Poštarina plaćena u
Br. 37.

Na

ro

 

PLATIVO [ UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
kod Dubr. Hrv, Tiskare,

Uredništvo i Uprava

Matica hrvatskih učiteljica.

i U doba, kad su prve zrake mladog ilirizma za-
| tumenile na hrvalskom obzorju i prosvjetnim idejama
| navještale hrvatskom narodu ljepše dane skore bu-
dućnosti, vidimo, gdje desnica Božja dovodi u bijeli
| Zagreb naš muža u naponu snage i stavlja ga za vo-
| gju i nadpastira duša. Vogja taj i pastir biskup je
zagrebački, Dr. Juraj Haulik, sin slovačke Trnave.
Od dana, kad ga je ogrijalo hrvatsko sunce, Hrvatsku
je majkom svojom zvao. Njoj se zavjerio, da će orati
| zapustjele njive hivatske i sijati; po njima sjeme pro-
| svjete. Od g. 1841. neumorno radi i osniva škole,
| dovodi školske Sestre Milosrdnice, a već god. 1848.,
| kad su revolucijonarne ideje drmale prijestoljima i
| krhale žezla vladara, kad je bojni alarm zavitlao i naš
| hrvatski narod po magjarskim ravnicama, u toj burnoj
| godini gledamo Haulika, gdje užiže novi prosvjetni
plamičak na oltaru domovine, Osniva prvi ženski za-
vod u Hrvatskoj, žensku preparandiju Sestara Milo-
| srdnica u Zagrebu.
S kolikim se žrtvama, naporima i odricanjima,
ljubavlju i žarom od g. 1848. pa sve do 1995. g. —
| milenijskog hrvatskog jubileja — dakle 76 godina,
razvijala ova velebna i najjača kulturna ipstitucija hr-
| vatska, kolike su živote dale sestre milosrdnice u tu
školu i koliko je narodne inteligencije ženske po njoj
|brvatski narod dobio! Kroz više od 75 godinu izvr-
avao je taj zavod veliko kulturno djelo odgajajući na
iljade učiteljica i ženske inteligencije napose! Godine
rije no je po ostalim školama u Hrvatskoj bio na-
avni jezik hrvatski, u ženskoj se preparandiji sestara
edavalo hrvatskim jezikom. Iz-zidova samostanske
le zagrebačke izašlo jćifoskovljete preko TO0:000
niske djece, preko 14.000 učiteljskih pripravnica kva-
iciranih, to je broj djece, koji zadivljuje i koja su
jeca kroz tri četvrt stoljeća bila neprestanim pred-
etom velike ljubavi i pažnje i materinske njege za-
ebačkih sestara milosrdnica,
Ta matica hrvatskih učiteljica ukinuta je neko-
o dana prije upisa učenica naredbom ministarstva
(prosvjete pod brojem Opć. Nast. 40.896., po kojoj po-
jiebne učiteljske škole moraju već ove godine školske
četi s likvidiranjem te ne smiju otvoriti prvog te-
ja. Kroz daljnje tri godine posve će te preparandije
stati, jer se svake godine ima ukinut idući razred,
| taj način sa škol. g. 1927.—28. prestaju preparan-
e sestara u Zagrebu, a s njom preparandija sestara
Sarajevu, uršulinka u Ljubljani i školskih sestara u
riboru. Dakle samo takove preparandije, koje su
ele sjeme katoličkog duha i odgoja. Četiri kulturna
rodna, katolička svjetionika, koji su decenije svijellili
naroćnoj njivi prosvjete, za koje je država minimalno
loprinosila, nestaju iz živog narodnog organizma.
| Takovi uzorni zavodi, koji su decenije djetovali
U telikom kulturnom tradicijom i golemim iskustvima,
foji su najsavjesnije i budno bili pod paskom oštrih
Deralnih uadzornika, koji su sami najveće pohvale
im zavodima i pismeno i usmeno davali, brišu se
vog svijeta i iz povijesli kulture našega naroda
tdnim potezom pera.
| Plačite kćeri hrvatske | :Plačite vi sve hrvatske u-
lleljice, koje ste izletjele iz te košnice poput marnih
lčela radilica, da hrvatski svoj narod prosvjetnim i ću-
lrednim odgojem vodite Bogu. Plačite hrvatske ka-
ličke majke, koje ste s ponosom i pouzdanjem slale
čiste kćeri u zagrebačku preparandiju , sestara,
od njih dobijete izbrušeno biserje ! Umire onaj to-
stari dom, koji je ljubavlju za Boga i narod zidan
ama i ponosom i koga zahvalni katolički narod
lalski nikada zaboravili neće. Umire od poteza
, da bude skršena jedna tradicija, jedan rod, i iz-

 

an 'iz naše hrvatske kulturne prošlošti jedan čim-
ik, koji je u prošlosti i sadašnjosti zlatnim i va-
o sjajnim pismenima pisan u kulturnoj knjizi ži-
i rvatskoga naroda.

ulturna borba,. koja se katolicima namiče, dobiva
konkretnije oblike i pokazuje se u pojačanom iz-
u, Fr&masunerija radi. Radi s uspjehom. Sve ovo

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Aa m

gotovu.

DUBROVNIK, 15. septembra 1925.

dna

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

treba da alarmira katoličke mase, Katolici ireba da se
organizuju. Vatreni zaaci vremena pokazuju, da se
približuje dvanaesti čas za katolike. Treba da katolički
stiah iz srdaca i duša katoličkih iščezne, Ova najno-
vija činjenica treba da potrese sve duše u najdublje
dubine. Jer čija je škola, onoga je budućnost, Kršćan-
ska škola najveća je snaga naroda, kršćanska škola je
najveće pravo katoličkili roditelja,

Radi toga treba da se sa svih strana naše hrvat:
ske domovine, čuje jedan jedinstven glas, jedan jaki
apel, da se ova naredba povuče, Mi katolici, koji smo
vjerni i dobri državljani, imamo pravo, da tražimo
ono, što nam pripada, Čitamo, da su ponovno dozvo-
ljene Židovske škole, Sva hrvatska i katolička štampa
treba da jedinstveno podigne svoj glas proti ukidanja
ovih znamenitih kullurnih ustanova. Katolički episko-
pat treba da se stavi na čelo velike akcije za slobodu
škola, a sve katoličke organizacije da pošalju svoje
predstavke i peticije na obranu najvećih svojih sveti-
nja — kršćanske škole! Ova nezaslužena kazna za
hrvatske katolike treba da bude što prije popravljena.
Požeške Novine“.

Hako vlada postupa sa svećenstvom.

Vele ti se je samo pisalo i govorilo, da će se
uredili i plaće i dodaci našem ' svećenstvu. Ima već
toliko godina, da su se uredile plaće i učitelja i či-
novnika i profesora, a samo pilanje svećeničkih plaća
ostalo je — na vrbi svirala,

Ovih dana »Službene Novine« donijele su novu
Uredbu o dodacima na skupoću svećenstvu svih usta-
vom usvojenih konfesija, koja je prouzrokovala kod

 

 

Ga ima mmm nation

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom
urednik A, FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik.

God. VII.

Svijest

cijeniku. — Odgovorni

Jeli katolicima. potrebita politička srala

Krsta Cicvarić u svom beogradskom »Dnevniku«
od 30./8. piše: ,Ne bi ništa bilo nemoralno kad bismo
i mi upotrebili silu da Hrvate oslobodimo katolicizma ;
mi bismo time prosto Izvršili zavjet starih Hrvata, koji
su se borili protiv katoličke najezde u Hrvatskoj, koji
su se borili za slovensku crkvenu službu.

Prvo što bi u tome smisla valjalo činiti to je, da
se katolička crkva u našoj državi učini autokefalnom,
to jest, da se odcijepi od Rima.

Kad se to postigne, onda bi se poslije lako mo-
glo izaći na kraj s katolicizmom u našoj državi, —
Gosp. Radić nagovjestio je to u jednoj svojoj izjavi,
ali da li će on što ozbiljno pokušati u tome smislu ?
Trebalo bi ga gurati na taj put.

Kad se katolička crkva u mašoj državi odvoji od
Rima, onda bi obje crkve trebalo na neki način nje-
diniti, i onda vjera: ne bi više mogla biti nikakva
smetnja za naše državno i narodno jedinstvo.

Što se tiče azbuke, ona bi mogla ostati dvojaka,
ali bi valjalo nastati da se ćirilica što više raširi kod
Hrvata, a to se može činiti na vazdan načina,

Sve grane državne uprave treba da rade u tome
smislu, ali brzo da rade. Cirilica treba da bude glavna
azbuka našeg naroda“.

Cicvarić zaključuje: ,Ako mi, Srbi i Hrvati, ho-
ćemo da živimo u jednoj državi, mi se moramo tru-
diti da se što više izjednačimo; to treba da je naj-
važniji cilj naše državne politike. Da li je naša da-
našnja vlada izradila kakav program u tome smislu ?“

Krsta Cicvarić pak u svom »Dnevniku« od 1./9,
daje ovaj recept vladi: ,Ova država danas stoji na
Srbima, i to će možda uvijek tako ostati, Stoga je za
našu današnju državu najznačajnije kako da se srpski
elemenat što više pojača, kako da se državi što više
da srpski karakter. To je: problem kome se svi mo-

našeg svećenstva veliko razočaranje i najveće ogorčenje. zi : :
ž$ : še ika spuzvjcitAMo pos: ajviše posvetiti. “Da hi smo ga što
zemeiniko“i Ditnđdj odregjen je dodatak od Dolje 1 sto brže riješili, mi treba da se učimo kod

Dipara 25 duevno, ali je ustanovljeno, da dotični sve-
ćenik-dušcbrižnik mora imati u svojoj župi, dotično u
kapelaniji najmanje 200 domova. Mi znademo da u
Dalmaciji imade mnogo malenih župa, kojih su kuće
sasvim raštrkane i udaljene po brdima jedna od druge,
a koje ukupno ne broje do 200 domova. Ti nesretni
svećenici, u majsiromašnijim župama Dalmacije neće
moći imati dodatak od 25 dinara dnevno jedino zbog
nedostatnog broja žup. domova, ispod broja 200. Još
za veću njihovu nevolju, Uredba im ukida dosadašnji
dodatak, što su uživali po 16 Din. dnevno i tako ne-
voljni naši svećenici bivaju bačeni na prosjački štap,
jer će sada moći primati oni koji nemaju 200 domova
u župi, samu platu od mjesečnih dinara 25, 80, 40
de 50 najviše. Mogu li — pitamo mi — svećenici ži-
vjeli sa mjesečnom platom od 25-50 dinara?

U članu IV. Uredbe je rečeno, da ffiinisar vjera
može doznačiti svećenicima dodatak od 25 din. dnevno

"i koji nemaju 200 žup. domova, ali ovo vrijedi samo
za svećenstvo u Južnoj Srbiji. Ovo je nepravedno,
pošto bi morala ova iznimka vrijediti i za svećenstvo
siromašnih malenih župa u Dalmaciji.

Iluzorno je, što novine javljaju, da prema ovoj
uredbi pripada svećenicima, osim dodataka, na sku-
poću, još 150 dinara i ,svakom članu obitelji“, ako
je imade; dočim uredba ukida porodični dodatak za
oca, majku, braću i sestre, Kad ste isključili ove čla-
nove obitelji, —- iko onda predstaje u obitelji katol,
svećenika?! Porodični dodatak. primat će po tomu
samo pravoslavni svećenici za ženu i maloljetnu djecu
do 16. godine. ' :

Pravednost i humanitarnost zahtijeva, da ova
Uredba bude povučena ili preinačena prema faktičnim
prilikama. . Požrtvovno je svećenstvo u Dalmaciji za-
služilo doista malo više obzira, .

    

Obavlja svakovrsne baukovne poslove, prima uloške na štednju i daje zajmove €
članovima u tek. računu, a ostalim na hipoteku, zlatne predmete, životne police itd. |

JADAN RA NN

 

HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA r.

O U

ZASTUPSTVO OSIGURAVAJUĆE ZADRUGE PROVIDNOST.

 

Francuza, kod Talijana, kod Poljaka, kod Ceha, kod
Rumumja, pa i kod Turaka. Mi moramo postaviti sebi
kao glavni zadatak da ovu državu napravimo Srbijom,
da je što više napravimo Srbijom, i mi stoga moramo
na sve mogućne načine pomagati snaženje srpskog
elementa u našoj državi, Najveću pažnju u tome po-
gledu mi moramo pokloniti Makedoniji, koja je za
nas, u nacionalnom pogledu, od najvećeg značaja.
Treba Srbe što više naseljivati po Macedoniji, naro-
čito u pograničnim krajevima. Ne treba žaliti sredstva
koja su potrebna da se izvrši kolonizacija Macedonije.
Stanovništvo koje je nesigurno za našu državu treba
potiskivati, naročito potiskivati od grawice. Ne bi bilo
zgorega nesigurno makedonsko stanovništvo naseljavati
po Hrvatskoj, kako bi ova što više izgubila svoj današnji
katolički karakter, Zemliu u Hrvatskoj nipošto ne da-
vali Hrvatima nego samo pravoslavnima t. j. Srbima
i onima koji se smatraju kao Bugari (a koji će u Hr-
vatskoj biti pravi Srbi). :

Što se tiče Bosne i Hrvatske, tamo treba ener-
gično potiskivati i katolike i muslimane, tamo treba
Srbima dati najpunijeg maha gdje god se može, zem-
lju treba oduzimati od katolika i muslimana i davati je
Srbima. Bosna i Hercegovina moraju biti čisto srpske.

Posrbljivanje Dalmacije nije lak. posao ali i-na
tome se mora raditi.

Srba ima dosta u svijetu. Sve ih treba. pozvati
da dogju u Oladžbinu i svima treba dati mogućnosti
da u Otadžbini lijepo žive. To nije nemogućno, samo
ako se država predano stavi u službu srpske stvari,

Posrbljivajmo našu zemlju, posrbljivajmo: je što
brže što energičnije !“

Tako Cicvarić, a jamačno nije u tom osamljen!
, Kako će se katolici obraniti pred sličnim nasrta-
jima opojenih glava? Jedino jakom političkom repre-
zentacijom u parlamentu ! Qui potest capere capiat!

kućno srestvo proti bolima

Markove kaplce seeteenavieE

bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gružu.
Ri o e LASERA A a m

 

 

već preko 60 god. obljubljeno

z. S. O. 1