Po
U našem
1
kraju —
raju
baš se osobito oštro osjetilšvaka nagla promjena vremena ; kijavic&, |
vivši protiv Rusije cijelu Evropu. Onemogućavanjem
ratova u Evropi oduzete su Rusiji sve nade, da će
moći izazvati ,svjetsku revoluciju“.
Francuska može sada da povuče svoje čete sa
Rajne i neće više trošiti svoju energiju u neprestana i
silna naoružavanja, koja su je zapadala ogromnih svota,
a u unutrašnjosti zemlje priregjivala joj neugodnosti.
Oštrica i napetost odnošaja izmegju Njemačke i Fran-
cuske ovim je paktom otupljena. Saveznici su uspjeli
da privedu Njemačku Savezu Naroda i da priznaje
njegove zaključke. Time je oborena najveća prepreka,
radi koje nijesu Sjedinjene Države htjele da stupe u
Savez Naroda i da se miješaju u evropske stvari. Na-
dalje su postala suvišna sva naoružavanja, koja su bila
uzrok nepopustljivosti Amerike prema dužnicima i 0-
bustave kredita evropskom gospodarstvu. Nakon spo-
razuma u Locamu evropske države mogu konačno da
se posvete sanaciji svog gospodarstva.
Što kažu pape o Katoličkoj Rkciji.
Pijo X. u enciklici: li fermo proposito“ kaže
megju ostalim: ,Katolička Akcija opet će postaviti
Isukrsta u porodicu, u društvo; uspostavit će na-
čelo ljudskog auktoriteta kao zastupnika Božanskog,
zauzet će se od srca za interese naroda i to poglavito
radničkog i seljačkog staleža, a ne samo postavljajući
u sva srca vjersko uačelo, ovo jedino vrelo utjehe u
poteškoćama života, već takogjer nastojeći osušiti nji-
hove: suze, ublažiti njihove muke, popraviti njihovo
ekonomsko stanje, mudrim uredbama, trsit će se naša
Katolička Akcija i zato da se javni zakoni učine pra-
vednima, i da se poprave ili ukinu oni koji to nijesu;
branit ć2 napokon i podupirati zaista katoličkim duhom
prava Božja u svim stvarima, a isto tako i sveta
prava Crkve“.
Pijo XI. u svom govoru hrvatskim Orlovima kaže:
,Orlovi i vi svi ostali ! Uvjereni smo, da ste odušev-
ljeni za ovir Katoličku Akciju, od koje sveočekunjemo
za preporod pojedinca, obitelji, društva i čitavoga
svijeta. Katolička je Akcija apostelat svjetovnjaka, koji
pomažu apostolat svećenstva i episkopata ... Katolički
svjetovnjaci, prožeti revnošću za posvećivanje obitelji,
za Crkva i Vjeru, bitni su članovi Katoličke Akcije.
Pa kada se vratite svi bez razlike kućama svojim,
budite svi sve više zagrijani revnošću za ovaj apostolat
t. j. za Katoličku Akciju“.
Katolici, da li može ioš biti kod vas nepovjerenja
prema Kat. Akciji kad ju pape ovako toplo preporučuju,
pa direkte i nama Hrvatima preko naših Orlova ?
Pisma iz naroda.
STARIGRAD. U utorak na 20. ov. mj. pošao je
bivši upravitelj pučke škole u Staromgradu g. Petar
Kuničić u Split, gdje se preselio sa svojom obitelji.
Ličnost g. Kumičića dobro je poznata našoj široj jav-
nosti radi svojih literarnih, pedagoških i povjesničkih
djela. U Staromgradu je na osobiti način proširio svoju
djelatnost za punih 25 godina. Sav mlagji naraštaj
\
NARODNA SVIJEST
kašalj, promuklost, vratobolja, zubobolja boli u udovima, glavi onda
su kod nas ma dnevnom redu. Naročita je tad muka, kad se jave
reumatični bolovi. Prema našemu ugodnom iskustvu pokazalo se
vazda pouzdanim utažiteljem boli; Fellerov miomirisni , Elsailuid“,
koji već naši roditelji i starci upotrebljavahu kao omiljelo domaće
srestvo i kosmetikum. — Elsatluid uvijek prija, i kod unutarnje i
dobro se njega sjeća i sjećat će se:i u buduće. Svoj
žar, svoju energiju i sposobnosti posvetio je svojem
zvanju. On se znao sav proniknuti dječjom dušom, te
joj uliti duh prosvjete duševne i tjelesne. Kao zadnju
oporuku htio je ostaviti prošlom i budućem naraštaju
i ouo što je za vrijeme dugogodišnjeg iskustva naučio,
prenio je u knjižici , Zlatno Dijete“. Težak je bio nie-
gov rastanak sa djecom. Svih je milo pozdravio, a
ona za uzvrat obdari ga raznovrsnim kitama cvijeća.
Učiteljsvo svom Upravitelju darova kao trajnu uspo-
menu album Starograda od mladog slikara g. Jurja
Plančića. — Bio sretni boravak zaslužnom g. Kuničiću
u krugu svoje obitelji !
ERCEGNOVI. Ovamo se nestrpljivo iščekuje i sa
radosnim uzbugjenjem dolazak dubrovačkih predstav-
ljača, koji će nam pod upravom g. Turine da prirede
dvije zabavne i umjetničke večeri u Narodnom Domu“.
U subotu na 31. ov. mj. davat će poznatu iranc. ša-
ljivu igru od Hertecina »Radosti svoga doma“, a u
Nedielju ljupku komediju ,Scampolo“ poznatog Ni-
codemia. Za ove predstave ovamo vlada silan interes,
ulaznice već se pribavljaju, te izgleda da će naši go-
sti biti zadovoljni svojom posjetom, tim više što se
ovdi osjeća potreba razonode i umjetničkog užitka
kad već nemamo ni kina, ni koncerata niti ikakvih
drugih zabava. Sretno nam došli veseli gosti.
Književnost.
O. U. Talija: Neumrlost čovječie duše u po-
vijesti i u umovanju čovječanstva. Utješljiva je po-
java, da je ovo djelo doživjelo od 1918. drugo iz-
danje, koje se i kvalitativno i kvantitativno razlikuje
od prvoga. Namjera je auktora, da zaštiti nauku o
neumrlosti duše od sumnje, koja se kadikad tamo
amo znade pojaviti. Takova sumnja ubija ljudski duh
i ogorčava čovjeku život, koji mu je i onako dosta
težak. Sumnja o neumrlosti duha nije normalno stanje
«čovječje, to sje: bolest, kojoj ovo: djelo pruža dobra
lijeka. Ova je rasprava pisana takovim
mom razdiobom na poglavlja, da je i prostiji ljudi
mogu s razumjevanjem čitati, te je svakomu toplo
preporučamo. Str. 132. Cijena Din. 30. Tisak i naklada
knjižare »Jadran« — Dubrovnik.
Pouke o sv. Krizmi ili potvrdi. Napisao Da.
Frane Ivasović, župnik, u obliku pitanja i odgovora.
Str. 60. Cijena Diu. 6. Naklada Hrvat. Knjižare — Split.
»Pravni Savjetnik«, list za svagdanje potrebe
pravnoga života, broj 10. za mjesec listopad, izašao
ie sa veoma zanimivim sadržajem. Pretplata na »Pravni
savjetnik« stoji godišnje Din. 40 na pol godine Din.
290. Novi pretplatnici mogu dobiti sve ovogodišnje
brojeve, kao i potpune prijašnje tečajeve od godine
1913. dalje uz običajnu cijenu odnosnih godišta, koja
je označena u svakom broju. Svaki pretplatnik, koji
upiati godišnju pretplatu, ima tu pogodnost, da može
u pojedinim pravnim slučajevima, koji mu dolaze u
njegovoj privatnoj praksi, dobiti na svoj upit potrebnu
pravnu poduku. Pismeni se upiti šalju uredništvu, a
načinom i jas-
Br. 44
kod vanjske uporabe. Jači je i krepčega dejstva od francuske ra-
kije. 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce za 63 Din.; 12 dvostrukih
ili 4 specijalne boce za 99 Din.; 36 dvostrukih ili 12 specijalnili
za 250 Din. već zajedno sa sandukom i poštarinom razašilje uz
doplatu: Apotekar Eugen V. Feller u Stubici Donjoj Elsatrg
297. Hrvatska.
pretplata upravi »Pravnog. Savjetnika« Zagreb, Pal-
motićeva ul. 52. Tko se želi pretplatiti, neka unaprijed
pošalje novac, da uštedi trošak pouzeća, jer se list ne
šalje na ogled.
iz Jugoslavije.
Situacija. Usprkos svim govorancijama Sljepana
Radića o konsolidaciji sadanjeg režima, da će trajati
20 godina, već se pokazuju simptomi raspadanja. Sam
Radić piše u »Domu« proti današnjoj vladi, u kojoj
sjede 4 ministra njegove stranke, i to piše slično kao
i proti pregješnjim vladama. Nesuglasice pri izboru
iinanc. odbora u skupštini dokazom su ne samo da
nema konsolidacije u vladi, već;je nema niti megju
vladžnim stranačkim klubovima. U radikalnom klubu
je do sada bila takova disciplina, da pri glasovanju
u skupštini nije manjkao nijedan zastupnik, a pri o-
vom glasovanju falilo ih je 30, a 10 ih je predalo
prazne glasovnice. To znači, da je 40 članova kluba
proti Pašićevoj politici. Slična je pojava i kod Radi- |
ćeva kluba: 4 člana glasovaše za listu lirv. federali-
tičkog kluba. Sjednici, u kojoj je Radić htio da do-.
skoči cijepanju svoga kluba, nijesu prisustvovala nje-
gova 4 ministra, proti kojima u klubu vlada veliko
neraspoloženje. Vlada je htjela da se izabere, financ.
odbor bez glasovanja dogovorno sa svim strankama i.
tražila od 31 članova 24; pa 23, dočim joj je opozi-
cija davala 21. Pri glasovanju je pak dobila tek 19.
K tomu st u radikalnom klubu zaposlavljeni članovi
ustali proti absolutističkom postupanju klubova pre
sjednika, koji je na svoju ruku odlučivao kandidat o
to ,bankokratske i bankirske“, Sve govori, da sei
danja vlada neće dugo održati i da se očekuju v4h
promjene u našoj nutarnjoj politici. :
Jugoslavenski biskupi za glagolicu. Kako javlja
dopisnik »Siovenca« iz Zagreba presvij. gg. nadbisku
Dr. Bauer, te biskupi, Akšamović i Dr. Bonefačić idu,
u Rim, da uređe prilike u zavodu 'sv. Jeronima frril
ješe pitanje glagolice. Biskupi će pokušati dobiti od
sv. Stolice odluku, da se raširi valjanost glagolice
bogoslužju na sve zemljekraljevine SHS još prije sklop
ljenia konkordata. Druga će deputacija biskupa otići
u Beograd, da u ime jugoslav. episkopata intervenira
kod pojedinih ministara. :
Narodna skupština otvorena ;je na 20 o. mj. tt
90. o. mj. na novo zasjedanje kraljevim ukazom. Pred
sjednikom je izabran Marko Trifković, I. podpredsjed
nikom Nikola Subotić, Il podpr. Stanko Šibenik, radi:
ćevac. Činjenicu, da radićevci kao druga vladina strank
nijesu dobili I. potpredsjedaika, naišla je na žive ko:
mentare u političkim krugovima. Radićevci su potišteni,
jer viđe da su u vladi peio kolo, a nemaju moći ni t
ministarstvima, gdje ih radikali uvijek zapostavljaju
ne uvažuju im ni najmanje zahtjeve.
v. .
lžitak f liječenje ,Iron“-nom poradi njegovo
izvrsnog teka i djelovanja. Dobiva se
ljekami u Gružu.
za svakog slabokrvnog i blijedičavoj
u crkvi Malebraće u Dubrovniku.
| U leša Gosge Progu. Srca: lsdoova
2. Dan 16. juna 1925.
Crkva je Malebraće na najzgodnijemu mjestu
grada, pak je i pohagjana od rana jutra do kasno
uveče. Narod uz svoj posao svraća se u crkvu, da
se Bogu preporuči. :
Bilo je 16. juna o. g. Okolo 6 ura popodne iza-
gjem iz sobe, da se po običaju pogjem malko pro-
šetati. Progjem kroz crkvu. Bilo je tu sve tiho i ta-
mo-amo po koje čeljade na klupama, pred ovim ili
onim oltarom. Nijesam bio otsutan više od 40 minuta,
te sam se vraćao u svoj samostan. Tek sam ušao
u grad sa istočne strane, neke osobe, kad me ugle-
daju, brzim korakom k mehi se upute. Po njihovim
kretnjama razabrao sam, da se je zacijelo nešto ne-
obična dogodilo. Netom razabrah prvu riječ: ,Mala-
braća puna vam je naroda“ — sluteći zlu, uznemi-
ren rečem: .Što se je zgodilo ? Da li se je crkva
upalila? < Ne“ odgovore, ,Gospa Presv. Srca
Isusova kreće očima“. — ,Hvala Bogu, kada je to,
odgovorim. To zlo nije“., Ubrzao sam korakom, te
stigoh do Crkve. Sva sila naroda sgrtala se je kroz
dvoja vrata u crkvu. Ušao sam i ja povučen stru-
jom čeljadi. Okolo oltara Gospe čeljad se je bila
nagomilala poput pčela okolo svoje matice kada se
roje. Glasovi i žamor bio je dubok, jak, ali u toj
divljoj buci nijesi mogao razabrati niti jedne riječi.
Znatiželjnost, bojazan, neizvjesnost, nabožnost, ČI:
nično ismijehavanje stvarale su šaroliki mozaik miš-
ljenja i osjećaja publike, koja je tu nadolazila i odlazila.
To je tako trajalo do 10 sati uveče. Kasno je već
bilo, crkva se je morala zatvoriti ; ali narod je sve
više i više nadolazio. Zatvorila su se oboja vrata od
crkve, da narod ne ulazi; a oni, koji su unutra bili
izpraznili su crkvu malo po malo izlazeći kroz klau-
sar na samostanska vrata, kod kojih je bio postavljen
redar te priječio ulaz narodu.
Sjutra u ranu zoru velika je imasa naroda, a to
ne samo iz Dubrovnika, već iz obližnje okolice če-
kala pred crkvom.; ali crkva nije otvorena po običaju
u 4'/a već u 7 sati. Narod bi ulazio kroz jedna vrata,
a kroz druga izlazio. Tako je slijedilo kroz čitav taj
dan i susljednih dana. U večer pak bila bi najjača
navala naroda. Velikom mukom i molbama mogao
se je narod skloniti, da isprazni crkvu. E
u kratko odgovar
u
učenice od 10 do 12 godin: erk
Ako se zatraži, kako je i odakle proteklo, da
“Gospa kreće očima, evo m, Neke
da je to lukavo napravljej
-a to su bili najrazi itiji
mole Boga za dobar uspjeh u naucima. Pryo su S
molile pred oltarom sv. Antuna. Jedna se ocijepi 0
drugih i ode da moli pred oltarom Gospe Pres
Srca Isusova. Pogleda na kip Gospin i činilo joj s
je, da Gospa kreće očima i usnama, kao da pra
njenu “molitvu. Iznenagjena zovne drugarice, io
vide istu pojavu. Odu da kažu to jednomu brat
laiku, koji je podulje klečao i molio. Ovaj ili ih ni
razumio, ili mislio, da mu hoće djeca da zanovataj
kao što se običajno to dogagja, rie makne se
svoga mjesta. Djevojčice izagju iz crkve i fa se
jest poput električne struje raširi gradom.
Je li se kašnje konstatovalo, što su djevojć
ustvrdile ? Neki su zbilja iste te večeri tvrdili,
Gospa otvara i zatvara oči, da kreće tamo-amo_
nicama, da kaže žalosno lice, pa na mahove vesel
Neki opet nijesu mogli ništa takova opaziti na ki
Mišljenja su bila podijeljena u tri tabora. Neki
uistinu mislili; da je to pravo čudo, pojava f
utjecajem natprirodne neke sile; neki da je to |
tična iluzija; neki — a takovih je bilo malen br
na prijevara; a bi
boritijii — koji su tvrdili,
1
aku ruku riješiti,