Br. 38.
ESSR SŠELE E VSE SSSRA FESTA
Poštarina plaćena o gotovu.
DUBROVNIK, 22. septembra 1925. God. VII.
N
rodna Svij
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Za ,,klerikalizam“.
Svijet je pun proroka i naučitelja, Čovječanstvo
osjeća prema njima zahvalnost i daje izraza toj za-
hvalnosti podižući im spomenike i paateone, stavlja-
jjući ih u akademije i sveučilišta, Mnogi od njih u svo-
jim djelima pjevaju himuu Stvoritelju, ali ima megju
njima i filozofa, znanstvenika, socijologa, umjetnika,
političara itd., ljudi ,silne veličine“, autonomnog ra-
| zuma“, ,apsolutnih bića“, koji u sebi uključuju ,istinu“
i ,moral* neodvisno od Boga. I njih dio čovječatistva uz-
diže i slavi. Ovi posljedni imaju i svojih učenika, koji
njihov nauk stavljaju u praksu, a čovječanstvo ih stavlja
u tamnice i popravilišta, Teorija dobiva nagradu, praksa
| kaznu. Novinstvo, naučenjaci, kulturni ljudi pjene se
od napora da nam dokažu veličinu: Nitschea, Hart-
manna, Hegela, Hackela, Lenjina, Zole, Guida da Ve-
rona, Pitigrilla itd, i nastoje da njihova djela preloče
u svoj jezik. Ti isti upotrebljavaju svu govorničku vje-
štinu da nam dokažu kako su nemoralni, za društvo
_i poredak štetni oni, koji njihov nauk u praksu stavljaju.
| U školama ponosni, učeni pedagog propovijeda
moral bez Boga, uči istinu“ da je moral relativan, a
| učenik ili učenica, koji apl ciraju njegov nauk u prak-
'ičnom životu, odalečuju se iz zavoda, Pedagog dcbiva
| nagradu kao »prosvjetitelj“, a učenika ili učenicu pri-
| ma ulica da ga u slobodi usavrši,
Na ulicama srećemo bezbroj djece, koja ne znadu
| što je to topla roditeljska riječ i roditeljski odgoj, jer
|sve sile i vrijeme njihovih roditelja apsorbira rad za
suhu koru hljeba u trudu za ,ekonomsko blagostanje
društva“ i gcivilizaciju“. I siti ijudi prolaze mimo njih
ji me misleći da su i ovo ljudi. Prolaze pače, mimo
du, ali skrb se za njih milostivo prepušta samo
prezrenim ,klerikalcima“ i. ,nazadnim“ dumnama i
fratrima, koji ih nemogu svih obuhvatiti. A kada se u
lim zapuštenim stvorenjima porodi osjećaj da su i oni
ljudi, kada im glad i nevolja na očigled istih šapne
da bi i oni morali biti siti, kada ih ,napredne“ veli-
čine uvjere da je moral relativan i kada oni slijedeći
logično taj moral što pokradu ili svoje tijelo prođadu,
da se nasite i odjenu ili :se udruže, da zajedničkom
silom učine sebe sitim, a za inad sile gladnim, tek
onda se društvo zainteresira za njih, počasti ih ne-
brojenim titulama i preda tamničaru ili im poda žutu
|cedulju; I razuman. uzalud čeka protest onih, koji su
| uzdizali ,nadčovjeka“ Nitscheova, »idealnog proletera“
Lenjinovog, ,poeziju i slast života“ Zole, Pitigrilla,
Guida da Verona et comp., ,etliku“ modernih filozefa,
|prelativan moral“ učenih pedagoga. Oni ostaju na vi-
ltini, neoskvrmjeni, mrtvi u panteonu, živi u akademi-
jema siti i dobro situirani očekujući nagradu.
Zar se kršćanstva sve to 1ie tiče ? Zar kršćani ne-
imaju Učitelja, čiji bi nauk istine, morala, pravde i
[lubavi obuhvatao sve čovječje ?
| Pitajte jednoga po jednoga, koji se krsti bilo ko-
im načinom, i reći će ti: »lspovijedam Krista“. Ugji
bilo koju crkvu i vidjet ćeš mnogo ljudi gdje iskreno
oga mole, Pa zašto onda svijet udešava svoj život
bez Krista i po nauci krivih proroka? Jer nemamo
[kršćanski prožetog društva ! Jer društvo kršćana pro-
žima nekršćanski dvh. Jer. kršćanin ostavlja srce u
svojoj sobi ili crkvi, a u životu slijedi: moderni
napredak“,
i »Napredak“ tjera svećenika iz škole — kršćani
šute; ,napredak“ degradira vjeronauk u školi na prosti
pedmet i smanjuje mu broj sati — kršćani šute ;
apredak“ odgaja bez Boga i proti Bogu, a kršćani
te — da se ne zamjere. Ukidaju se vjerske organi-
tcije i vjerske škole, a kršćani spavaju. Organizira
& bezbroj udruženja sviju vrsta na bazi ,naprednosti“,
0 načelima framasonerije, -a kršćani ih + podipiru.
laži se 'riješenje svim problemima života po nače-
lima svih mogućih učitelja, a kršćanise svoga Učitelja
e spominju. Stvaraju se političke stranke, koje imaju
fadatak da ostvare u društvu načela učitelja bez Boga
rotiv Boga, a kršćani ih slijede. Ore se bijesni
ci proti ,klerikalizmu“ onih, koji se proti fome
, a- kršćani plješću, Plete se novo ikivo novog
i
!
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. |
Vlasnik - izdavač -
Izlazi svakog Utornika.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
| Pojedini broj 1:50 Din.
urednik :
Antun FI& —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik.
Dubrovnik.
jih i sjajne povorke kličući+ slobadi, napretku+i ma—
moralnog i društvenog areligijoznog poretka u društvu
samih kršćana i kršćani pomažu ! Ironija !
Zar nam je Krist izalud dao nauk? Kristov nauk
nije poezija udešena za tamne crkve i osobila raspo-
loženja — već zakon, život — utegula vivendi“ |
Čovjek je slab u sebi, suviše ga zlo priteže.
Kako će da bude u društvu dobar, ako ga to društvo
zlo poučava ? Zar zato nije prirodna organizacija onih
koji Krista ispovjedaju da dobri ostanu i druge po
njoj dobrim učine? Zar može neko Krista ispovje-
dati, a da to i ne usadi u srce svome djetetu ? Ako
neko tome zapreke pravi, zar nije prirodno da se te
zapreke organizacijom uklone? Zar može neko Kristov
moral ispovjedati, a dozvoliti da posebna vrsta novin-
stva, organizacija, knjiga, ,nauka“, »umjetnosti“ ,druš-
tvena etiketa i duh“, drma taj moral u njemu, djeci i
narodu ? Zar nije prirodno da se i to zlo suzbije or-
ganizacijom, kršćanskom štampom, stvaranjem kršćan-
skog duha da zaštitimo sebe, svoje i narod? Ako za-
povjeda Krist: Nasiti gladne! — zar nije prirodno,
da se svim zakonitim sredstvima borimo proti poretku,
koji po sebi stvara gladne i prekomjerno site ? Ako
se u škole sviju vrsta uvlači duh protiv Krisia, zar
nije prirodno da se proti tome školstvu borimo i tra-
žimo pravo da djecu uzgajamo u duhu Onoga, koji
je za nas apsolutna Istina i apsolutni moralni aukto-
rilet? Ako postoje , liberalne“, »Napredne“ framasonske
političke stranke, koje današnjim oružjem — politikom
stvaraju svoje društvo, zar nije prirodno da katolici,
kao ravnopravni članovi društva, koji snose sve druš-
tvene terete, politikom obrane svoja prava i stvoraju
kršćanski duh u društvu kršćana ? Zar nijesu dandanas
sva prava čovjeka i cio život.i duh generacija, odvisna
Od pAIAIR&RMAA PL aL ue ske
Dosljedno lomu i katolici dandanas mogu uspješno
svoja prava braniti i obraniti jedino u parlamentu,
poslavši u nj doličnu svoju političku raprezentaciju.
Kršćani i katolici sviju struja, ako je kršćanstvo
život, kao što je Krist rekao, zašto ga ogriničujete na
same crkve? Plaši li vas ,klerikalizam“ ? Upoznajte
dobro ,autiklerikalizam“ sa svojim kobnim posljedicama,
a imate za to dovoljno prilike, pak ćete postati i vi
borci za — ,klerikalizam“ .t., j. kršćansku, katoličku
dosljednost u svim životnim prilikama, :
Žitnica Evrope.
Proizvodnja žila u: Rusiji počinje napredovati.
Od kada su komunisti odustali od ideje, da zemaljski
proizvodi budu zajednička svojina ili komuna —- ato
znači od kad je seljak postao gospodar svoje njive i
livade — od tada je počeo rad. Ovogodišnja žetva u
Rusiji je tolika, da će Amerika moći sad osjetiti kon-
kurenciju u trgovini sa žitom. Pred par-dana je u kaliji
zaključen ugovor izmegju talijanskih trgovaca i trgo-
vačkog izaslanika Rusije za 7 miliona kvintala pšenice,
Talijansko Udruženje Žitarske Trgovine o tome daje
svoj komunike i veli, da se je sa otvaranjem ruskih
žitnica oslobodila kupovanja žita u Americi, te time
kupovanjem valule u dolarima, pa predvigja brzu po-
pravku kursa njihove lire. Rusija je od vazda bila žit-
nica Evrope, ali revolucija je spriječila obradu pro-
stranih ruskih stepa, koje ponovo počinju cvjetati, jer
se ruski seljak vraća svome plugu, budući mu je osi-
gurana zarada prodajom žita za zdravu i zlatnu valutu.
U koliko boljševizam odstupa od ideja neostvarljivog
komunizma, u «toliko še uvodi rad i red, koji ponovo
uvodi Rusiju u život megjunarodnili veza. Sjeverni ko-
los se budi iz sna zabluda i zauzima mjesto, koje ga
čeka u svijetu. :
Pisma iz naroda. .- .
Iz pokrajine. 'Nemili bič krupe pohodio je u po.
riedjeljak 14. ov. mj. Starigrad i njegovu, okolicu na
otoku Hvaru, kao:i mjesto Zriovo na otoku Korčuli,
te je nanio silne štete, Grad je padao ditlje vremena,
te je posve otukao već zrelo grožgje, a nanio štete i_
mašlinama i voćkama i povrću. Narod je uprav u
očajnom stanju. Ljudi su plakali kao mala djeca, kad
su vidili uništene svoje trude, za koje su se mučili i
trošili cijelu godinu, a sad kad su već spravili bačve,
da dočekaju novo: vino, eto im sve nade uništene, U
ovim kritičnim danima ovo je baš teška kušnja za ove
naše otočane. — Potrebita im je državna pomoć i to
čim prije.
KORČULA. Šteta od grada. Dok smo željno
vapili i očekivali kišu, ona nas je tlapokon ma 14. o.
pohodila, ali sa zlom družbom, jer je sa sobom po-
vukla nemili grad, koji je u selima Žrnovu i Lumbardi
otukao dobar dio ploda u vinogradima. Šteta se računa
ma 300.000 Dinara. Ova šteta je ubitačnija s razloga
što su vinogradi već bili oštećeni od petonospore, pak
nam se crna zima sprema.
Politička putešestvija. Na 15. o, mj. nenadano
su stigli u maš grad narodni poslanici Dr. Trumbić,
Dr. Lorković i Dr. Žanić sa gospogjama. Ostali su
jedan dan, te nečujno pošli kako i došli, jer im se
nitko nije pridružio. Sedamnzestoga pak bio je Dr.
Angjelinović, te je održao pouzdani sastanak, kojemu
je sudjelovalo oko 60 osoba raznih stranaka.
Odbor za doček Kralja, koji nam dolazi na 28.
o. mj., konstituisao se je, te se je razdijelio u podod-
bore, a općina je izdala prigodni proglas. Sprema se
svečani doček uz sudjelovanje okolišnog naroda.
STON. Požar šume izmegju Kobaša i Breca po-
javio se je u Srijedu 9. o. mj. i uslijed jakog vjetra
zauzeo velike dimensije, te je zaprijetila ozbiljna po-
gibao, da ne budu uništeni i vinogradi i masline a i
bližaja sela. Kad narod nije mogao, da zaustavi pro-
diranje vatre nadošao je iz Gruža odio kopnene vojske
i mornarice. Požar je trajao 2 puna dana, uništio je
veliki dio šume: i nanio velike štete. :
MLJET. Otvor nove škole u mjestu Blato sve-
čano je slijedio u Nedjelju 6. o. mi. I staro i mlado
veselo je dočekalo ovaj dan. Na proslavu je došla iz
Dubrovnika posebna komisija : kotarski poglavar savi.
V. Walles, kotar. šk. nadzornik Janko Ban, poglavar-
stveni liječnik Dr. Gjorgje Marić te inžinir g. Valenta,
da pregleda novu šk. zgradu, koju je našla u potpu:
nom redu. Poslije svečane službe Božje uputi se veli-
čanstvena povorka put nove škole, gdje mjesni župnik
Don Ivo Petković obavi blagoslov nove zgrade i održi
lijep govor, prikazavši važnost škole za bolju buduć-
nost i napredak mjesta. Nadzornik g. Janko Ban čestita
takogjer narodu, koji u školi dobiva kuću izobrazbe,
atenej mudrosti i znanja, zavod za jačanje volje i ople-
menjivanja srca. Sa proslave poslana je brzojavno za-
hvala Ni. Vel, Kralju Aleksandru popraćena od cijelog
naroda sa tirokratnim , Živio“. Odličnim gostima bio
je priiegjen birani i svečani sobet u kući gosp. Pava
Sišen. Preko istog čulo se je više lijepih zdravica i
napitnica. Narod je svečano ispratio komisiju .u po-
vorci, koju je predvodio barjaktar uz pucanje i kli:
canje. Ovaj će dan ostati duboko zabilježen i u srcu
naroda i u njegovoj povijesti. Čast i hvala svima, koji
su doprinijeli bilo kako da dogje do otvora ove škole,
koja neka bude na čast i korist mjesta. — Jedan od
prisutnih,
iz Jugoslavije.
Program putovanja kraljevskog para po Crnoj
Gori i Dalmaciji. Na 17. o. mj. krenula su Njihova
Veličanstva Kralj Aleksandar i Kraljica Marija iz južne
Srbije za Andrejevicu, pak odatle za Kolašin i Podgo:
ricu. Dne 19. o, mj. posjetili su manastir u Ostrogu,
a 20. Danilov grad i Čevo. U Nedjelju 20. o. mj. po
podne, stigli su preko Njegoša na Cetinje, a juče 21.
o. mj. prisustvovali su prenosu Njegoševih kostiju na
Lovćen. Na cijelom ovom putu od sveukupnog naroda
bili su svečano dočekivani, a Njez. Vel, Kraljica dari-
vana živim cvijećem. Narod je sav ushićen. Ni. Vel,
Kralj bogato je obdario mnoge zadužbine. Danas 22.
na Cetinju su velike svečanosti, defilovanje vojske,
svečani ručak i t.d. a 23. ide a Bar i Ulcinj. Dne 24.
Kraljevski Par polazi preko Spiča, Budve, Grblja u
Tivat, gdje se ukrcava na brod, Dne 25. prisustvuje