S
Mnogo _zasluživati
raditi i sticati pare možemo jedino uz posve zdgave ruke i noge. |
Ako nam udove spopadnu ustrajni bolovi pa počau da trgaju, pro- |
badaju, sjevaju, bodu i muče, onda jč to velika zapreka zaragji- |
vanju. — Kako li je korisno u tako omim daaima trljanje na |
| mišičje i marve pa donosi time zdrav sam i novu sn
NARODNA SVIJEST
već kroz 27 godina obljubljenim bol ublažujućim kućnim sredstvom:
Fellerovim miomirisnim ,Elsa-iluidom*! Od velike je koristi kod
zeumatičnih bolova, kod glavobolja, zubobolje; jača i osvježuje
za rad. Kod
unutarnje i vanjske uporabe jači, izdašaiji i xećega djelovanja od
iranouske rakije, te je najbolji kosmetikum ove vrsti. — 6 dvostru-
Br, 46
kih ili 2 velike specijalne boce 63 dinara; 12 dvostrukih ili 4 spe
| cijalne .boce za 99 Din.; 86 dvostrukih ili 12 specijalnih boca za
| 280 Din. već zajedno sa sandukom i poštaninom razašilje uz do
| platu : Apotekar Eugen V. Feller u Stubici Donjoj Elsatrg 297.
| Hrvatska. — Pojedine boce Elsailuida po 10 Dinara u apotekama
| i srodnim trgovinama.
Hrvata i Slovenaca i jer ona mora opstojati, dobar dio
Srba pripravan je da se revidira Vidovdanski ustav u
pravcu decentralističkom. Za vrijeme Davidovićeve
vlade opažale su se već konture deceniralizacije, koje
je jezik g. Radića, (koga ne hvale samo skladni Ameri-
kanci, već i mudri Pašić) raspršio. U tome raspolo-
ženju dobrog dijela Srba realni, a ne kukavični poli-
tičar Dr. Korošec vidi pobjedu političke koncepcije
Hrvata i Slovenaca, koja će biti tim veća i pravednija,
čim jači bude njihov ponos, politička svijest i kultura.
Parlamenat i vlastita snaga to je geslo pučana.
Pa kad bi -- što nije istina — bili i svi Srbi
proti ravnopravnosti, kukavice bi priguule koljeno i
rekli: Budi volja vaša! Ali onaj, koji se nebi htio
odreći hrvatstva i slovenstva i pravog jugoslavenstva,
to ne smije nikada učiniti.
Bez borbe nema pobjede. Borba traži pamet.
Dr. Korošec i Hrv. Pučka Stranka su dosada imali
pameti pa će i od sada. Političko aeroplanstvo bilo je
Pučkoj Stranci uvijek strano i za to mislimo da je
lekcija“ g. Kisića kolosalno uspjela i da će čitate-
ljima »Hrv. Riječi« donijeti izvanredne koristi !
Narod je Hrv. Pučku Stranku pred sedam godina
pozdravljao, kao prvu buditeljicu hrvatstva u Dalmaciji,
danas je pozdravlja kao bakljanošu u tamnim labirinti-
ma ,sporazuma“. Njeni ,neistaknuti“ ljudi studirali su
kroz ovo vrijeme politički, socijalni i kulturni život i
nimalo ne zavigjaju onim ,istaknutim“ reprezentantima
hrvatstva“, koji su bježali u inozemstvo kao republi-
kamci i konfederalisti, a vratili se monarhisti i cenira-
listi —- te napokon za posvemašnju kapitulaciju primili
ubratski“ poljubac, ali osudu naroda!
Nova katolička crkva u Beogradu.
Od našeg beogradskog izvjestitelja.
Katolici se u Beogradu s dana u dan množe.
Pošto je on glavni grad Jugoslavije, dolaze ovamo
činovnici u službi, pensionirci, trgovci, radnici iz raz-
nih kat. krajeva naše države, te se ovdje namješćuju
sa svojim obiteljima. Već sada ima u Beogradu oko
20.000 katolika. iS s *
Dosadašnja župna, a istodobno i katedralna cr-
kva, sasvim je malena. U nedjelje i blagdane govore
se u njoj sv. Mise od 6 do 11 s. svako po sata i na
svakoj je Misi crkva puna naroda, a ima ih mnogo,
za koje i nema mjesta ili su odveć daleko od crkve.
Kao što je poznato, počelo se prikupljati za gradnju
velike stolne crkve, koja bi bila dostojna glavnog grada
Jugoslavije, ali će proteći još dosta godina, dok se
sagradi, jer se hoće puno novca.
Megjutim prošle godine došli su iz Bugarske
francuski Asumpcioniste i s novcima, što su dobili
prodavši nekoje kuće u Bugarskoj i Turskoj, sagradili
su na istočnoj periferiji Beograda, gdje ima naokolo
oko 4.000 katolika, lijepu crkvu, posvećenu Velikoj
Gospi, a do nje malu kuću za sebe, S njima su i re-
dovnice Sestre Asumpcioniste, koje se bave poučava-
njem u francuskom jeziku, a koje namišljaju u blizini
ove crke sagraditi veliki zavod.
Nova ta crkva bila je svečano otvorena na blag-
u dobrom priličnom stanju.. Ruka je prigodom potresa
bila vrlo oštećena i vlastela poslije potresa ne štedeći
ni truda ni troška dadoše je popraviti kolikogod je
bilo bolje moguće. Ovu ruku donio je u Dubrovnik i
" darovao republici na 7. juna g. 1459. dubrov. pomor-
kapetan Gjuragj Radovanović nazv. Krešman Krešma-
nović, čiji stari bijahu rodom iz Trebinja. Vlastela da
mu se oduže za tako lijep dar zaključiše na 14. juna
1459. u Vijeću, da Gjuragj Radovanović bude opro-
šten za čitav život od svih nameta i poreza, a u isto
doba da mu se daruje jedna lijepa velika kuća u vri-
jednosti od 1000 perpera.
Gjurgju Radovanoviću, pomorskom kapetanu,
ovu ruku darova despot od Moreje Toma Paleolog,
koji bijaše brat posljednjeg cara vizantinskoga Kon-
stantina XI. koji poginu na 29. maja 1453., kad Mu-
hamed ll., car turski, zauze Carigrad. Radovanoviću
pak darova tu ruku pomenuti despot Toma Paleolog
g. 1452, kad provališe Turci u Moreju, te ga nemilo
gonijahu. Radovanović primi despota na svoj brod i
tako mu spasi život, a on njemu iz zahvalnosti da-
rova tu ruku.
Koliko je Toma Paleolog bio prijatelj Dubrov-
čana uopće, vidi se i odatle, što je godine 1451. izdao
malog, da dubrovački trgovci u Moreji ne plaćaju ni-
dan Svih Svetih. Tog dana veliki broj katoličkog i
pravoslavnog gragjanstva učestvovao je svečanom bla-
goslovu ove nove kat. crkve u Beogradu. Bilo je me-
gju tom publikom mnogo odlične gospode, te repor-
iera raznih beogradskih novina. U nazočnosti preuzv.
Ap. Nuncija_H. Pellegrinettija, obavio je sveti čin
blagoslova crkve beogr. Nadbiskup O. Rodić uz asi-
stencija beogr. kaptola. Sav je čin obavljen za hrvat-
skom jeziku, što se veoma ugodno dojmilo napose
pravoslavnih Beogragjana. Neposredno poslije blago-
slova crkve držao je zanosno prigodni govor kanonik
O. Petar Vlašić istaknuvši zgodnim slikama iz Sv.
Pisma i naše narodne povijesti veliku važnost svake
nove kršćanske crkve za život pojedinća i za čitavo
društvo. Njegov je vatreni govor bio saslušan velikom
pažnjom napose od pravoslavnih slušatelja, kojih je u
crkvi bilo gotovo polovica. — Nakon govora O. Vla-
šića slijedila je svečana pontifikalna Misa, koju je ot-
pjevao Nadbiskup O. Rodić. Na koru je uz pratoju
harmonija mješoviti zbor veoma lijepo pjevao latinski
Misa s raznim hrv. crkvenim pjesmicama.
Milozvučno zvono s malenog zvonika na proče-
lju ove nove crkvice razlijegalo se po periferiji Beo-
grada i javljalo, da se ovim danom, blagdanom Svih
Svetih 1995., otvorila eto ova nova crkva za sve una-
okolo, koji žele duševne okrepe. Na intimnom
objedu, koji su Oci Asumpcioniste priredili preuzv.
Nunciju, Nadbiskupu i Kanonicima palo je više lijepih
nazdravica i misli u smjeru daljnjeg kat. rada u beo-
gradskoj Nadbiskupiji.
Pri svrsi spominjem još i to, da su se onog dana
na zvoniku nove crkve vijale zastave papinska i dr-
žavna jugoslavenska, a na kući OO. Asumpcionista
niihova nacionalna francuska. E. B:
Pisma iz naroda.
MLINI (Župe dubr.). Posveta zvona. Još otrag
po godine stigla su tri nova zvona za našu crkvu Ma-
ticu sv. llara. Ova zvona bila su naručena preko D.
H. Tiskare kod odlikovane tvornice D. Colbachini u
Padovi, te nam je izjaviti da su zvona u svakom po-
gledu krasna, koliko u vanjskoj izradbi, toliko, što je
glavno, u harmoniji. Ova zvona bila su svečano po-
svećena dne 21. pr. mj. baš na dan pokrovitelja ove
parokije sv. lara. Jutrom rano došao je naš oblju-
bljeni nadpastir Presv. Biskup Dr. J. Marčelić, te uz
asistenciju lijepe kite svećenika izvršio je posvećenje
zvona. Koliko je to obradovalo narod, vidjelo se je
po onom veselom raspoloženju na njihovim licima i
navali svijeta. koji se je zgrauo. Tačno u 9 sati za-
počeo je svečani blagoslov. Kumovali su: g.đe Mare
ud. Lučić, Katica Duper ž. Mata i Mare Handabaka ž.
Marka te gg.: Mato Begović, Pero Perović i Andro
Herac. Veliko zvono nosi ime sv. Ilara sa natpisom :
»Napominjem narodu, sv. llare, da si zmaja pogan-
stva ovdje uništio“. Drugo posvećeno Gospi od Ro-
zarija nosi natpis: ,S mojim zvukom dopirat će k tebi
Kraljice presv. Rozarja molitve župe Mlina“. Treće
zvono nosi ime sv. Antuna i sv. Ćirila i Metoda sa
natpisom: ,Uslišaj molitve sv. Antune, puka, koga
kakove carine ni na uvoz ni na izvoz od njihove tr-
govine. Dopusti im, da sagrade svoju trgovačku lužu,
te da dubrovački konsuli mogu biti suci u trgovačkim
parnicama.
4. Noga sv. Vlaha. Moćnik od krasnog zlata,
prelijepa i prastara radnja vizantinska bi donesena u
Dubrovnik u XI. vijeku. Ova noga bi grdno oštećena
u potresu 1667. ali nastojanjem vlastele bi dosta do-
bro popravljena god. 1684. Na njoj je od osobite
vrijednosti emaljirani medaljon, na kom je prikazan
grb republike sa datumom god. 1684.
5. Grkljan sv. Vlaha zatvoren u pokazuici izvr-
sna i vrlo stara radnja u gotskom stilu. Ova je po-
kaznica bila je u staro doba svojina bratstva trgovaca
sv. Lazara na Pločama.
Drugih historijskih podataka o ovim i ostalim
moćima .sv. Vlaha za sada ne iznosimo, jer bi nas to
u dugo zavelo, a nadamo se, da će prigodom nastajne
900-obljetnice biti o tom podrobnije pisano.
Iz ovih par redaka može se lako vidjeti, koje je
i kakvo je bilo štovanje sv. Vlaha u našeg gradu, pak
razumijemo onaj duboki smisao legende (natpisa) koja
je resila lik Svečev na dubrovačkim novcima
,DIVINA PER TE OPE“.
+ kloni. na groblje» Oratorijski zbor sv. Mar a ispjevao
+e tužaljku: Zborom je ditigirao O. Kolb, franjevac.
“ce, duhan, što ne dava najbolju svjedodžbu našim vla
okupljam oko tvoga kipa“ — te ,sv. ĆGirile i Metode
veliki slavenski apostoli, isprosite da ja svojim zvu-
kom pozdravim ujedinjenje crkava“. Na svakom zvonu
stoji i natpis: 1925 — Uspomena 1000 godiš. Hrv. Kralj.“
Presvj. Biskup nakon posvećenja izrekao je pri-
godno slovo te zahvalio kumovima i svim onim, koji
su doprinesli, da su se zvona mogla nabaviti. Oso-
bito pak ovom zgodom moramo zahvaliti, osim na-
rodu, našim dobročincima u Americi, i to u prvom
redu gg. braći Duper u New-Yorku, g. /laru Klaiću
u Oakland, Ani Brajević u S. Clara Calf., Mihu Du-
plici i Niku Grbiću u Južnoj Americi i ostalim daro-
vateljima, koji su preko ovih poslali svoj doprinos.
ZAGREB. Svečanost Pjevačkih Društava u Za-
grebu. U nedjelju dne 25. oktobra proslavljena je 50
godišnjica saveza hrvatskih pjevačkih društava, I ova
proslava pada u okvir velike proslave 1000-godišnjice
Hrvatskog Kraljevstva. Prije podne su sva društva,
kojih je iz provincije sliglo oko 40 pod zastavama,
korporativno pošla u katedralu, a pridružila su se mnoga
zagrebačka nacionalna i kulturna društva. Iz katedrale
došla je povorka pred Narodno Kazalište, i sa balko-
na je pozdravio najprije predsjednik Saveza g. Faller,
zatim je govorio pokrovitelj proslave načelnik Hein-
zel. Oko 1000 pjevača otpjevalo je: »Bog i Hrvatil«
Na balkonu je bio predstavnik Kraljev armijski gene-
ral Matić i veliki župan Treščec. Poslije toga počela
u kazalištu takmičenja svih pjevačkih društava. Pozo-
rište je bilo puno slušatelja. Takmičenje je nastavljeno
i poslije podne. U večer je na Zagrebačkom Zboru
oko 1000 pjevača, pod dirigovanjem kompozitora Matza,
otpjevalo četiri pjesme.
Na Mahnićevu grobu. Na đan Svih Svetih u dva
sata po p. došla je mnogobrojna katolička omladina
na Mirogoj, da se pokloni grobu svog velikog oca i
učitelja biskupa Mahnića kao i svoga dobročinitelja
biskupa Langa, tako da je to bila divota vidjeti. Svak
se je pitao zašto i kome ta omladina ide da se po-
or
SPLIT. Nakon jematve. Ovogodišnja je jematva
u čitavoj splitskoj okolici znatno zakasnila, tako da je
kaštelanska rivijera tek prošle sedmice završila trga-
njem. Vina su ove godine, uslijed atmosferskih prilika,
zaostalo za onim drugih godina, a i kvaliteta je mno-
go manja radi tuče i raznih bolesti. Utješljivo je bar
to, što su razni trgovci iz Zagreba i Banata došli da
pokupuju veće količine vina. Može se reći da je bijelo
vino sasvim zakupljeno, a mnogi se već interesiraju i
za crno. Prodaji vina u Splitu i splitskoj okolini po-
goduje ove godine i lička želježnica, jer se sa lagja
odmah krca u vagone i šalje u unutrašnjost države.
Zdravstvene prilike. Unatoč dana čistoće, svih
mogućih zdravstvenih instituta, bezbroja liječnika, raz-
nih aparata, u Splitu ponovno haraju: škrlet, tifus i
disenterija. Svakog dana. novi slučajevi jedne ili drug
bolesti, a i po više smrtnih slučajeva. Osamnica je
prepuna, a u njoj konfort ispod svake kritike, kao i
zdravstvene mjere, koje se poduzimlju. U gradu se
nalazi plemenitih i požrtvovnih lica za pošumljivanje
i uregjenje Marjana, cesta i obale, ali se malo tko in-
teresuje za gradnju pristojne i veće bolnice, osamnice
i drugih sličnih zavoda.
Cijene padaju. Do sada je Split slovio, naročito
za strance, kao najskuplji grad na Primorju, no ti zad-
nje vrijeme život je muogo pojeitinio. Cijene padaju
sve to više, ali ne srazmjerno. Padaju naročito onim
potrebama, koje nudi poljodjelac, a trgovci su tek sada
započeli snižanjem. Po raznim dućanima vide se nat-
pisi: ,Znatno snižene cijene“ — ,Prije 800 — sada
500 Din.“ Kruh je znatno pojeftinio, a može se cijene|
dobiti cipela i kože usljed konkurencije raznih tvor
nica, Odijela, šeširi i razna druga roba sniženi su zna-
tno u cijeni. Jedino su ostale srazmjerno visoke cije
ne monopolskim predmetima, kao: sol, petrolje, žigi
stima, jer su vlasti morale prednjačiti u pobijanju sku!
poće — dok one protivno. — Nade je da se u Spli-
tu doskora biti život jeftin i udoban samo ako ne
počne navijanje cijena drugdje t. j. dizanje poreza.
Opskrba mlijekom. Pitanje mlijeka u gradu bilo
je uvijek mučno. Mljekarice, koje su opskrbljivale grad,
bile su gospodarice u dizanju cijene po volji, u .kva-
liteti i kvantiteti. Vode, raznih ;prašaka, skupoće nije|
kod njih falilo. Sad je napokon i tome doskočeno.