a Paoštarino plaćena x gotovu Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. DUBROVNIK 24. Januara 1929. Narod > Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. a odbor NARODNE SVIJESTI“ Vlasnik - izdavač - urednik: grin FIč& = Dubrovnik Izjava Nj. V. Kralja. Pariški ,Matin“ objavio je razgovor svog poli- tičkog direktora Julesa Saučrweina, što ga je imao sa Nj. V. Kraljem Aleksandrom due 15. ov. Ova je izjava pobudila sveopću pažnju i radi njene važnosti prenijele su je gotovo sve naše i strane novine. — Imenom diktature i čak tiranije zasluživalo je zaista da se nazove ono, što se dešavalo ranije, Zar to nije neposredna povreda ustava u samom njegovom duhu, za koju nose krivicu 85 narednih poslanika, kad su odbili da zasjedaju u Skupštini ? Mora se, izvjesno, voditi računa o opravdanom uzbugjenju, koje ih je obuzelo poslije gnusnog atentata. Ali ako jedan šef države ili šef vlade imaju svoje dužnosti, zar ih zakonodavac nema? Najzad uspjelo se kako tako, da se omogući život jednoj vladi, Iz ličnih razloga, sitnih, i bez ikakve veze sa dobrom zemlje, jedna stranka je izašla iz te vlade. Ja sam pokušavao svima sred- stvima da riješim krizu. Hrvati su došli do Mene. Njihove sam zahtjeve zabilježio onako, kako su ih kazivali. Zato sam pozvao ostale stranke. Pitao sam ih da li bi pristale da diskutuju na bazi hrvatskih pred- loga, to jest, da prouče reviziju Ustava, za koju su potrebne (ri petine glasova u Skupštini. Odgovorili su Mi: Nikada ! Po parlamentarnim propisima nije više bila moguća nikakva vlada, Mašina nije više funkcio- nisala. Ja sam morao sam donijeti odluku i primiti se odgovornosti, ili javno priznati da sam memoćan da spasim Svoju zemlju iz jednog haosa, koji je dolazio do na ivicu anarhije. Postojala je dilema: da se _ žrtvuje jedinstvo i budućnost Moje Kraljevine, ili da sam Sebe i Svoju ličnost izložim, preuzeti potrebnu vlast za. potrebno | vrijeme, Nisam se dugo kolebao... . Diktatura, ponovio je On u više mahova, ta je riječ lako izbačena, ali nju treba pravično primijeniti. Zar to nije diktatura, i to majneopravdanija, kada neki šef stranke nemajući čak ni programa, suvereno odluči da ovaj ili onaj njegov prijatelj bude izabran u jednoj izbornoj jedinici, čije osnovne potrebe on ni najmanje ne poznaje, lsti šef stranke postavlja za či- novnike desetine svojih pristalica, iako oni nemaju ni sposobnosti ni bilo kakvih drugih osobina, osim što rade za političara, koji im. opet sa svoje strane omo- gućuje da žive o trošku države, Jednostavno je ovo, što mi želimo da učinimo. Daleko od toga da uputim zemlju ka jednom režimu autoriteta bez kontrole, Ja namjeravam da omogućim zemlji da docnije ima pravi parlamentarizam. i pravu demokratiju. Ja hoću da ona bude slobodnija nego što je bila i da svoju volju izražava sa više nezavi- snosti nego što je mogla u prošlosti. Da se dogje do toga, moraćemo da progjemo kroz jedan period upor- nog rada. Imamo da spremimo decentralizovani i lil ralan režim, ali koji će u isto vrijeme štititi duhovno i teritorijalno jedinstvo Jugoslavije. Imamo da pročisti- mo i preuredimo administraciju, u kojoj ima mnogo odličnih činovnika, ali koji su bili rekrutovani, plaćeni. i upravljani na bazama, koje izuskuju hilue reforme, Ne bih Vam mogao reći koliko će mi trebati vret mena, ali Ja ne mislim da će to biti dugo. Bezbrojni lojalnosti, koje primam sa sviju strana, dokazuju da ću naići na pomoć od strane sviju istinskih proizvod- nih delatnosti u ovoj zemlji. Vlada, koju sam sastavio, sastoji se od poštenih i sposobnih ljudi. Što se na čelu vlade nalazi general, to je zbog tega što sam morao Svoj autoritet da pre- nesem na jednu ličnost, koja je strogo van p stranaka. A kod nas, hvala Bogu, vojska se mi najma- nje ne bavi politikom. Ja joj to nisam dopuštao, kao što nisam puštao ni političare da se mješaju u vojne stvari, Vojska je potpuno zdrava, lojalna i vjerna svom Vladaocu. Megjutim, pored toga Vi vidite u ovom kabinetu i predstavnike banaka i Universiteta, Hrvati imaju pet ministara, a_to Vam kazuje da taj dio stanovništva nije zapostavljen. i Uz pomoć sviju onih, koji u ovoj zemlji hoće da rade, Ja namjeravam da pripremim povratak ka poli- tičkom zdravlju i ka punom napretku. Ja sam se lično izložio za ovo djelo hitnog ozdiavljenja, ne tražeći ueki zaklon ili meki zaobilazni put, da bi smanjio Svoju odgovornost. U slučaju uspjeha, kao i u slučaju neuspjeha, odgovoran sam Ja i lično Ja, Megjutim, završio je Kralj smješeći se, neuspjeh je isključen, kada se za sobom ima cio narod. . Školska omladina. Novi je Ministar prosvjete dsnažio prošlih dana zabranu, da učenici svih srednjih škola u državi uče- stvuju na plesovima i dancingima. Ova je zabrana obradovala svakog dobromislećeg gragjanina, jer je svakome jasno, da današnji plesovi moraju loše utjecati na' moralni razvitak mladeži. Megjutim kod nas u Dubrovniku maturanti čak priregjuju uz akademiju i ples. Bit će da su računali da učešće ma samw aka- demiju ne bi bilo onakvo, kako je očekivali, pa do- sljedno tome da bi i financijalni profit priredbe bio manji; ali cilj nemože da opravda sredstvo. Pretpostavivši, što je bjelodano, da današnji plesovi kvare mladež, ne može se i ue smije dozvoliti. njihovo učestvovanje plesovima a još manje organiziranje ple- sova, sve da ih kraj toga vodi i najbolja nakana. Jednom kad je zabrana tu, ima se ista strogo i pod svim okolnostima provoditi. Vrijeme je: da se ozbiljnije pozabavimo odgojem, osobito u moralnom pravcu naše mladeži. Na njoj počiva buduće društvo. Kakvu mladež odgojimo, takvo ćemo društvo u skoroj budućnosti imati. — Jedan otac. Duhovni Život“, Asketsko-mistička revija. »Da li je današnje vrijeme zgodno za jednu čisto duhovnu reviju >“ — postavlja upit u ,Uvodnoj riječi“ uredništvo ove naše duhovne revije, što je počela izla- ziti u Zagrebu s novom godinom. Mi. smo u jednom od prošlih brojeva »Nar, Svijesti« u književnoj rubrici spomenuli. napise članaka u 1. broju, gornje revije, a sad; kad: smo prolistali sadržaj istih, još. bolje smo se utvrdili u mišljenju, da je jedna takva re- vija kod nas potrebna; a takogjer prožeti smo na- dom, sudeći prema njenom uspjelom nastupu, da će časno odgovarati svojoj uzvišenoj zadaći; t. j. da bude jedan javni duhovni vogj u ovom ćor-sokaku savre- mene materijalističke bezidejnosti i gaženja vječnih vrednota duha. Prema tomu je zgodnost i potreba je- dne ovakve znanstvene revije s duhovnim karakterom asketsko-mističkog smjera, izvan svake sumnje. Revija će dakako kao jedan ekskluzivno duhovni pokret ili bolje kao jedna odregjena, konkretna smjer- nica toga pokreta, susretati neprilika. i poteškoća, obi- lježenih već u samoj prirodnoj borbi duha i materije, ali -kad.bi se ta činjenica imala skeptički uzimati, ure- dništvo ne bi se nigda bilo odlučilo, na jedan ovakav zamašit pothvat, S jedne strane: cilj je toliko visok i plemenit; putevi su utrti i obasjani uzorima duhovnih genija — s druge strane: kult materije i njezin utjecaj ne samo na inteligenciju, nego i šire slojeve naroda, materijalizirao je, peživinčio je mnoge duhove do ne- gacije ljudskog dostojanstva. U ovoj kužnoj atmosferi, koja osobito zarazuje našu neiskusnu mladež na bes- puću života, pojava jednog dobrog savjetnika, iskrenog prijatelja, vrsnog voditelja, znači više nego jednu običnu potrebu.. Postoji doduše kod nas već nekoliko revija, časopisa, glasila duhovnog smjera, što katkada u svo- jim člancima diskutiraju pitanja i sežu na područje asketsko-mističko, no držimo, da će se slična pitanja svestranije i uspješnije moći raspravljati u jednoj ova- kovoj reviji, kao što je ,Duhovni Život“, koji je svoju domenu odabrao na označenoj bazi. Ipak nek nam dozvoli uredništvo ,Duhov. Živ.“ jednu primjedbu. Akoprem je revija asketsko-mističkog; karaktera, ne mora zato svaki članak imati isključivo takav pečat. Zato smo mišljenja, kojemu izgleda, da se ne protivi stanovište uredništva, da bi u ,D. Žž mogli kadšto nalaziti mjesta i članci, koji su samo indirektno u vezi s askezom i s.mistikom, Jer više bi izrazi Promet stranaca u zimi. Jedan je od glavnih problema mašeg turizma u - tomu, da se postepeno stvori i — zimska sezona, jer \ w tomu je. i ključ za prosperitet naših hotelskih pre- duzeća. Najbolji dokaz, koliko je naše primorje svo- | jom blagom klimom podesno kao zimovalište, pružen | je baš i ove godine; dok su mrazovi i snijegovi spri- U i ječavali saobraćaj u Španji i ltaliji, a Francuska rivi- | jera bila pokrivena snijegom, po našem primorju bili su tako topli sunčani dani, da se je n. pr. u Splilu i Dubrovniku za Božić išlo i bez kaputa, mnogi su | se i kupali u moru, a ljudi i danas polovinom janu- | ara, sjede uz obalu i pred kofanama — na otvorenom \ i uživaju u toplini vedrih sunčanih zimskih dana. I Nažalost te prednosti naše obale još su premalo po- | znate u stranom svijetu; tek ove godine po prvi put I imali smo par zimskih eskurzija iz Njemačke; iz Dres- dena i Berlina, a vjerujemo da je ovo početak stva- ranja naše zimske sezone ma Jadranu. Gosti sa sje- vera, koji su ovamo došli oko Božića, bili su upravo oduševljeni divnim sunčanim danima i čudili su se, kako to da ove prednosti naše klime nisu još skoro | nikako ni poznate ni iskorišćene. Megju tim gostima bilo je i par uglednih novinara. Za propagandu zimske sezone od naročite je va- žnosti revija ,Jugeslovenski Turizam“, koja se šalje l svim važnijim putričkim uredima u Ewropi, kao i svim | našim i stranim konzulatima. Januarski broj te zedj | koji je ovih dana izišao iz štampe, posvećen je u _ glavnom zimskoj propagandi. U engleskom tekstu do- . | nosi odličan članak ,Winter in Jugoslavia“; ,Slo- _ venia“, a u njemačkom tekstu vrlo dobar informativan. : članak: ,Winter in Dalmatien“. Ostali dio teksta, uz i; razne aktuelne i interesantne vijesti o prometu str: maca, posvećen je našem hoteljerstvu. List izlazi w novoj ukusnoj opremi i bogato je ilustrovan, _Prepo m ručamo svim interesentima taj odličan časopis, koji je ujedno i jedini službeni glasnik za propagandu naše zemlje u inozemstvu. (Godišnja pretplata Din. 100). = |. Naročito je u ,Jugoslavenskom Turizmu“ od velike : informativne važnosti i oglasni dio, specijalno za pu- tničke urede i konzulate, jer tamo imaju najbolji pre- gled svih boljih hotelskih preduzeća, koja dolaze u obzir za promet stranaca, a u svakom broju su i svi važniji vozni redovi Jadranske, Dubrovačke i Bokeške Plovidbe. — ,Jugoslavenski Turizam“ odlično služi propagandi i upoznavanju naše zemlje u inozemstvu, jer je sadržajem i vanjskom opremom zaista vrlo raprezentativan. Preporučamo. SVETI VLAHO U DUBROVNIKU : s \ JE KNJIGA U SLIKAMA OD PROF. A. VUČETIĆA i Bez nje ne smije biti nijedan Dubrovčanin, i : ni nijedna dubrovačka kuća, koja hoće znati važnost štovanja sv. Vlaha za Dubrovnik u prošlosti i sadašnjosti. — Cijena Din. 12. Dobavlja se kod DUBROV. HRV. TISKARE. i uspjeha zacijelo postigli pokretači revije, kad bi se u njoj vodilo računa ne samo o onima, koji se kao članovi duhovnih staleža možda više bave askezom — a tih je ograničen. broj — već takogjer i o onima, i koji nijesu čudesni i uživljeni u shvaćanje viših i sa- vršenijih stvari u duhovnom životu. Neki članci u 1. broju ove revije doneseni su u istom smislu, osobito pod rubrikama ,Luturgij- ski život“ te ,Ideje i pokreti“. Žao nam je da se | radi ograničena prostora ne možemo osvrnuti na sadr- žaje članaka ove uspjele i potrebne revije, kako ona to zaslužuje. Kako saznajemo, u našem gradu vlada dosta velik interes za ovu reviju, te se već prijavilo okolo pedesetak: pretplatnika.u samom gradu. Svraćamo \ pažnju ostaloj javnesti i u gradu i u okolici na ovu zanimljivu. i potrebnu smotru. na. području duhovnog života, da utvrgjujući se zdravim načelima, koja zastupa, ostane poštegjena od vijavice razornih i ubitačnih materijalističkih nazora, što ih osobito zla-i nemoralna štampa servira: našem narodu. Cijena je reviji uprav minimalna : 30 D. godišnje, a izlazi svaki drugi mjesec u bogatoj i znanstvenoj opremi. Izdavaju je 0.0. do+ minikanci, Zagreb, Maksimir, a može se nabaviti i u mjesnim kujižarama. ne