a

 

Paoštarino plaćena x gotovu

 

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK 24. Januara 1929.

 

 

Narod >

 

 

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno

PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

 

 

a odbor NARODNE SVIJESTI“

  

Vlasnik - izdavač - urednik:

grin FIč& = Dubrovnik

 

Izjava Nj. V. Kralja.

Pariški ,Matin“ objavio je razgovor svog poli-
tičkog direktora Julesa Saučrweina, što ga je imao sa
Nj. V. Kraljem Aleksandrom due 15. ov. Ova je
izjava pobudila sveopću pažnju i radi njene važnosti
prenijele su je gotovo sve naše i strane novine.

— Imenom diktature i čak tiranije zasluživalo je
zaista da se nazove ono, što se dešavalo ranije, Zar
to nije neposredna povreda ustava u samom njegovom
duhu, za koju nose krivicu 85 narednih poslanika,
kad su odbili da zasjedaju u Skupštini ? Mora se,
izvjesno, voditi računa o opravdanom uzbugjenju, koje
ih je obuzelo poslije gnusnog atentata. Ali ako jedan
šef države ili šef vlade imaju svoje dužnosti, zar ih
zakonodavac nema? Najzad uspjelo se kako tako, da
se omogući život jednoj vladi, Iz ličnih razloga, sitnih,
i bez ikakve veze sa dobrom zemlje, jedna stranka
je izašla iz te vlade. Ja sam pokušavao svima sred-
stvima da riješim krizu. Hrvati su došli do Mene.
Njihove sam zahtjeve zabilježio onako, kako su ih
kazivali.

Zato sam pozvao ostale stranke. Pitao sam ih
da li bi pristale da diskutuju na bazi hrvatskih pred-
loga, to jest, da prouče reviziju Ustava, za koju su
potrebne (ri petine glasova u Skupštini. Odgovorili su
Mi: Nikada ! Po parlamentarnim propisima nije više
bila moguća nikakva vlada, Mašina nije više funkcio-
nisala. Ja sam morao sam donijeti odluku i primiti se
odgovornosti, ili javno priznati da sam memoćan da
spasim Svoju zemlju iz jednog haosa, koji je dolazio
do na ivicu anarhije.

Postojala je dilema: da se _ žrtvuje jedinstvo i
budućnost Moje Kraljevine, ili da sam Sebe i Svoju

ličnost izložim, preuzeti potrebnu vlast za. potrebno |

vrijeme, Nisam se dugo kolebao...

. Diktatura, ponovio je On u više mahova, ta je
riječ lako izbačena, ali nju treba pravično primijeniti.
Zar to nije diktatura, i to majneopravdanija, kada
neki šef stranke nemajući čak ni programa, suvereno
odluči da ovaj ili onaj njegov prijatelj bude izabran
u jednoj izbornoj jedinici, čije osnovne potrebe on ni
najmanje ne poznaje, lsti šef stranke postavlja za či-
novnike desetine svojih pristalica, iako oni nemaju ni
sposobnosti ni bilo kakvih drugih osobina, osim što
rade za političara, koji im. opet sa svoje strane omo-
gućuje da žive o trošku države,

Jednostavno je ovo, što mi želimo da učinimo.
Daleko od toga da uputim zemlju ka jednom režimu
autoriteta bez kontrole, Ja namjeravam da omogućim
zemlji da docnije ima pravi parlamentarizam. i pravu
demokratiju. Ja hoću da ona bude slobodnija nego
što je bila i da svoju volju izražava sa više nezavi-
snosti nego što je mogla u prošlosti. Da se dogje do
toga, moraćemo da progjemo kroz jedan period upor-

  

nog rada. Imamo da spremimo decentralizovani i lil
ralan režim, ali koji će u isto vrijeme štititi duhovno
i teritorijalno jedinstvo Jugoslavije. Imamo da pročisti-
mo i preuredimo administraciju, u kojoj ima mnogo

odličnih činovnika, ali koji su bili rekrutovani, plaćeni.

i upravljani na bazama, koje izuskuju hilue reforme,
Ne bih Vam mogao reći koliko će mi trebati vret mena,
ali Ja ne mislim da će to biti dugo. Bezbrojni
lojalnosti, koje primam sa sviju strana, dokazuju da
ću naići na pomoć od strane sviju istinskih proizvod-
nih delatnosti u ovoj zemlji.

Vlada, koju sam sastavio, sastoji se od poštenih
i sposobnih ljudi. Što se na čelu vlade nalazi general,
to je zbog tega što sam morao Svoj autoritet da pre-
nesem na jednu ličnost, koja je strogo van p
stranaka. A kod nas, hvala Bogu, vojska se mi najma-
nje ne bavi politikom. Ja joj to nisam dopuštao, kao
što nisam puštao ni političare da se mješaju u vojne
stvari, Vojska je potpuno zdrava, lojalna i vjerna
svom Vladaocu. Megjutim, pored toga Vi vidite u
ovom kabinetu i predstavnike banaka i Universiteta,
Hrvati imaju pet ministara, a_to Vam kazuje da taj
dio stanovništva nije zapostavljen. i

Uz pomoć sviju onih, koji u ovoj zemlji hoće da
rade, Ja namjeravam da pripremim povratak ka poli-
tičkom zdravlju i ka punom napretku. Ja sam se lično
izložio za ovo djelo hitnog ozdiavljenja, ne tražeći
ueki zaklon ili meki zaobilazni put, da bi smanjio
Svoju odgovornost. U slučaju uspjeha, kao i u slučaju
neuspjeha, odgovoran sam Ja i lično Ja, Megjutim,
završio je Kralj smješeći se, neuspjeh je isključen,
kada se za sobom ima cio narod.

. Školska omladina.

Novi je Ministar prosvjete dsnažio prošlih dana
zabranu, da učenici svih srednjih škola u državi uče-
stvuju na plesovima i dancingima.

Ova je zabrana obradovala svakog dobromislećeg
gragjanina, jer je svakome jasno, da današnji plesovi
moraju loše utjecati na' moralni razvitak mladeži.

Megjutim kod nas u Dubrovniku maturanti čak
priregjuju uz akademiju i ples.

Bit će da su računali da učešće ma samw aka-
demiju ne bi bilo onakvo, kako je očekivali, pa do-
sljedno tome da bi i financijalni profit priredbe bio
manji; ali cilj nemože da opravda sredstvo.

Pretpostavivši, što je bjelodano, da današnji plesovi
kvare mladež, ne može se i ue smije dozvoliti. njihovo
učestvovanje plesovima a još manje organiziranje ple-
sova, sve da ih kraj toga vodi i najbolja nakana.

Jednom kad je zabrana tu, ima se ista strogo i
pod svim okolnostima provoditi. Vrijeme je: da se
ozbiljnije pozabavimo odgojem, osobito u moralnom
pravcu naše mladeži. Na njoj počiva buduće društvo.
Kakvu mladež odgojimo, takvo ćemo društvo u skoroj
budućnosti imati. — Jedan otac.

 

 

 

Duhovni Život“,
Asketsko-mistička revija.

»Da li je današnje vrijeme zgodno za jednu čisto
duhovnu reviju >“ — postavlja upit u ,Uvodnoj riječi“
uredništvo ove naše duhovne revije, što je počela izla-
ziti u Zagrebu s novom godinom. Mi. smo u jednom
od prošlih brojeva »Nar, Svijesti« u književnoj rubrici
spomenuli. napise članaka u 1. broju, gornje revije,
a sad; kad: smo prolistali sadržaj istih, još. bolje
smo se utvrdili u mišljenju, da je jedna takva re-
vija kod nas potrebna; a takogjer prožeti smo na-
dom, sudeći prema njenom uspjelom nastupu, da će
časno odgovarati svojoj uzvišenoj zadaći; t. j. da bude
jedan javni duhovni vogj u ovom ćor-sokaku savre-
mene materijalističke bezidejnosti i gaženja vječnih
vrednota duha. Prema tomu je zgodnost i potreba je-
dne ovakve znanstvene revije s duhovnim karakterom
asketsko-mističkog smjera, izvan svake sumnje.

Revija će dakako kao jedan ekskluzivno duhovni
pokret ili bolje kao jedna odregjena, konkretna smjer-
nica toga pokreta, susretati neprilika. i poteškoća, obi-
lježenih već u samoj prirodnoj borbi duha i materije,
ali -kad.bi se ta činjenica imala skeptički uzimati, ure-

dništvo ne bi se nigda bilo odlučilo, na jedan ovakav
zamašit pothvat, S jedne strane: cilj je toliko visok i
plemenit; putevi su utrti i obasjani uzorima duhovnih
genija — s druge strane: kult materije i njezin utjecaj
ne samo na inteligenciju, nego i šire slojeve naroda,
materijalizirao je, peživinčio je mnoge duhove do ne-
gacije ljudskog dostojanstva. U ovoj kužnoj atmosferi,
koja osobito zarazuje našu neiskusnu mladež na bes-
puću života, pojava jednog dobrog savjetnika, iskrenog
prijatelja, vrsnog voditelja, znači više nego jednu običnu
potrebu.. Postoji doduše kod nas već nekoliko revija,
časopisa, glasila duhovnog smjera, što katkada u svo-
jim člancima diskutiraju pitanja i sežu na područje
asketsko-mističko, no držimo, da će se slična pitanja
svestranije i uspješnije moći raspravljati u jednoj ova-
kovoj reviji, kao što je ,Duhovni Život“, koji je svoju
domenu odabrao na označenoj bazi.

Ipak nek nam dozvoli uredništvo ,Duhov. Živ.“
jednu primjedbu. Akoprem je revija asketsko-mističkog;
karaktera, ne mora zato svaki članak imati isključivo
takav pečat. Zato smo mišljenja, kojemu izgleda, da
se ne protivi stanovište uredništva, da bi u ,D. Žž
mogli kadšto nalaziti mjesta i članci, koji su samo
indirektno u vezi s askezom i s.mistikom, Jer više bi

izrazi

 

Promet stranaca u zimi.

Jedan je od glavnih problema mašeg turizma u -
tomu, da se postepeno stvori i — zimska sezona, jer \
w tomu je. i ključ za prosperitet naših hotelskih pre-
duzeća. Najbolji dokaz, koliko je naše primorje svo- |
jom blagom klimom podesno kao zimovalište, pružen |
je baš i ove godine; dok su mrazovi i snijegovi spri- U i
ječavali saobraćaj u Španji i ltaliji, a Francuska rivi- |
jera bila pokrivena snijegom, po našem primorju bili
su tako topli sunčani dani, da se je n. pr. u Splilu
i Dubrovniku za Božić išlo i bez kaputa, mnogi su |
se i kupali u moru, a ljudi i danas polovinom janu- |
ara, sjede uz obalu i pred kofanama — na otvorenom \
i uživaju u toplini vedrih sunčanih zimskih dana. I
Nažalost te prednosti naše obale još su premalo po- |
znate u stranom svijetu; tek ove godine po prvi put I
imali smo par zimskih eskurzija iz Njemačke; iz Dres-
dena i Berlina, a vjerujemo da je ovo početak stva-
ranja naše zimske sezone ma Jadranu. Gosti sa sje-
vera, koji su ovamo došli oko Božića, bili su upravo
oduševljeni divnim sunčanim danima i čudili su se,
kako to da ove prednosti naše klime nisu još skoro |

 

 

 

 

nikako ni poznate ni iskorišćene. Megju tim gostima
bilo je i par uglednih novinara.

Za propagandu zimske sezone od naročite je va-
žnosti revija ,Jugeslovenski Turizam“, koja se šalje l
svim važnijim putričkim uredima u Ewropi, kao i svim |
našim i stranim konzulatima. Januarski broj te zedj |
koji je ovih dana izišao iz štampe, posvećen je u _
glavnom zimskoj propagandi. U engleskom tekstu do- . |
nosi odličan članak ,Winter in Jugoslavia“; ,Slo- _
venia“, a u njemačkom tekstu vrlo dobar informativan. :
članak: ,Winter in Dalmatien“. Ostali dio teksta, uz i;
razne aktuelne i interesantne vijesti o prometu str:
maca, posvećen je našem hoteljerstvu. List izlazi w
novoj ukusnoj opremi i bogato je ilustrovan, _Prepo m
ručamo svim interesentima taj odličan časopis, koji je
ujedno i jedini službeni glasnik za propagandu naše
zemlje u inozemstvu. (Godišnja pretplata Din. 100). = |.
Naročito je u ,Jugoslavenskom Turizmu“ od velike :
informativne važnosti i oglasni dio, specijalno za pu-
tničke urede i konzulate, jer tamo imaju najbolji pre-
gled svih boljih hotelskih preduzeća, koja dolaze u
obzir za promet stranaca, a u svakom broju su i svi
važniji vozni redovi Jadranske, Dubrovačke i Bokeške
Plovidbe. — ,Jugoslavenski Turizam“ odlično služi
propagandi i upoznavanju naše zemlje u inozemstvu,
jer je sadržajem i vanjskom opremom zaista vrlo
raprezentativan. Preporučamo.

SVETI VLAHO U DUBROVNIKU

:
s \
JE KNJIGA U SLIKAMA OD PROF. A. VUČETIĆA i
Bez nje ne smije biti nijedan Dubrovčanin,

i

:

   
 

 

ni nijedna dubrovačka kuća, koja hoće znati
važnost štovanja sv. Vlaha za Dubrovnik u
prošlosti i sadašnjosti. — Cijena Din. 12.
Dobavlja se kod DUBROV. HRV. TISKARE. i

uspjeha zacijelo postigli pokretači revije, kad bi se u
njoj vodilo računa ne samo o onima, koji se kao
članovi duhovnih staleža možda više bave askezom —
a tih je ograničen. broj — već takogjer i o onima, i
koji nijesu čudesni i uživljeni u shvaćanje viših i sa-
vršenijih stvari u duhovnom životu.

Neki članci u 1. broju ove revije doneseni su
u istom smislu, osobito pod rubrikama ,Luturgij-
ski život“ te ,Ideje i pokreti“. Žao nam je da se |
radi ograničena prostora ne možemo osvrnuti na sadr-
žaje članaka ove uspjele i potrebne revije, kako ona
to zaslužuje. Kako saznajemo, u našem gradu vlada
dosta velik interes za ovu reviju, te se već prijavilo
okolo pedesetak: pretplatnika.u samom gradu. Svraćamo \
pažnju ostaloj javnesti i u gradu i u okolici na ovu
zanimljivu. i potrebnu smotru. na. području duhovnog
života, da utvrgjujući se zdravim načelima, koja zastupa,
ostane poštegjena od vijavice razornih i ubitačnih
materijalističkih nazora, što ih osobito zla-i nemoralna
štampa servira: našem narodu. Cijena je reviji uprav
minimalna : 30 D. godišnje, a izlazi svaki drugi mjesec
u bogatoj i znanstvenoj opremi. Izdavaju je 0.0. do+
minikanci, Zagreb, Maksimir, a može se nabaviti i u
mjesnim kujižarama.

 

 

ne