Poštarina plaćena u gotovu.
Br. 58.
DUBROVNIK, 31. decembra 1925.
"Narodna
God. VII.
Cijena je listu 5. Din. mjesečno ;
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
+. Tjedan katoličke štampe.
Kao i pregjašnih godina, tako i krajem ove go-
dine Pijevo Društvo upriličuje Tjedan katoličke štampe,
koji počinje na Božić a svršava Novom Godinom.
Cijeli taj tjedan treba da posvetimo brizi oko proši-
| trenja katoličke štampe. Ne možemo se nikako zado-
voljiti sadašnjim stanjem katoličke štampe. Imamo do-
duše 32 hrvatska katolička lista te su tu zastupane sve
vrste periodičke štampe, jedino katoličkog dnevnika
još nemamo. No i ono štampe, što imamo, većinom
samo životari zato, što nema dosta pretplatnika a i
oni, koji jesu, često neuredno plaćaju pretplatu. A kad
bi svaka katolička kuća držala samo po jedan bilo
koji katolički list, sva bi katolička štampa krasno na-
predovala i ojačala. Onda bi i katolički život jače
probujao.
Zato mora biti naš princip: Ne smije biti kato-
vedbu toga principa treba da uložimo sve sile u Tjednu
katoličke štampe. Moramo katoličku štampu proširiti
u svaku kuću. To neka nam je najsvetija dužnost.
Nagjimo što više novih pretplatnika katoličkim listo-
vima i novinama. Qdazovimo se u tomu poslu pozivu
Pijeva Društva i učinimo štogod više možemo. Svako
naše djelo u tome smjeru znači uspjeh katoličke stvari,
za koju neka nam ne bude ništa preteško, A imajmo
uvijek na pameti, da su svi napredniji katolički na-
rodi sve što imadu, postigli u prvom redu jakom i
proširenom katoličkom štampom !
Katolici na okup!
, Predsjednik čehoslovačke republike Masaryk re-
kao je odmah nakou osnutka te države : ,U čehoslo-
\vačkoj će republici katolici imati toliko prava, koliko
“ga sami izvojšte 15 Gehosidvački katolici dobro su ra-
zumjeli tu poruku, pa su se prema njoj ravnali. Izdali
su parolu: Katolici na okup!i proveli su potpunu
| diobu duhova. Sve što je katclički mislilo i osjećalo
svrstalo se je u katoličke prosvjetne, gospodarske i
političke organizacije. Tko u te organizacije nije htio,
'smatrao se je protivnikom katolicizma. Polovičarstvo
se nije irpilo. Ovaj odrešiti nastup čehoslovačkih ka-
\tolika imao .je velik uspjeh. Za kratko vrijeme imali su
jaku prosvjetnu i orlovsku organizaciju, čvrstu gospo-
darsku organizaciju i jaku Pučku Stranku, koja zastupa
i brani interese katolika u najvišem državnom forumu,
u parlamentu. 1 danas su katolici u Čehoslovačkoj,
“koja je inače poznata sa svojega husitizma, liberalizma
i bezvjerstva, jedan faktor, s kojim se mora računati.
Bez njih i protiv njih se danas u čehoslovačkoj repu-
blici ne da vladati, :
=. Od čehoslovačkih katolika treba da se i mi uči-
mo. I za katolike Jugoslavije vrijede Masarykove ri-
\ječi. I mi katolici Jugoslavije imat ćemo u ovoj državi
toliko prava, koliko ga sami izvojštimo.: S tim treba
da budemo jedanput na čistu i da pod devizom: ka-
tolici na okup, provedemo svoju prosvjetnu, gospo-
darsku i političku organizaciju, u koje će stupiti sve
| što je katoličko.. Mi katolici moramo imati sve te or-
ganizacije i tko nije s nama, ima se smatraji, da je
| protiv nas. Samo tako postat ćemo faktor, koji će se
| u ovoj državi uvažavati. s
= Do sada nijesmo imali zajedničkoga katoličkoga
fronta, pa što nam koristi da nas ima 5 milijuna u“
voj državi. Evo naši biskupi u svojoj okružnici
vno iznose, da se kod mas već osjeća kulturni
boj, oni protestuju protiv toga, tuže se vladi na ga-
ženje prava kaloličke vjere i Crkve, ali sve će to slabo
koristiti, dok oni ne budu imali za sobom čvrsto or-
anizovanih katolika. Naročito treba da znamo, da mi
olici u ovoj dižavi ne ćemo ništa postići, dok ne
emo imali svoje reprezentacije u parlamentu. Mi
ioramo imati svoju izrazitu katoličku stranku kao što
rvatska Pučka Stranka. Svaki svijestan katolik mora
vidi, da njemu nema mjesta ne samo u stranci,
je otvoreno protiv vjere, nego ni u takvoj, koja
de vjere mlaka i indiferentna. Na ovo se nije
pa šta vidimo. Eto imamo. u parlamentu radi-
ajedničare, pa koji se je od njih zauzeo za
toličke vjere ? Nijedan se od njih nije digao
ličke kuće bez bilo kojega katoličkog lista! Za pro-.
za inozemstvo 10 Din, mjesečno.
ane Orlova, Marijinih kongregacija, ukinuća mjana, a druga Porcijunkulu. >
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik.
vjeronauka, otimanja katoličkih samostana i crkava,
uskraćivanja plaće svećenicima siromašnih krajeva itd.
A ipak su to stranke, u kojima su toliki vjerni kato-
lici. Ne varajmo se i neće se dignuti ni kad se još
većma budu gazila katolička prava.
Zato manimo se svakoga polovičnjaštva, nastu-
pimo odrešilo kao katolici pod devizom: katolici na
okup. Provedimo diobu duhova. Tko je s nama naš je,
tko nije s nama protiv nas je. Zbijmo svoje redove
i mi se za svoju katoličku stvar me moramo bojati.
Pismo iz Rima. ,
Sveta godina je pri svršetku i još koji dan pa
će se sveta vrata četiriju bazilika pobožnim i pokor-
ničkim hodočasnicima zatvoriti, da ih u muku čekaju
do drugih 25 godina. Koliko toga nisu ona vidjela i
čula kroz ovu godinu. Kolikim mislima, osjećajima,
suzama i treptajima ljudskim nijesu bila svjedocima.
No to spada na nutrinu svete Godine, u istinu naj-
važniju i najljepšu, ali za to nama tajnu. Pri koncu
njezinu bacimo letimični pogled na čitavu godinu,
kakva nam se pokazuje iz vanjštine. :
Prije svega i najokorjeliji protivnik mora priznati,
da je sv, Godina u svakom pogledu uspjela. I u broju
i u vrijednosti svojih hodočašća ona je iznemadila i
najveće optimiste, Sigurni broj svih hodočasnika još
nije poznat, ali se ni najmanje neće prevariti iko us-
tvrdi, da je njihov kompleksni broj dosegao milijon.
Tim impozantnim brojem Crkva katolička pokazuje
svoju savremenu vitalnost i djelatnost. Ali ako dublje
prodremo, ova nam je sv. Godina bjelodano pokazala
odakle ta njezina vitalnost. U jedinstvu vrhovne glave
čitave Crkve, u sv. Ocu papi. Da, to je bila meta svih
hodočasnika; doći do sv. Oca, vidjeti ga, primiti nje-
gov blagoslov. A on ih je upravo divljenja vrijednom
ustrajnošću i ustrpljivošću primao, iz srca im govorio
i blagoslivljao. I oni su se vraćeli na svoje domove
oduševljeni svom veličinom kršćanskog Rima, ali naj-
više dobrotom Papinom. Pokazala je ova sv. Godina,
da i ako sv. Otac nema svjetovne vlasti, opet jest naj-
veći i najobljubljeniji monarh svijeta. Osim toga u
divnom su sjaju zasjale ove godine sve oznake prave
Crkve Hristove. Već naznaćeno jedinstvo i apoštolstvo,
katolištvo i svetost, O tomu je sv. Otac i našim ko-
dočasnima u dva navrata govorio, pa nije potreba o-
petovati, a_oni su svi mogli to svojim očima konsta-
tirati. I kršćanska jednakost i bratstvo vrlo se lijepo
odrazila ove sv. Godine. Od najsiromašnijeg seljaka i
seljanke do najvećih bogataša, kao i od neukog rad-
nika do najvećih učenjaka, od podložnika do onih koji
drže vrhovne vlasti u svojim rukama, svi staleži i slo-
jevi spajali su se zajedno u ispovijedanju iste vjere,
kao i u pripoznavanju svoje slabosti, grješnosti i ni-
štavila pred Veličanstvom Božjim. Ukratko možemo
reći, da je ova sv. Godina bila tangibilnim dokazom
božanskog izvora rimokatoličke Crkve, i mi smo Bogu
zahvalni, što je i naš narod ostao vjeran toj vjeri, i
ove godine joj pred njezinom glavom obnovio zakle-
tvu vjernosti, te želimo da joj u vlastitom interesu
ostane za uvijek vjeran. Nama pak, koji smo prošli
ovu godinu u Rimu, ostat će kao jedna od najljep-
ših godina našega života.
Novi katolički blagdan. Sv. Otac papa je u svojoj
alokuciji, koju je držao 15.0. mj. pozdravio Locarnski
sporazum, koji nam jamči za svjetski mir. U svome
je govoru istaknuo odnose Vatikana prama stranim
državama, a dotaknuo se je i odnosa naše države pra-
ma Vatikanu. Na koncu svog govora sv. otac Papa je
najavio, da će na 31. prosinca biti: uveden novi cr-
kveni blagdan ,Kraljevstvo Isusa Krista“. Papa će na
koncu ove svete jubilaine godine u crkvi sv. Petra
proglasili ovaj blagdan.
Spomen marke sv. Frarije Asiškog. Povodom 700-
godišnjeg jubileja ovoga sveca, što će se slaviti nare-
dne godine 1926., stupit će u poštanski promet u lta:
liji jubilarne marke, ua kojima (o biti predočena iri
znamenita prizora iz života sv: Franje Asiškoga : stig-
matizacija, smrt sv. Franje u krugu njegovih redovnič-
kih drugova i sv. Franjo kao osnivač reda. Pored bit
će još dvije serije, jedna će nositi sliku crkve sv. Da-
Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun Fl& —
Dubrovnik.
Katolički Božić u Beogradu.
Od našeg beogradskog izvjestitelja.
Kao što je poznato, Beograd je pravoslavni grad,
te će ovdje-opće narodno božićno veselje biti na 7 i
8 januara. Ipak i na katolički Božić Beograd je imao
svečani izgled. Slavili su ga zanosom srca 20.000 beo-
gradskih katolika, a njima su se pridružili i mnogi
pravoslavni.
Vjemnike se pripravljalo na ove velike blagdane
adventskim propovijedima i Misama zornicama, koje
su se svakog dana kroz advenat služile u župnoj cr-
kvi jutrom rano, Nekoliko dana pred Božić mnogi dt-
ćani u glavnim ulicama bili su bogato urešeni sva-
kojakim izlozima za božićne darove, a svijet ulazio i
kupovao i ne_pitajsći za cijenu. Pred Badnji dan Nad-
bisku O. Rodić predveo je beogradsko svećenstvo
pred papinskog Nuncija te njemu i preko njega sv.
Ocu papi čestitao svete Božićne blagdane.
Na Badnji dan poslije podne u 2/2 s. ,Kato-
lički dom“ bio je pui sitne dječice, koja su -Žželjno
očekivala ične darove, što im dobri ljudi pripra-
više. Djeci je držala lijepi govor plemenita i odlična
gospogja Matilda Mataušek, predsjednica društva sv.
Vinka u Beogradu, a djeca su pjevala božićne pje-
smice i izveli dirljivi igrokaz Badnja večer pred za-
paljenim i sjajno urešenim božićnim drvcem. Na
to su stotine siromašnije djece dobile nova odi-
jela i razne sne darove na veliku svoju radost.
lijepi broj gospode i
sam papinski Nuncij
Dječjoj zabavi bio je prisutan
gospogja, više svećenika, pa i
sa svojim tajnikom.
Pred ponoća masa uaaroda i
ma i autim k stolnoj crkvi u Kr oj ulici. | Crkva,
predvorje i dio Krunske ulice ka i Katolički dom bili
su puni naroda. Tačno u po noći beogr. župnik Mgr.
Wagner držao je svečanu ponoćku, preko koje su na
koru pjevali razne hrvatske božićne pjesmice, Isto-
dobno čitala se sv. Misa i u Katoličkom domu.
Slavni Božićni dan osvanuo je dosta topao, bez
snijega, bez vjetra i kiše. Narodna skupština bila je
zatvorena, sveučilište i nekoje druge škoie imale su
praznik, razne radaje bile obustavljene, a cjelokupno
katoličko činovništvo na svim ministarstvima bilo. je
oslobogjeno od službe počev od podneva Badnjega
dana pak sve do trećeg dana Božića uključno. —
U novoj katoličkoj crkvi Velike Gospe na Čuburi dr-
žao je u 9 s. svečanu službu Božju O. P. Vlašić uz
asistenciju irancaskih OO. Asumpcionista, te preko
iste izrekao kratki govor o otajstvu Porogjenja Isusova.
Na koru su redovnice Asumpcionistice s nekojim dje-
vojčicama pjevale Misu i božićne pjesmice.
Posebna velebna svečanost s najvećim sjajem
razvila se u 10 s. u katedrali u Krunskoj ulici. Kako
obnoć tako je i tada bilo silno mnoštvo naroda, koje
je napunilo crkvu, predvorje, Kat. dom i još ga je
bilo na ulici. Vidjelo se megju njima lica, koja se i-
nače rijetko vide u crkvi, Bilo je i više diplomata,
poslanika stranih katoličkih država : Austrije, Spanjol-
ske, Poljske, Fraucuske itd., koji su došli s autima.
Svečanu pontifikalnu Misu uz veliku asistenciju beogr.
Kaptola i ostalog svećenstva otslužio je papiuski Nun-
cij preuzv. Dr. Hermenegildo Pellegrinetti, a poslije
Evangjelja držao je O. Petar Vlašić zanosni govor o
veličini Božićnog dana i o važnosti Božićnog doga-
gjaja za lede i za cijelo čovječanstvo. Na koru je
mješoviti zbor izveo krasnu četveroglasnu Sotnerovu
Wai
e pješice, kočija-
s
Misu, popraćenu pjevanjem raznih hrv. Božićnih pje-,
smica. Pošto veliko mnoštvo naroda nije moglo stati
u crkvi, bila je preko Pontilikala oičitana i jedna tiha
Misa u Katoličkom domu.
Drugi i treći Božićni blagdan proslavljen je u
crkvi takogjer svečano pjevanim Misama, preko kojih
su se držali prigodni govori i pjevale omiljele Bo- :
žićne pjesmice. I ovih dana veliko je mnošivo naroda
svakog staleža i dobe dolazilo u crkvu na službu
Božju uživajući u slušanju melodičnih Božićnih pje
smica, koje je pjevački zbor lijepo pjevao. Tako je u
višena Božićna svetkovitia baš zanesno i veseljem prosli
vljena od katolika u glavnom gradu Jugoslavije. i