Naro Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK, 24. novembra 1925. God. VII. dna Svijest | Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, [Za kršćansku demokratiju. Početak je kršćanstva bila borba, i borba je po- stala njegova povijest, Ljubav i herojizam dao je ršćanstvu prvoga pristašu i ljubav i herojizam krš- čanstva već dvadeset vijekova donosi preko Crkve mir li harmoniju pojedincima i skupinama. Prvi borac proti [kršćanstvu bila je laž i iz laži su potekli svi kasniji orci proti vjeri i Crkvi Kristovoj. Kršćanstvu se pjevalo pijelo u prvome vijeku iu svim vijekovima do danas; ali ljubav, herojizam i borba odgovarala je u prvome li odgovara u dvadesetom vijeku : ,Sjedimo vam u skup- štinama i senatu, šetamo ulicama i predajemo u ško- lama, upravljamo svojim životom i s milijonima braće, liražimo melem od vas prouzročenoj društvenoj boli — ju nauci Kristovoj“. Katolicizam, Crkva Kristova na tvrdoj hridi odbija [već dvadeset vjekova navale mržnje. Proti njemu je sve jedinstveno, što je daleko od Krista, g Katolicizam je vidio rogjenje evropskih naroda i katolicizam ih je ma noge ošovio. Kad bi htio koji narod [Evrope da precrta ime katolicizam“ u svojoj povijesti, [precrtao bi samu svoju povijest. Katolicizam je vidio i ot- pad mnogih naroda, vidio jei snagu mlakih katolika, koji su svojom naivnošću doveli do vlasti one, koji su po- eli u Evropi novu povijest bez kršćanstva. Ali kato- licizam danas vidi snažan preokret, vidi na svome \relu zadahnute falange kršćanske demokratije. Surovi materijalizam, koji je pjesničkim riječima i zdizao dostojanstvo čovjeka, doveo je već mnoge ka- olike, iznevjerene: zadatku katolic: zma, do uvjerenja ta materijalizam dovodi do č 'ovjeka-: živine. Katolička forba, ljubav i: herojizam uke poziciju za pozicijofi “ materijalisličkom liberalizmu, najsurovijem tipu ljudskog šgoizma, koji je u modernom kapitalizmu doveo do opstva milijone ljudi, iza kako ih je iskrvavio na Dojnim poljanama. Kapitalizam, kao gospodarski sistem, rodio je jedne strane gavane i društvene parasite, stvorio je svoje »pravo“ i ,moral“, a s druge strane bijedu i ko- munizam. Svijet se pretvorio u klaonicu dvaju nazora, koji svoju nauku temelje na materijalističkoj dogmi : tovjek je zvijer. U to tužno doba istakla je kršćanska emokratija svoju zastavu. Uz proteste, psovku, uvrede laži protivnika izašao je katolicizam iz sakristije i Jočeo organizaciju katoličkog čovjeka i katoličkih laroda na kršćanskom poimanju čovjeka. Frama- onerija je bila sigurna da katolicizam neće uspjeli. Belgijanski, nizozemski, njemački, švicarski, austrijski id. katolici, njihove organizacije, njihove parlamen- arne raprezentacije i vlade iza rata uskomešale su cio pnapredni“ svijet. ,Utučeni klerikalizam“ pojavio se lakovom snagom uz tako savremene organizacije, na- [lasve socijalne, da je Veliki Orient odsvirao alarm. edva je taj utihnuo i eto već odzvanja drugi, a povod u mu dali izbori u Čehoslovačkoj. | Zemlja Husa, zemlja, u kojoj su ,mapredni slo- podoumnici“ iza rata rušili u Pragu kip Majke Božje, emlja novog ,starokatolicizma“ i Dositejevog ,pra- oslavlja“, koja je novom godinom imala započeti boj proti Crkvi, pokazala je 15. ov. mj. da u sebi krije tnažnu falangu kršćanske demokratije. Nakon zajed- tičke kampanje sviju ručjrednj A i diplomatske borbe proti Vatikanu katolički Česi i Slovaci dobivaju la izborima : 1,148.935 glasova. Československa pučka ltiranka i slovačka pučka stranka dobivaju 1925. g. 22 zastupnika i 449.207 glasova više nego g. 1920, iko ubrojimo i glasove, koji su pali za njemačke i jeskoj državi za kršćansku demokratiju glasovalo 1997.570 birača, | Kršćanska demokratija kroči Evropom. Nesmijemo podavati iluzijama. Framasonerija je još uvijek jaka [put je da cilja ostvarenja novog društva, koji će na hsnovu kršćanstva uvjetovati svim narodima slobodu razvitak i novi kršćanski poredak, još dosta dalek. | Ali kršćanska je demokratija ta. Ona kroči ustrajno apočetom stazom S njome kroči i jedna druga. sila, losljedica naprednog liberalizma — komunizam. Ne- mjesečno, nadžarske kršćanske socijaliste u Českoj tad je u; Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor Tisak Dubrovačke Hrvatske NEKE (za5f. IL RI) - IOM mojmo zatvarati oči, Velik dio socijalno izrabljenih traži pomoć u komunizmu, toj najjačoj i najborbeni- joj negaciji savremenog društvenog poretka, nesvijesni da čovjek-živina, koji je bit materijalističkog komuni- zma, i krvava revolucija, ne može . donijeti sreću ni pojedincu ni čovječanstvu. Borimo se proti komunizmu, ali u prvom redu borbom proti onome što ga je ro- dilo i što ga podržava: gospodarskom liberalizmu i i njegovoj posljedici kapitalizmu kao gospodarskom sistemu i mjerilu čovječje vrijednosti i dostojanstva. Borimo se snagom, koja izvire iz krščanske ljubavi i pravednosti, Pogledajmo bistro u svijet i kročimo da nas ne pretekne razarajuća sila ojagjenih i iscrpljenih gomila. To će biti najispravniji nacijonalni i državotvorni rad. Samo kulturni i moralno jaki narodi, socijalno pravedne i narodno ravnopravne države ne propadaju. Ne zaboravimo, da je borba povijest kršćanstva i da je laž borac proti njemu te. počnimo smjelo boj za * kršćansku demokratiju u Jugoslaviji ne obzirući se na n»antiklerikalne“ idiotizme i njihovu šaku. Pitanje zavoda sv. Jeronima. Ovo se pitanje još tretira po našoj dnevnoj štampi, Zagrebački nadbiskup Dr. Bauer, djakovački biskup Msgr. Akšamović, te spljetski biskup Dr. Bonefačić dali su u javnost posebne izjave, gdje su rastumačili i po- vjesni i pravni i disciplinski dio ovog pitanja. Narodni poslanik slovenske pučke stranke Dr, Hohnjec uputio je u ovom pogledu posebnu interpelaciju na ministra vanjskih posala, gdje ga pita: 1.) Da li će naša vlada strogo poštovati - crkveni karakter zavoda Sv. Je- onima u Rimu ?. _23. Dar Sai je 'taktičan postupak“ našeg poslanstva 'kod Vatikana stvari? 3.) Šta će preduzeti, da se takvim postupkom pomućeni odnosi naše države i katoličke crkve i njenog vrhovnog poglavara opet srede? 4.) Šta će preduzeti s obzirom na skroz neispravne vijesti, što su raširene po novinama ovih dana o zavodu Sv. Jeronima, te imaju po svoj prilici jedno zajedničko vrelo u Rimu, da ne bi nepovoljno djelovale na riješenje konkordata ? Beogradska »Politika« išla je tako daleko, da je donijela u karikaturi čak sliku sv. Oca Pape, gdje ruši Jugoslaviju. »Država«, organ radikalne stranke, što izlazi u Splitu, donijela je odulji članak pod gornjim naslovom na čelu lista 18. o. mj. Mi prenosimo samo nekoliko pasusa, iz kojih se jasno vidi, kako i trezmeniji Srbi promatraju ovo pitanje, radi koga se je podiglo prošlih dana loliko vike, a ni za što. »Država« piše: ,Ono što se po informacijama s obavještene strane iz Rima (»Novo Doba« od 17. nov.) dogagja u Zavodu Sv. Je- ronima, dovoljno je da nam unaprijed pokaže, da će ovaj spor s Vatikanom radi spomenutog zavoda svršiti s jednom grdnom dčbacle po nas. Po našem mišljenju, treba da se spor ovaj oko Zavoda Sv. Jeronima kritički i stvarno umotri i ocijeni, jer nam ništa ne može pomoći to, da se ogorčenim prosvjedima i deklamatorskim ispadima obaramo na vatikanska nasilja i da nedaću našu svaljujemo na in- triganstvo našega episkopata ... I ako stoji, da Zavod Sv. Jeronima nije papinska svojina, to je: Zavod: taj nesumnjivo jedna crkvena ustanova, u koliko on sprovodi čisto feligiozne ciljeve i zadatke. On je jedno moralno biće, jedna zaduž- bina, po teritorijalnom javnom pravu i po italijanskoj pravnoj terminologiji jedna ,opera pia“, koja ima u samoj sebi, u svome zadužbinskom imetku i u svojoj namjeni, pravnog subjekta. Taj subjekt nije ni država naša, ni nacija naša. Zavod je nacionalno naš u koliko se sinovi nacije maše mogu koristiti namjenom nje- govom, a Zavod je državno naš u koliko državi našoj može pripadati izvjesni zam ili izvjesne. prerogative nadi Zavodom. > i Naše poslanštvo: pri Vatikanu, : koje, -je, sasvim neuinjesno prenijelo svoje sjedište u zgrađu Zavoda Sv. Jeronima, doživljuje takove nemile zgode, Henan se od' njih mora od stida lice rumeniti; 4!) . A išta. sad možemo da radimo? Dok se seo strane kaže, da je u pitanju prestiž naše države i naše ž. ministru pozilat ne- ; vima isključivo klasične, Vlasnik - izdavač - urednik; »NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik. zemije, dotle, s druge, naši katolički biskupi, cio jedan dio našega naroda i cijela jedna politička stranka po- riče našoj državi, pravo da se bilo kako miješa u stvari Zavoda Sv. Jeronima. Šta da radi naša vlada, kad baš zainteresovani dio našega naroda, katolički, stoji ma strani Vatikana ?... Ovo nesretno Svetojeronimsko pitanje već se o- crtava kao jedna velika naša bruka. Ta bruka neka padne na njene činovnike i na one, koji su za nju odgovorni i kojih se tiče. A država ima da čuva svoj ugled i svoje najviše interese“, Ovako »Država«. Poluslužbeni vatikanski list »L' ossevatore Romano« od 16. ov. mj. donosi ob ovom sporu uvodni članak, gdje potanko tumači i zadnje incidente i povijest ovog zavoda :“, Državno tajnistvo nakon svih dogogjaja nije moglo i ne može biti u saobraćaju sa ministrom (Dr. Smodlakom), zato se preko Apostolske Nuncijature o- braća Ministarstvu spoljnih djela u Beogradu“. — L Dr. Smodlaka je opozvan sa/ svog mjesta, došao je već u Beograd, pitomci su došli već natrag te zavod redovito funkcionira. ,O svemu pak, što je g. ministar (Dr. Smodlaka) ma svoju ruku uradio, u tečaju su aktivni diplomatski razgovori izmegju sv. Stolice putem Nuncijature i kra- ljevske vlade SHS, s kojom sv. Stolica nije prestala da podržava srdačne odnose usprkos rada toga g. mi- nistra“ — Tako završava »L' osservatore Romano«. Varvarizovanje prosviete.' »lzjednačenje srednjih škola u celoj kraljevini ne bi bila rgjava namera vrhovne prosvetne uprave, kada bi.s' a da s vo. škola uzdigne; megjutim NOE MAE: sije e raj svode na realne, io je akt, koji se mora najoštrije osuditi. Prostor ni cilj ovoga lista ne dopušta da se upuštamo u diskusiju o vred- nosti klasičnog obrazovanja, koje-je potrebno istin- skoj duhovnoj eliti jednoga naroda. To je pitanje jednom za svagda prečišćeno kod velikih kulturnih naroda u korist klasične nastave. Mi ćemo navesti naj- važnije razloge: klasični jezici su potrebni ne samo zbog nauč. terminologije, nego i zbog svoje savrše- nosti i logičnosti. Schoppenhauer je rekao: govoriti latinski znači u opšte govoriti ljudskim jezikom. Kla- sična književna dela zbog svoje originalnosti, prostote i lepote su inspirisala najveće pisce sviju evropskih naroda i do danas su ostala uzor kako valja pisati. Cela evropska kultura zasniva se na klasičnoj jelinsko- rimskoj pa je istinski obrazovanome čoveku potrebno da radi razumevanja sadanje kulture zna i njen po- četak, a to se postiže izučavanjem klasičnih jezika, njihove književnosti, historije, političkih i društvenih ustanova, filozofije. Ovo izučavanje nmaposletku dopri- nosi, da se stvara jedna duhovna zajednica megju vrhovima inteligencije evropskih naroda. U Srbiji klasična gimnazija nije mogla uhvatiti korena iz više razloga: prvi je, što nije bilo konti- nuiteta u kulturnom razvitku, a drugi je, što je naša inteligencija, posle 70-tih godina prošloga veka, bila pod uticajem napretka i poleta prirodnih nauka, pa je smatrala, da je obzirom na siromašnost i zaostalost zemlje potrebnije stvarati školovanu mladež za prak- tične ciljeve, a da je klasično obrazovanje luksuz ve- likih i bogatih naroda. Tako je. naposletku odneo po- bedu Novakovićev zakon o srednjim školama, po kome se latinski jezik učio samo u višim razredima, a grčki nikako. S toga su naši gjaci na stranim univerzitetima osećali velike teškoće, i tek su u Parizu.i Berlinu, Heidelbergu i Genevi shvatili šta je klasična nastava, i koliko su. zaostali što nisu .vaspitaui u klasičnim školama. luteresanino je, da pored sve težnje za tim, da naše srednje škole budu od praktične koristi, one, i ovake kakve su, bile su samo u stvari gospodske škole, škole za liferovanje činovnika. .__* Ovaj je članak otrag mjesec dana donio osječki ,Hr- vatski List“, a primio ga je od jednog Srbijanca iz Beograda. Radi njegove zamašitosti i radi prilike našeg grada,. koji je. nakon toliko vijekova ostao prošlog Božića "bez svoje drevne i slavne klasične gimnazije, mi ga sada prenosimo u: cjelosti. i u izvornoj ekavštini. su u prečanskim kraje- |