Poštarina plaćena
gotovu
DUBROVNIK, 3. novembra 1925.
rodna svije
God. VI.
ljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare,
Putniče, stani...!
Ovih dana pohagjasmo grobove svojih milih,
jer je sveta i spasonosna misao molite se za one,
koji su preminuli, da se od grijeha oslobode, kazao
je još u Starom Zavjetu osloboditelj domovine —
luda Makabejac.
| A grobovi riječita škola, predmet
esnika, pak nehote potiču na razmišljanje i put-
ika-prolaznika. Nema istine kršćanskog vjerovanja,
proti kojoj nije ljudski razum podignuo sumnje i
prigovore svoje hiperkritike, te pokušao da sve vr-
tunaravno u prah obori. Samo proti jednoj jedinoj
tini ne usugjuje se ni najmodernija znanost da
prigovara niti najmanju sumnju da podigne — proti
rti. Ova je stalna, sigurna za svu djecu Adamovu.
Iz utrobe majčine idemo prema utrobi zemlje,
prema grobu. Putnici smo i svi putujemo, neki sporo,
teki vratolomno, električnim pogonom i prema tomu
e put života dulji ili kraći, Gdje će, kad će i kako
te završiti svoje putovanje, to je pitanje, na koje
itko ne može sigurno odgovoriti. Jedno je samo
igurno, da mora svršiti u krilu groba.
Sinovi ljudski, djeca svijeta, ne rado na to mi-
le, upiru sve sile da to s uma smetnu, ali nema
jana, da im se ta pomisao sama ne nemetne.
Nemojte se žalostiti kakono i ostali, koji ufa-
a nemaju, dovikuje nam Apostol naroda. Onkraj
toba ima život drugi, ljepši, vječni. To je pravi
livof ... tu već nema ni plača, ni tuge, ni žalosti,
i muke, ni smrti, ali da do tog života dogje, treba
roći kroz grob.
U Adaliti vjeruješ, ufaš i želiš taj život vječ-
hk: .\ život miraii blaženstvaš .« S život svjetlosti...? 4
las iz groba ti dovikuje : + Buthiiče, stani“... pregle- +
i malko bolje dosadanji tijek svog putovanja, pak
š onda putovati mirnije, pouzdanije i radosnije
su VCOMa
Borba za svjetsku prevlast.
Bijela rasa to iest Evropa i Sjedinjene Države
verne Amerike odavna drže u svojim rukama pre-
last u svjetskoj politici i trgovini. Pokušaj Kine, tog
ijjačeg predstavnika žute rase, da se otme ispod
krbništva bijele rase poznatim bokserskim ustankom
00. godine, sasma :se je izjalovio. Tim se je za če-
tt vijeka učvrstio auktoritel bijele rase.
_— Kad je Rusija htjela da započne posebnu akciju
t istoku, to je Engleška spremila 1904. rusko-japan-
li rat, gdje je ruskom medvjedu dobro. bila, postri-
a koža, a Engleška je tim sebi osigurala za više
tdina prvenstvo u svjetskoj trgovini. Kad je pak na-
na jakog konkurenta, Njemačku, nadošao je 1914.
jetski rat. Njemačka je potisnuta, a anglosanska
Isa : britansko carstvo i sjeverno američke republike
lvojiše svjetsko tržište.
| Bijela je rasa pretrpjela pri tom na svom ugledu.
nas nema više one jedinstvene Evrope iz g. 1900.
lok se je rastavio od zapada. Amo je Rusija, tamo
ngleška. A i ma zapadu Evrope još tinjaju neprija-
ljstva izmegju Njemačke i Poljske. Hladnokrvni En-
z baca zabrinuti svoj pogled preko Helgolanda.
igova roba ne prolazi dobro, njegovi su radnici
logo skuplji nego li su u tvornicama poništenog
e&mačkog carstva, i što je još značajnije, prigodom.
lajka rudara u Engleškoj njemački radnici gledaju
njima još svoje neprijatelje i me pridružuju im se,
k njemačke kapitaliste smatraju svojim plemen-
im drugovima.
| Ovu slabu stranu bijele rase zamjetila je Kina sa
0 milijuna svojih podanika te kao 1900. prva za-
čela borbu proti prevlasti bijele rase. Fali joj još
ona u Rusiji.
_ Megjutim se pojavila i druga PET : sveturski
kret. Veliki vojnički uspjeh republike Angora u Ma-
Aziji probudio je i Rifance u Maroku i Druze u
i proti gospodstvu Francuza. Taj ustanak. Engle-
U promatra s dvostrukog gledišta: nije joj baš žao
|Francuska bude malko oslabljena, ali se boji, kad
mjesečno.
ir svakog Utornika.
ojedini broj 1:50 Din. |
bi ustaše uspjeli, da ne bi onda ustali i arapska ple-
mena i Egipat proti engleškom gospodstvu.
Ova žuta i sveturska pogibao sačinjava najvažniji
svjelski dogogjaj sadašnjeg časa i sve jače sjedinjuje
zapadnu Evropu t. j. Englešku, Njemačku i Francusku.
Francuska je već povukla svoje čete ša rurskog po-
dručja, jer ih je nužno trebala drugovdje, a sad ima
da isprazni i cstale zauzete zone, što bi puno ubla-
žilo napete odnošaje izmegju Njemačke i Francuske,
Neki čak predvigjaju, da će doći do saveza Engleške,
Njemačke i Francuske sa Amerikom i Japanom proti
trećoj crvenoj, komunističkoj pogibli, koju predstavlja
Rusiju sa Kinom.
I tako izgleda, da bi bijela rasa mogla još uzdr-
žati prevlast na svjetskoj pozornici, ali je pitanje, da
li će znati ispuniti svoje dužnosti i prema. ,najmanjima
od svoje braće“. Jao njoj, ako to propusti. Jer i ostale
rase znaju brzo da sebi prisvoje tehnička sredstva
evropske kulture, osobito ona, koja tako lako uništuju
ljudski život. A treba dobro upamtiti, da i crvena i
žuta i sveturska pogibao može biti za čas 'potisnuta;
ali nikada potpuno uništena. Načela pravde i ljubavi
kršćanske jedino mogu osigurati svjetski mir. — Ck. V.
Ma grobu sv, Ivana Kapistrana,
(Naše posebno izvješće).
Sv. Ivan Kapistranski znamenitu je ličnost u po-
vijesti srednjega vijeka, a napose u povijesti našega
naroda, jer je u istoj igrao veoma veliku ulogu. Po-
znato je, da je on prikupio g. 1456. križarsku vojnu
proti Turcima, koji su bili došli do Beograda i stali
ga opsjedati. Kršćansku obranbenu vojsku vodio je
veliki junak Ivan Hunyadi, u narodnim pjesmama na-
zvan Sibinjanin Janko, ali je duševni i faktični_ vogja.
te vojske bio franjevac Ivan Kapistranski i najviše nje-
govom zaslugom stečena je znamenita pobjeda nad
Turcima pred Beogradom g. 1456.,. na šest kolovoza.
U spomen te glasovite pobjede ondašnji Papa Kalist
III. naredi štovanje blagdana Preobraženja Isusova.
Poslije te pobjede sv. Ivan Kap. povukao se u
naš hrvatski Ilok, u Srijem, gdje je i sveto preminuo
te iste g. na 23. oktobra. Sobica, u kojoj je živio i
umro, bila je prometnuta u kapelu, a ta se u nepro-
mjenjenom obliku čuva još i danas u gradu lloku.
Pored te kapele sagradio se vremenom prostrani ira-
njevački samostan i velebna crkva, koju je otrag malo
godina s temelja renovirao sadašnji beogradski Nad-
biskup O. Rafael Rodić. S tog samostana i crkve, koja
se nalazi na srijemskoj uzvisini ponad rijeke Dunava,
puca krasan pogled na Dunav, koji se poput šarolike
zmije uvija izmegju srijemske uzvisine i bačke nizine,
te onda na razne gradove i sela u Bačkoj, što se sred
nepregledne bačke ravnice ističu.
Svake godine za 23. oktobra, blagdan sv. Ivana
Kapistranskoga, bude u Iloku velika svečanosti veliki
vašar. Tamo se slegne sva sila svijeta iz Srijema i
Bačke. Tako je bilo i ove godine, kad je krasno, u-.
prav proljetno vrijeme priteglo svu silu svijeta u Ilok
k grobu, dotično k crkvi sv. Ivana Kapistranskoga.
U 10 sati svečanu Misu .s asistencijom otpjevao je
beogradski kanonik O. Petar Vlašić, te je poslije Evan-
gjelja držao zanosni govor o sv. Ivanu Kapistranu,
istaknuvši njegovu važnost u. općoj povijesti srednjega
vijeka, a napose u našoj narodnoj povijesti.
i Kako čujemo, namjera je sadašnjeg beogradskog
Nadbiskupa i njegovog kaptola, da nova katolička ka-
tedrala, koja će se podignuti u Beogradu, bude po-
svećena baš sv. Ivanu Kapistranu, slavnom obranitelju
Beograda od turske najezde. KN.
Potreba bolje parobrodarske veze
sa Dubrovnikom—Gružom .
. Dubrovačka okolica, 25. X.
U Vašem cijenj. listu od 17:-0. mj. br. čitali smo
jednu noticu, kako »Dubrovačka Parobrod. Plovidba«
namjerava: da i u Dubrovačkoj: okolici uvede svoju pa-
robrodarsku službu, što bi za ovu okolicu bilo od ve-
like koristi. Jer i ako je ova prostrana okolica prilično
spojena sa Dubrovnikom putem »Jadranske plovidbe«,
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik.
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIe& — Dubrovnik.
ipak ne odgovara niti iz daleka njenim potrebama,
prvo što su cijene koli za putnike toli za trgovinu
preveć visoke, a drugo što je plovidbeni red vrlo loše
udešen, tako da se istoga dana nemože da ima pri-
ključak na brze parobrode, koji iz Gruža polaze go-
tovo svaki dan u 8 sati jutro, dok parobrod iz naše
okolice stiže tek u 9 sati, a često još i kasnije. Prema
ovome mora se doći u Gruž dan prije za uhvatit brzi
parobrod, što je skopčano sa troškom i gubitkom vre-
mena. Stoga treba ovu okolicu vezati tako, da paro-
brodi bilo jedne ili druge plovidbe stižu u Gruž bar
1/2 sata prije polaska brzih parobroda, naime u 7%/
sali. Na ovaj bi način imali svaki dan priključak na
brze parobrode, a oni koji dolaze za poslom u Du-
brovnik, imali bi dosta vremena da obave svoje po-
slove na županiji, poglavarstvu, sudu, poreznom uredu
itd., te da se istoga dana povrate natrag.
Da se to postigne, trebalo bi uvesti svaki dan
osim nedjelje dvije pruge Ston-Gruž i obratno, čiji
bi polazak bio iz Stona. Na jednoj od tih pruga bila
bi mjesta: Ston, Slano, Brsečine, Trsteno, Orašac,
Zaton i Gruž, dočim na drugoj mjesta : Ston, Sipanjska
Luka, Sugjuragi, Lopud, Koločep i Gruž.
Na ovaj bi način parobrodi na obe ove pruge
odlazeći iz Stona u 412 sata jutra (kao i dosada)
stizali u Gruž već u 7/2 sati, možda još i prije. Po-
lazak iz Gruža morao bi biti u 12 ili 2 sata poslije
podne, tako da bi dolazak u Ston bio već prije 5 sati.
Jedino na ovaj način mogao bi se dobiti priključak
na brze parobrode, a osim toga ljudi bi imali dosta
vremena da obave sve svoje poslove u Gružu i u
Dubrovniku, te da se istoga dana povrate natrag.
Osim ove dvije navedene pruge, trebalo bi još uvesti
i triput sedmično prugu Gruž-Ston-Mljet i obratno,
koja bi utorkom imala spoj Trpanj-Ston Mali-Gruž,
dok bi srijedom i subotom parobrod išao i na otok
Mljet. Parobrod bi na ovoj pruzi ticao u utorak:
Gruž, Zaton, Koločep, Orašac, Trsteno, Brsečine, Lopud,
Sugjuragi, Slano, Ston i obratno, u srijedu i subotu :
Gruž, Zaton, Trsteno, Lopud Luka, Mljet, Ston i o-
bratno. Polazak iz Gruža na ovoj pruzi u 6 sati jutro,
dolazak u Gruž 6 sati večer.
Četvrta pruga bila bi pak ona Cavtat—Dubrovnik
i obratno svaki dan.
Eto na ovaj bi se način doskočilo velikim potre-
bama ove prostrane okolice, a narodu bi se pomoglo
i lišilo bi ga se suvišnih troškova i gubitka vremena.
Na koncu nam je preporučiti, da se visoke cijene koli
ua putnicima toli na teretu snize i da se urede onako
kako je pravedno.
Nadamo se, da će ovo nekoliko naših redaka na-
pisanih za dobro naše prostrane okolice uroditi dobrim
plodom, te da će uprave »Jadr, Plovidbe« kao i »Du-
brovačke parobr. plovidbe« (koja namjerava uvesti
svoje parobrode) udesiti tako, da će naš narod imati
od toga velike koristi.
Pisma iz naroda.
"KOTOR. Svečanost Bokeške Mornarice u filmu.
Na 25. oktobra imali smo zgode, da u kinu Vuković
gledamo proslavu hiljadugodišnjice plemenitog tijela
naše Mornarice, koja je obavljena u augustu prošle
godine, kad je.i Nj. Vel. Kralj odlikovao njezin barjak.
Film je snimilo zagrebačko društvo »Balkan«. Ova se
je predstava ponovila tog dana tri puta, a svaki put
dvorana je bila dupkom puna naroda.
Poplava. Radi velike kiše, koja je pala izmegju
23. i 24. oktobra, jedan dio grada bio je pod vodom.
Pobožnost sv. Rozarja kroz cijeli mjesec oktobar
vrši se u crkvi sv. Gospogje (kolegjati) uz brojno su-
djelovanje. pobožnog naroda. Preko pobožnosti pjevao
je mješoviti zbor pod upravom mladog diletantskog
učitelja Tonči Homen.
Neuspjelo dizanje krstaša. Kako je poznato, po-
tonuo je za vrijeme rata. u Boki Kotorskoj austrijski
krstaš »Franz.Josef I.« Pred tri godine . osnovalo se
je dioničko drustvo za dizanje toga krstaša. Posljed-
nje jake oluje spriječile su radove, a krstaš je utonuo
još dublje, tako da se više ne može uopće izvući, pak
je društvo radi toga likvidiralo.