U

arodna

AČA

 

   

 

PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo | Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

Cijena je listu“5. Din. mjesečno; za Inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Četvrtka.
Ovome broju cijena 2 Din.

 

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI&. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik. E

Vlasnik - izdavač - urednik: ž
Dubrovnik.

 

SJAJ DUBROVNIKA.

»Živi, živi po sve vike, — o Dubravo svim ugodna!
O Sjaj i dike — lišćem, cviećem, voćem plodna.
| Tebe Ruka milostiva — Svetog Vlasi drži i hrani:
be Ona oživljava, — tebe čuva, štiti i brani.

Oko tebe svud se izvija, o Dubravo prečestita,
runa — sve to uresnija: — cavtjeti ćeš zamjerita:
Za Čudo ćeš od čudesa — bit gledana i hvaljena:
u Obrani od Nebesa — Svetiem Vlasi ogrljena.
| Naš Dubrovnik blistaše se — nad Slovinske sve države,
i kO Soko vijaše se — put Nebesa Božje slave.
er gradovi svi ostali — Slovinskoga od jezika
u njegovoj dici i hvali — rastijahu puni dika,
Veseleć se, što na svitu — od njihova jest naroda
— Grad čestiti, osobitu — kome Višnji Krunu poda“.

  

 

— ,O čestiti Dubrovniče, — Slavni Grade nad sve ine,
svi Gradovi kiem se diče — Andrijanske od Krajine.
= Poznam — poznam dobro tvoje — tvrde i stavne biele Mire,
utječište vjerno moje, Stan čestiti krepke Vire:
| Vjere, s koje, — me nesreće — uzrok, Murat car oholi
reče :! ,Izginut viek Grad ne će, — gdje se vjera časti toli !“
Tim nie čudo — strašna sila, — prieke trešnje i nemile,
da ti nije oborila — krepke Tvrđe, Mire bile]
Vrhu Vjere, svud hvaljene, — zidani su Miri tvoji:
niedne sile od pakljene — Tvrdina se tva ne boji.“ —

,Rasti — rasti, diži zgrade: — zanesi se do Nebesa,
plemeniti Slavuj - Grade — pun Slobode, pun Uresa!

Uprav Slavan ko Feniče — iz Plamena u kom gori,
opet — ljepši ti izniče — s bjeljim zgradam, s višiem Dvori.“

 

   
  
 
 
 
  

- Opaska. Ovi su fragmenti pjesama izneseni iz jednog
ukopisa ,ad usum A. Taglierann“. Prvi je izvadak iz

, što u rukopisu nijesu bolje označeni izvori.
većenik zabilježio za svoju privatnu uporabu. Ur

 

 

rovčani ! Prema starom običaju i ove
oslavit ćemo najljepši nam dan u
godini — dan Svetoga -Viaha!
| Ovaj dan, koji je simbol stare dubro-
vačke slobode i ugodna uspomena minulog
drevnog doba, dan, koji nas podsjeća na čo-
vještvo i pregalaštvo starih Dubrovčana, jest
ujedno dan našeg ponosa, ali i slave staroga
grada, koji, u početku kao maleni municipij,
razvija se kasnije do zavidne veličine. Da je
to tako, svjedoči nam njegova historija. Do-
"kazuju nam i oni tvrdi miri bršljanom ogrljeni,
pa i ona gola brda vrijesom i pelinom povita;
svijetle! sjeni ispod čempresova hlada, te ra-
zvijeni stijeg po moru slave i sačuvane trošne
knjige, najljepše blago našega grada.
Dubrovčani, kao Vi iz mjest4, tako i oni
iz pitomih dičnih naših sela, pohrlite s pono-
som i s ljubavlju u naš grad. Imate dičnu

i najbolju ostavštinu djedova Vaših: izvijte .

Vaše posvećene barjake, zagrmite Vašim po-
'mosnim oružjem i prignite glavu pred svečevim
likom. _Vi pak iz grada okitite još i domove
Vaše — pokazujući stranome svijetu — staro
ponosno veselje Vaše! A kada i ovaj dan
mine vratite se k ognjištu i kućama Vašim,
tad ga zadržite kao najljepšu uspomenu u
\u srcu Vašem. I samo budite svijesni, da ste
izvršili pohvale vrijedno i dostojno djelo,
ostavljeno nam u predaji od otaca naših !

 

 

 

Dubrovnik, januara 1929.

SEE Festanjuli :
ap. PERO VUKIĆ Ing. proi. PERO ZEC.

 

Program

 

 

 

1929. 1929.

 

Pred svečanost :

Dne 30, 31. januara i 1.og februara — Svečano
trodnevlje u Zbornoj crkvi sv. Vlaha.

Po p. na 5 s. — Molitve. Govor (velč. Dn.
Niko Gjivanović) — Blagoslov.

2, februara.

Na 22 ure po p. festanjuli uz sviranje ,Himne
sv. Vlaha“, grmljavu topova od 11 hitaca i uz glas
zvona podižu na Orlandu barjak sv. Vlaha i tim
započimlje svečanost.

Na 2% ure po p. izlaze gradska bratstva sa
svojim barjacima, te s muzikama idu put Općine,
da prihvate barjak sv. Vlaha, a odatle na Pile, da
prihvate onaj sv. Andrije i sv. Gjurgja, pa se svi
skupa vraćaju do Crkve sv. Vlaha.

Na 3 ure festanjuli dijele kruh siromasima.

Zatim se pjeva večernja u crkvi sv. Vlaha i
počimlje grličanje. Na 4/2 po p. Pontifikalna Ve-
černja u katedrali, gdje se izlažu svečeve moći.
Topovi pale 21 hitac.

Na 6 ura rasvjeta grada, dok muzike udaraju
pred crkvom sv. Vlaha. Na 7!/2 ura pjeva se sve-

 čana iutrnja u Svečevoi crkvi. Onphodom muzika

oko grada završuje se svečanost prvog dana.
3. februara.

Na 5 ura pjevana sv. Misa (parohijalna) u crkvi
sv. Vlaha.

Na 6 ura muzike obilaze gradom ,na uranak“
uz gruvanje topova (11 hitaca).

Na 7 ura kreću gradski barjaci s muzikama
na Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa
se zajedno vraćaju na Pile, da pričekaju barjake
sa zapadnih sela. Pri susretaju pozdravljaju se
lumbardanjem trombuna uz udaranje muzika, dok
topovi pale 11 hitaca. Poslije toga svi barjaci
ulaze svečano u grad.

  

Ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju bar-
jacima te ih namještaju pred crkvom.

Na 8!/2 ura svečana misa u crkvi sv, Vlaha.

Na 10 ura pontifikalna misa u stonoj crkvi.

Poslije mise procesija sa moćima svetaca, bar-
jacima i muzikama. Kad stignu sa sv. Pelenicom
pred Spas, topovi pale 11 hitaca, a iza procesije
vojnici i mornari pale 3 puta ispred st0ne crkve.

Na 2/2 ure po p. javna tombula.

Na 4/2 ure barjaci pozdravljaju Parčev hram,
Općinu i Biskupa, te idu s muzikama na Pile, gdje
barjaktari izvijaju barjake uz lumbardanje trom-
buna, dok topovi pale 21 hitac. Zatim se seoski
barjaci upute svojim kućama, a gradski se vraćaju
s muzikama u grad. Na 5 ura u crkvi sv. Vlaha
svečana večernja i blagoslov.

Na 6 ura rasvjeta grada a muzike udaraju pred
crkvom sv. Vlaha. Obilaženjem muzika oko grada
završuje se:svečanost.

Na 9 ura veljun u teatru.

Nedjelja 10. Februara Osmina sv. Vlaha.

Na 62 ura prva Misa. Na 72 ura gradski
barjaci idu s muzikama na Goricu sv. Vlaha, gdje
se služi Misa, a vraćaju se oko 10/2 ura u grad
uz lumbardanje trombuna.

Na 8/2 ura svečana Misa.

Na 10/2 ura iza povratka barjaka zadnja Misa.

Na 5 ura po p. večernja-blagoslov i zaglava
grličanja.

Na 6 ura rasvjeta grada, a muzike udaraju pred
Svečevim hramom. Iza programa muzike obilaze
gradom i završuje se ovogodišnja svečanost našeg
nebeskog Parca Sv. Vlaha, komu čast i slava
na vijeke!

Festanjuli:
Kap. PERO VUKIĆ Ing. prof. ZEC PERO.

 

 

svečanosti

 

 

 

 

 

SV. VLAHO.

_ Još je tu na tvrdijem mirima
Cuvar ljudi i staroga grada.
Gleda... More je još ono isto —
Kuće, stabla, — a maslina mlada
Plete mu vljenac vječnoga mira.
Čuj kako vapi ovo kamenje :
Dobri SVEČE ! A_,Gospina“ zvona
Kroz vječnost bruje staro znamenje.
Proće danas Gradom Tvoje Moći,
Galebi će Festu da ponesu krikom,
Otvori SVEČE kamene oči
I slomljena srca Tvoga puka
Blagoslovi! Samo da pred našim likom
Kamena Ti me zadrhti ruka. i
g: ME 1929. L. M. i

O

  
  
 

 

ol slave — Ideal života.

Tradic jonalno nastojanje Dubrovnika, da se
blagdan sv. Vlaha što svečanije proslavi, imade svoj
razlog u činjenici, da je dan sv. Vlaha prigoda, kada
sinovi lijepog Dubrovnika manifestuju prama svom
Parcu, simbolu Dubrovnika i njegove slave, osjećaje
ljubavi, što je svaki Dubrovčanin goji prama svojem
rodnom gradu.

No svečanosti sv. Vlaha ne smiju služiti samo
toj jedinoj svrsi, Jer ni sv. Vlaho nije samo simbol
Dubrovnika i njegove slave. Sebatski mučenik u prvo-
me je redu mebeski zaštitnik grada; on mu je mogući

»Parac“, I da nije bio sv. Vlaho svetački ovjenčan
pacmovom granom mučeničkog prolića krvi za Krista “
i Njegovu Crkvu, ne bi se ni Dubrovnik mogao danas
dičiti s njime, kao sa svojom dikom i ponosom.

Kršćanstvo kao religija dalo je sv. Vlasi onu
nadnaravnu moć, koja je postigla, da je on prešao
preko svih zapreka i svakog ljudskog, obzira, te veli-
kodušno potvrdio ispovijedanje sv, vjere, prolićem
svoje vlastite krvi.

Sv. Vlaho se je sasvim i potpuno žrtvovao za
sv. vjeru i Kristovu Crkvu. Oa je pravi tip uzornog
kršćanina i dobrog katolika, kojemu je vjera i crkva
početak i sviha života. Eto i u tome treba da je sv.
Vlaho svakome Dubrovčaninu sveti ideal i praktičui uzor.

Nekadašnja slava Dubrovnika bila je usko vezana
sa kršćanskom vjerom i Katoličkom Crkvom. Zato,
kao što slavi Dubrovnik simbol te svoje slave — sv.
Vlaha — tako treba da se na ovaj dan manijestuje
na doličan način i onaj katolički vjerski osjećaj, koji
je jedini sposoban, da uzdrži Dubrovniku onu slavu i
čast, koja mu uistinu i pripada.

U ovome smisla treba da pratimo sve cikvene

 

_ obrede Svečeve proslave. Svečane Večernje, blagoslovi,

grličanje i sv. Mise pružaju prigodu, da se štovanjem
sv. Vlaha, poklonimo Kristu, nevidljivoj glavi Njegove
Crkve. A svečanom procesijom sa svetim Moćima naj-
odličnije manifestujmo vjeru u Svetu Katoličku Crkvu
i Općinstvo Svetih, gdje smo svi kršćani združeni i
povezani vezama milosti i ljubavi Našega Otkupitelja,
Isukrsto. Doii Ivo Bučić.

Suncokret Sv. Vlaha.

Konference, koje je prigodom trodnevlja
Sv. Vlaha 1928. održao Don Nedjelko
S. Subotić. Cijena Din. 10.- Nabavlja
se kod 1 Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

 

 

 

SVETI VLAHO U DUBROVNIKU

JE KNJIGA U SLIKAMA OD PROF. A. VUČETIĆA

Bez nje ne smije biti nijedan Dubrovčanin,
ni nijedna dubrovačka kuća, koja hoće znati
važnost štovanja sv. Vlaha za Dubrovnik u

“prošlosti i sadašnjosti. — Cijena Din. 12.
_Dobavlja se kod DUBROV. HRV. TISKARE

 

 

PRENESE