Sha
okićeno, a mješćani dobro raspoloženi, svojim Pavom
ponosni, na svaku uslugu pripravni učinili su na strance
najljepši utisak. Na čast im ! Od brojnih gostiju sa-
stavio se zbor, koji je pjevao Hartmannovu misu.
Preko mise je mjesni župnik Don Marko Čeugić izre-
kao zgodan prigodni govor. nJuravit*_ ie pjevao vič.
Don Karlo Capurso. Na harmoniju je pratio ovo kao i
ostalo mp. O. Kosto Selak, ana violina O. 3. Šulina.
A solo je još pjevao g. A. Peručić, opć. tajnik u Kor-
čuli, komad od Premerla, a Don Božo Depolo od
Hochreitera. ,Mladomisniče“ od Rihara pjevao je mje-
šoviti zbor. Pjevanje cijelog zbora i spomenutih solista
bilo je bez prigovora, a narod se samo divio ugod-
nim glasovima. Cijelo je slavlje svojom prisutnošću,
uz mnoge odlične goste, uzveličao presvijetli Donu Mašo
Bodulić, opat korčulsnski. Kod svečanog objeda čulo
se nekoliko lijepih nazdravica. Na govor vič. Du. Kk
Bučića sakupljeno je za Katoličku Akciju 600 Din.
Poslije podne držao je mladomisnik obični blagoslov,
preko koga je ispjevan Svetotajstvu od Klemenčića a
Roditelju od Železnika. Narod je u velikom broju uče-
stvovao ovoj rijetkoj svečanosti, a bilo je mnogo svi-
jeta i iz obližnjih sela. Na muogaja !
BOGDAŠIĆ (Boka Kotorska). Za din 24. sept.
vladalo je po našim selima Bogdašiću i Mrčevcu ve-
liko zanimanje, jer je preko njih imao proći za Tivat
naš Kraljevski par. Već par dana naši domaći snovi
akademičari uz pomoć seljana bez ikakove buke po-
stavljaju krasan slavoluk visok 6, a širok 5 m. učinjen
od raznovrsnog zelenila i domaćih poljskih proizvoda.
Oko slavoluka u lijepom redu poredana su obilježja
siromašnog seljaka, njegovi vlastiti proizvodi: prutovi
loze s punim grozdovima, kukuruzi i domaće dinje.
Na vrhu slavoluka su se isticale pune grane maslina.
Oko 10 sati začu se pucnjava iz susjednog sela, a
naši sinovi postaviše lijepi broj naših ljudi obiju sela,
muško žensko i djecu u krasni red uzduž slavoluka.
Preko ,Piskavice“ pokažu se dvorski auti. Mužari od-
jeknuše svom okolinom, zvona zaslaviše, urnebesni
Živio Kralj i Kraljica zaori gorom i dolom. Pred sla-
slavolukom zaustavi se prvi auto, a Ni. V. Kralj otvara
vrata. Domaći naš sin učitelj Ivo Petković pozdravi
Nj. Veličanstva prekrasnim narodnim, patriotskim go-
vorom. Seljanka, djevojčica Milica Janović darovala je
Nj. Veličanstva domaćim darom pružajući na pladnju :
grožgja, slatkih šipaka i smokava, pa milim riječima
prozbori: .Dragi Kralju i Kraljice, primite ovi naš si-
romošni seljački dar, mi Vam Ga od srca dajemo“.
Kralj i Kraljica su bili na ovim lijepim, srdačnim do-
čekom razdragani. Zahvaljuju obojici i po g. učitelju
svemu narodu. U razgovoru s g. učiteljem su ostali
oko 15 min., zanimali se za narodne potrebe. Narod
je ostao ganut na prijaznim i milim ponašanjem naših
vladara. Neprestano klicanje ,živjeli“ i mnogo orošeno
oko ispratilo je Nj. Vel. u Tivat. — Seljak iz Bogdašića.
liječenje ,Iron“-nom poradi njegovog
džitnk l izvrsnog teka i djelovanja. Dobiva se u
ljekarni u Gružu.
za svakog slabokrvnog i blijedičavog
NARODNA SVIJEST
Iz Jugoslavije.
Politička situacija je dosta mutna. U političkim
se krugovima dosta živahno komentuju odnošaji vla-
dinih stranaka. Poslije zborova prečanskih radikala u
Osijeku i Novom Sadu javlja se i Dalmacija protesti.
ma protiv radićevaca i uopće protiv sporazuma s nji-
ma. Dr. Uroš Desnica, prvak dalm. radikala, u splitskoj
,Državi“ napada ministra Pavla Radića zbog sastava
agrarnog odbora. Dakle koalicija je vladinih stranaka
dosta nestalna i vlađa se nalazi u stvarnoj krizi,
Osjeća se potreba, da bi vlada odmah po povratku
kraljevom počela proučavati sadanji politički položaj
i riješavati ga po potrebama dižave, a ne po potre-
bama stranaka. U Beogradu polažu velike nade u kralja,
koji je u svojem govoru u Splitu naglasio, da želi da
u državi vlada sporazum plemena. Sporazuma neće
pak biti, ako ga budu sklapati samo dvije osobe.
Narodna Skupština sazvana je na izvanredno
kratko zasjedanje za 16. ov. mj. te će primiti izvješća
radnih odbora pa će se odmah zatvoriti. Na 20. će se
opet ponovno otvoriti, te će se izabrati novo predsjed-
ništvo. Marko Trifković će opet biti izabran predsjed-
nikom a Dr. Gjuro Basariček podpredsjednikom.
Kraljevski par po Dalmaciji. Iz Hvara pohodio
je kraljevski par otok Vis, gdje mu je priregjen krasan
doček. Iz Visa prošao je dalm. obalom pokraj Makar-
ske, gdje su mu izašle u susret lagje s brojnim naro-
dom, koji je svog kralja oduševljeno pozdravljao. U
Split je kraljevski par stigao 29. pr. mj. i ostao tri
dana. Splićani su priredili kralju veličanstven i zanosan
doček. Kralj je u Splitu rekao ove riječi: ,Dragi moji
Splićani! Neka Vam je iskrena zahvalnost kraljičina i
moja na ovim tako toplim, tako oduševljenim izjavama
odanosti koje nas duboko potresuju i koje će nam
ostati u trajnoj, vrlo prijatnoj uspomeni. Mi odavle
šaljemo srdačan pozdrav cijeloj m'loj Dalmaciji, koja
nas je svojski dočekala, a u koju ćemo od sada što
češće dolaziti i obilaziti je. Neka Dalmatinci budu od
sada kao i do sada vjerni čavari našega mora (urne-
besno: Hoćemo!) za njima čvrsto stoji ujedinjenja
Domovina!“ U počast kraljevskom paru priregjene su
u Splitu razne priredbe pa i lov po Marjana, u komu
je kralj megju ostalim ubio i jednu srnu. — Iz Splita
kraljevski je par pohodio Šibenik, gdje mu je također
priregjen krasan i čuvstven doček. Iz Šibenika kralj
je radi zvaničnih dužnosti prekinuo putovanje u sie-
venu Dalmaciju te se je vlakom povratio u Zagreb.
Tu se je kralj najljepše izrazio o Dalmatincima, a
požalio na siromaštvo ove zapuštene pokrajine, te
zaželio, da se poradi za poboljšanje stanja. Da Bog
poživi vrlog i plemenitog našeg Kralja!
Odlikovani ministri. U Splita je kralj odiikovao
ministre, koji su ga pratili po Dalmaciji. Ministri
pravde i vjera odlikovani su orđenom Belog orla
HI. step. Ministri vojni, financija, javnih radnja, agrara
i šuma ordenom sv. Save |. step., ministar pošta pri-
mio je Keragjorgjevu zvijezdu I. step.
Br. 41,
: \
Kako žive Prestolonasljednik Petar. Gospodja
Mabel supruga min. S. Gruića dala je suradniku
sušačkog ,Novog lista“ interesante podatke o načinu
života našega prestolonasljednika. Kraljević Petar ustaje
već u šest sati ujutro i tada odma moli svoju običnu
molitvu, koju već znade na pamet. Odma za tim se
kupa pak doručkuje. [Iza toga on odlazi u svoju
sobu te se igra svojim lutkama. Kad su bili lijepi
dani, mali kraljević se je kupao ispred same vile gdje
je naročito za njega bilo udešeno nekoliko četvornih
metara lijepe pličine. Iza ručka malo spava a zatim
ustaje i izlazi na šetnju do bližnje šumice. Tu mu
opet donesu njegove igračke te se igra. Pošto se tu
izigra vraća se u svoje apartmane koji se nalaze. na
prvom katu vile i koji su naročito za njega udešeni
Prije šest sati večera a tačno u šesti polazi na spa-
vanje. Njegova dadilja također ga uči i jezicima te on
koliko može da govori, govori hrvatski i francuski.
Velika poplava. U projavor. i derventskom okrugu
razlile su se rijeke Vrbas i Sava, uslijed čega je žetva
potpuno uništena. Porušeno je oko 50 kuća, a miiogo
je ljudi našlo smrt u valovima, kako vele, oko 15, a
broj lako ranjenih nije još utanačen. Vlada je ošteće-
nima poslala pomoć.
Oćutljiva carinska kazna. Carinska vrhovna
vlast u Beogradu je potvrdila kaznu, koju je novo-
sadska carinarnica bila odred la tvrdki Adaros u Subo-
tici radi krive carinarske deklaracije. Globa iznosi
1,375.000 Din.
Promet banknota. Od 15. do 20. pr. mj. sma
njio se promet novčanica za 36 i po milijona dinara,
tako da je 22. pr. mj. iznašao 6.088.2 milijona dinara.
Ko želi da bude zdrav, snažan, jak i krepak
neka svakako upotrebi 2-3 ilaše pouzdanog lijekovitog
specijalileta: Ferrodovima. Dozvolom#Ministarstva Nar.
Zdravlja prodije se taj slavni lijek u apotekama i
drogerijama po 40 dinara. Ferrodovim je jedinstven
i spasonosan lijek za malokrvnost, blijedobolju i op-
ćenitu slabost, koja nastupa poslije raznih bolesi kao
što su malarija, razni katari pluća i stomaka. Pouze-
ćem i plaćenom pošlarinom razašilje: Mr. B. Bogda-
nović, apotekar, Mostar. — Pročitajte javnu zahvalnicu
megju oglasima.
Gradske vijesti.
Proslava hiljadugodišnjice hrvatskog kraljev-
stva u Dubrovniku. Inicijativom hrvatskih društava u |
Dubrovniku imala bi se doskora obdržavati u našem
gradu proslava hiljadugodišnjice hrvatskog kraljevstva.
Izabrani uži i širi radni odbor pod predsjedanjem g. |
Antuna kan. Liepopili započeo je već radom, pa će se
skorih dana, netom se pripreme dovrše, pozvati sve
duhovne, civilne i vojne vlasti, društva i korporacije,
te zastupnike javne štampe iz Dubrovnika i okolice, |
da sudjeluju pri svečanostima, kako bi se što dostoj-
nije, ljepše i jednodušnije proslavila ta rijetka zgoda |
u životu našega uaroda. — Kako je rečena slava |
ujedno slava cijele velike naše ujedinjene domovine, |
to nema dvojbe, da će na proslavi sudjelovati cjelo-
kupno pučanstvo Dubrovnika i okolice bez razlike
vjere i narodnosti. :
komedija u 3 čina, napisao Dario Nicodemi.
Prikazana u Bondinom kazalištu 3. Listopada 1925.
Prošle nam je subote mjesna pozorišna družina
pod upravom g. A. Turine pružila vrlo ugodan inte-
lektualan užitak: Nicodemijevu komediju ,Scampolo“.
Ob ovom se je djelu mnogo pisalo i u Italiji i
u drugim zemljama, pa i kod nas, prigodom premijera
u Zagrebu, Beogradu i Splitu. Osudio ga nije niko ;
neki su ga hvalili, a mnogi su ga šibali. Tomu se
razilaženju kritičara ne treba čuditi, jer svaki od njih
gleda kroz svoje naočale. Ali ako sasvim jednostavno
prispodobimo ovo djelo s modernim ,komedijama“
francuskoga kalupa, imamo pred sobom žarulju i žižak,
maoblačenost i vedrinu, ružu i mak. Glavni je prigovor
nekih kritičara, da tipovi kao Scampolo nijesu mogući,
pa da cijelo djelo počiva na nerealnoj bazi. lako se o
toj tvrdnji dade raspravljati, prigovor bi mogao da
važi, kad bi auktor Nicodemi bio hotio da iznese
realan život na pozornicu; nu njegova to namjera
vjerojatno nije bila, jer ,Scampolo“ treba shvatiti kao
moralno-socijalnu studiju, što od drame nema nego
oblik. Ko dakle u ovom djelu vidi samo dramatsku
radnju, može da mu u tom smislu s tehničke strane
koješta prigovara; ko ga pak drži za kritičnu studiju,
treba da ga pohvali, jer to doista zaslužuje. Mogao
bi ipak kogod reći, da auktor uzimlje izuzetke kao
pravilo, jer niti ulica ne odgaja čestite ljude, ni kuća
moralne trutove, nego baš protivno; nu i taj je pri-
govor obeskrijepljen, kad se uzme u obzir, da danas
ono, što se nazivlje kulturom, nije kultura nego degra-
dacija, koja daleko zastaje za prirodnom nepokvarenom
primitivnošću. Današnji moral ,kulturnih“ i ,odgoje-
nih“ društvenih slojeva mora da se stidi pred suro-
vošću divljaka, do kojih moderna ,civilizacija“ nije
doprla! A i ako se zaustavimo na tvrdnji, da su tipovi
kao Scampolo danas nemogući, koja li je utjeha usred
općeg moralnog propadanja ,civilizovanoga“ svijeta
gledati ih barem na pozornici!
Prikazivanje je komada moglo svakoga da zado-
volji. Predstavljači su i prestavljačice stari naši znanci,
o kojim smo se već pohvalno izrazili, a danas može-
mo da ustvrdimo, da su još znatno napredovali što
neka im bude na čast i na podstrek, da ustraju u
svojemu usavršavanju. Nova ličnost gospogjice Inver-
nizzi (u glavnoj ulozi Scampolo) izvrsna je sila i baš
kao stvorena za onu ulogu; neka samo ne sustane,
_ pa će imati lijepih uspjeha. Režija g. Turine vrlo dobra,
a izbor ovoga svakako lijepoga komada dostojan svake
hvale. lnscenacija je bila najbolje od onoga, što
oskudan inventar našega kazališta i primitivne njegove
pozornice mogu da dadu. Odaziv publike pohvalno
brojan, ali neotesanost nekolicine (osobito revnih po-
sjetitelja kinematografskih predstava, koje ne mogu
nego da u svakom pogledu kvare ćud i ukus) upad-
ljivo zazorna. Ovom prilikom ne možemo, a da još
jednom najoštrije ne ožigošemo sramotu, da je kaza-
lišna zgrada gotovo isključivo posvećena kinu (dok u
našemu malomu gradu imaju druga dva kina), što
silno oteščava i gotovo onemogućuje hvale vrijedan
rad mjesnih pozorišnih družina. Izgovor, da je to po-
trebito, jer kazalište inače nema nikakvih novčanih
prihoda, odviše je elastičan i krivo shvaćen; jer nema
kino da ,veledušno tolerira“ pozorišni rad, nego baš
protivno, ovaj bi mogao — ako radi oskudice novča- |
nih sredstava kazališna dvorana mora čak da propane:
— da izuzetno i za nevolju, a i to samo onda, kad
takav postupak glavnoj svrsi kazališta ništa ne smeta,
dozvoli sporadičnu degradaciju hrama umjetnosti na'
nizinu kinematografske dvorane.
Na koucu par riječi o samomu auktoru.
Dario Nicodemi (neki ga pišu Niccodemi) rodio se je
god. 1878 u Livornu. Nakon burne mladosti otišao je'
u Južnu Ameriku, gdje je neko vrijeme bio' kritičar.
dnevnika ,Prensa“ (znači ,štampi“) u Buenos-Airesu.
Nu kad mu je to dodijalo, vratio se je u Europu, te
se je nastanio u Parizu, gdje je u kratko vrijeme
izvrsno naučio francuski jezik i došao u uži doticaj
najčuvenijim članovima i članicama pariškoga glu
mačkoga svijeta. Na taj mu je način bilo omogućeno,
da dade na prikazivanje svoju prvu komediju ,Il ri
fugio“, koja ga je iznijela na glas. Zatim su mu bili
s pohvalom i uvaženjem primljeni na pozorišnim
daskama njegovi dalnji dramatski radovi »L' aigrette“
(u francuskom znači ,kita na kapi ili kacigi“), ,1 pe
scicani“, ,L' ombra“, ,La nemica“, ,ll titano“, SE
meestrina“, ,Prete Pero“, ,Acidalia“ i ,Scampolo“ (u
talijanskom znači ,ostatak štofa“, što se u Dubrovnikt
zove ,kavetac“, ovdje ,otpadak ljudskog društva“).
Stalno boravi u Parizu, pa se u nekim njegovim dje:
lima bitno osjeća francuski upliv.
S:c.