Povijesti kao i povesti (glag.)
Prijetio (od prijetiti) jednako kao pretio (pridj.)
Stijenje (prema stijena) jednako kao stenje (od stenjati).
Urijezan (što znači: oštar), kao i urezan.
Slijediti kao i slediti (pretvoriti u led).
Vijeće kao i veće. :
Djeva kao i deva (kamila).
Liježe (od lijegati), podliježe, razliježe jednako kao
leže, podleže, razleže (,Ležaj se zove mjesto gdje
liježe zec“, mađame Ekavština piše: ,..... gdje
leže zec“),
Posječi jednako kao poseći (posegnuti); dosjeći kao
doseći. : —
Ljetina kao i letina (u djeteta).
Starosjelac kao i staroselac.
Tijek kao i tek. :
Viječan (što dugo traje) i gječan (vjekovit), sve jed-
nako: večan. e i
_Sredovječan (što pripada srednjemu
vijeku) i sredo
giječan (čovjek srednje dobi) — jednako : sredovečan,
Isijecati (trajno) i isjecati (trenutno) — jedtako : isecali
Oseknuti i osjeknuti; useknati i usjeknuti osecati st
i osijecati se (na koga) — sve jednako: oseknuti,
osecati se i t. d.
Tijesan jednako kao fesan (od tesati). i
Prevrijeti (prevrem) i prevreti (prevrim) — jednako:
prevreti. 3
Trijem kao i trem (od trti). i
Dijela, dijelu, dijelom (od imen. (io) i djela, djelu
djelom (od im. djelo) — sve jednako : dela, delu,
delom. : 3
Mijene, mijeni jednako kao mere, meni, :
Mjed kao i med. u"
Mjeden kao i međen (,Međeni pečati“). T
Medenica (kaca za med) i mjedenica (malo zvonce od
mjedi) i jedno i drugo da se jednako piše. i
Medenjak (mali kolač s medom) i mjedenjak
od mjedi) takogjer jednako. o
Mjedar (koji gradi što od mjedi) i medar (koji trgu
medom) — jednako: medar.,
Medarnica (gdje se prodava med) i mjedarnica (gdi
se prodava ili gdje se izragjuje mjed) — jednako:
medarnica, -
Klijet (imen.) i klet (pridjev) — jednako : klet. :
Odijela i odjela (I pad. sing. od ,odijelo“ i 0
odjel“), treba takogjer, prema zahtjevu rečene m
dame Ekavštine, da se piše jednako : odela. Tako
u drugim padežima tih dviju imenica.
(prsten]
i Div.
(Dalje u broju koji dogje)