FPostarine plaosno u gotovu Narodna Broj DUBROVNIK 7. Februara 1929. jest w čekovnog računa našeg lista 4153 Podružnice Sarajevo. _Cifona je listu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din, mjesečno PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za Vlasnik - izdavač - urednik: odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik, Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik Habemus Pontificem! Sinoć smo primili privatnu brzojavnu vijest iz Rima, da je imenovan za dubrovač- kog biskupa presvij. gos. Dr. Josip Srebrnič, dosadanji biskup u Krku. Novi imenovani biskup rodio se je u Solkanu kod Gorice 2 februara 1876. Gimna- zijske nauke svršio je s odlikom u Gorici, a onda otišao na sveučilište u Beč, da uči za profesora zemljopisa i povijesti, te je godine 1902. proglašen doktorom filozofije. U jesen iste godine otišao je u Rim, u kolegij Ger- manikum na bogoslovne nauke. God. 1907. postigao je dvostruki doktorat na gregorijan- 'skom sveučilištu i povratio se u Goricu. Tu je u centralnom bogosl. sjemeništu vršio službu bibliotekara i prefekta, a 1910. zadobio katedru profesora crkvene povijesti. Kad se je god. 1920. otvorilo u Ljubljani sveučilište Dr. Srebrnič bio je imenovan re- dovitim profesorom povijesti grčko-slavenskih crkava i starokršćanske literature. Dne 15. sept. 1925. imenovan je za biskupa na Krku, gdje je nasljedio stolicu blagopok. Dr. Mah- nića. Za više godina bio je u Ljubljani ured- nikom najuglednijeg slovenskog znanstvenog lista »Časa«. To su najmarkantnije tačke iz života novog našeg biskupa. Dubrovnik može biti i sretan i ponosan, da dobije biskupa tako svestrano naobražena i prožeta duhom Isusovim, pak mu od srca kličemo: Benedictus, qui venit in nomine Domini. Svečanost Sv. Vlaha. Ove godine slavili smo. sv. Vlaha u velikoj zimi. Val studeni, koji prešao cijelom srednjom Evropom nije mimoišao ni maš grad. Zima je bila neobično velika, pojačana mahovima oštre bure. Uza sve to svečanost našega Parca bila je otvorena paljbom to- pova ratne lagje ,Orao“ uz dizanje zastave na Orlan- dovom stupu. Ovaj momenat bio je upravo svečan. Uz najveću tišinu dosta sakupljenog naroda sa tarace sv. Vlaha g. prof. Zec održao je prigodnu molitvu, a g. Kap. Vukić lagano je razvijao svečev barjak. Muzike sun kroz to odsvirale svoje marševe. Istog dana, ma Svječnicu, u večer iza crkvenih funkcija i dovršenog koncerta, glazbe su obišle gradom. Na sam. dan sv. Vlahe, vjetar opet nije popustio. U jutro rano topovi lagje ,Orao“ probudili su grad, koji je još spavao. Iza toga su muzike pošle u susret barjacima konavoskih i župskih sela a zatim onima iz Gruža, Rijeke, Osojnika i dr. Sve glazbe povratile su se u grad sa lijepom pratnjom gragjena, kao i sa 29 barjaka, koje zbilja treba pohvaliti, jer su prisustvovali svečanosti uprkos velikoj studeni. Na podne bio je priregjen lijep objed u sokolani barjakta- rima, njihovim praticcima, lumbardijerima gruškim i riječkim. Na objedu je zavladalo veoma ugodno raspo- loženje, a tom prigodom g. prcf. Zec održao je zdra- vicu pozvanima, na koju je odgovorio g. Kristović iz Rijeke Dubr. Budući, da su svi barjaci ostali u gradu za pro- cesiju, koja će biti na dan od Gorice sv. Vlaha, to je izostalo izvijanje barjaka ma Pilama, ali mješte toga festanjuli su izvršili jednu novu tačku programa tim, što su otpratili riječke lumbardijere. Ostali dio svečanosti kao na pr. svečana proce- sija, tombola, vatrometi izvršit će se u Nedjelju kad se slavi sv. Vlaho na Gorici, ITO pasta za zuhe je najbolja Proslava sv. Vlaha u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja). Na osobito svečani način proslavljen je ove go- dine Sv. Vlaho u Beogradu. Sve beogradske novine više puta najavile su program svečanosti i popratile simpatičnim riječima. U »Politici« je na sam dau izišao odulji članak O. P. Vlašića ,Dubrovnik i Beograd“. Festanjuli gg. Baldo kap. Mikasović i Luko Bra- darić, pravnik, izdali su lijepi proglas s programom svečanosti na beogradske Dubrovčane, koji je bio postavljen i na vrata crkve zajedno s onim velikim dubrovačkih festanjula. U 10 s. na sam dan 3. febr. bila je svečana sv, Misa s asistencijom u dupkom punoj crkvi uza svu oštru. zimu, koja je vladala. Osim Dubrovčana bio je i veliki broj Beogragjana katolika i pravoslavnih. Sv. Misu i prigodni govor održao je O. P. Vlašić, Na koru je mješoviti zbor uz pratnju orgulja pjevao krasnu * Stareovu staroslavensku 4gl. Misu, onu istu, što su je pjeveli na svečani dan Božića preko Pontifikala. Preko Ofertoriuma pjevali su himnu sv, Vlaha: ,Vlaho svoj oltar podiže“ komponiran od prof. F. Lederera. Crkva je bila sjajno rasvjetljena, Poslije sv. Mise bilo je grličanje i ljubljenje srebrnog kipa sv. Vlaha, a nakon službe Božje išlo se ,na kupicu i fjelicu, u dvoranu ,Kat, doma“, Nakon toga otišlo se pozdraviti u sanatorium , Živković“ gospare Iva i Luja Vojnović, koji se ovdje od dulje vremena nalaze bolesni. Uvečer u 8 s. u restoranu ,Kleridže“ bila je za- jednička večera sa šaljivom poštom i tombolom. Svi- rao je orhestar muzike Kraljeve garde. Sve je proteklo u uajboljem redu i veselom raspoloženju, koje je po- većavao g. Mirko Drobac sa šaljivom poštom, a mala djevojčica Neda Korlaet veoma je lijepo deklamovala Pucićevu pjesmu ,Dubrovniče, malo mjesto I“ Svečanost je uzveličao u crkvi i za večerom sa svojom prisutnošću g. admiral Prica. Večeri je prisus- tvovao i sudski brigadir general g. Andrija Šuškalović sa svojom gospogjom u pratnji kapetana korvete g. Miće Mičića, ordonanscficira Nj. V. Kralja. Odlični gospar Dr. E. Lešić kao pravi mecena subvencionirao je ovu svečanost obilatom potporom. Gospcda festa- njuli Mikasović i Bradarić zaslužuju svako priznanje za svoj trud uložen ovih dana za što ljepši ispad ove naše dubrovačke svečanosti, koja je ostavila lijepi uti- sak na Beogragjane, kako se razabire iz dnevne štampe. Sa proslave su poslata dva brzojava_u Dubrovnik, Jedan na festanjule, a glasi: ;Dubrovčani Beograda slaveći svog sv. zaštitnika pozdravljaju rodni grad“. — Drugi na rektora crkve sv. Vlaha: ,Dubrovčani Beo- grada slaveći tradicionalnu svečanost klanjaju se mo- ćima Svečevim“. Kupališna Zadruga u Duhrovnika. U novembru prošle godine inicijativom nekoliko liječnika osnovana je u Dubrovniku Kupališna Zadruga, registrovana zadruga s ograničenim jamstvom, u svrhu podupiranja i razvoja naše rivijere, populariziranja klimatskog liječenja na moru, te otvaranja i vogjenja oporavilišta i pensiona pod liječničkim nadzorom na našoj rivijeri. Izmegju ostalih povlastica Kupališna će Zadruga omogućivati svojim siromašnim zadrugarima boravak na moru u svrhu 1ječenja, a trošak će zadrugari otplaći- vati u mjesečnim obrocima. Kao prvo zadružno oporavilište radi već od po- četka 1929. godine poznato oporavilište i liječilište »Tiha“ u Cavtatu kod Dubrovnika, a bude li odaziv kod upisa zadrugara veći, Zadruga će u skoro vrijeme otvoriti svoje oporavilište i w samom Dubrovniku, osobito za zimsku sezonu. Nadamo se, da će ova Zadruga, jedina svoje vrsti na Jadranu, razviti svoj korisni rad i preko du- brovačke rivijere i da će doprinijeti znatno razvoju i napretku ove grane naše industrije. . Dolazak | odlazak željeznice. Vlakovi dolaze _ Gruž na 639, 119 i 214, a odlaze na 7, 15% i 22% sati Za izgradnju kolnog puta Romolac-Brgat. Velika je i zbilja i zamašita korist za grad Du- brovnik kao i za cijelu njegovu okolicu današnji kolni put kroz Rijekn Dubrovačku, ali se opaža i punim pravom osjeća opravdana potreba, da se naime, onaj kolni put provede iz Komolca kroz dolinu Šumeta do na Brgat, i tako spoji sa onim od Trebinja. Ta se velika potreba razabire iz toga, što bi narod u dolini Šumeta lakše izvozio svoje poljske produkte i druge potrebne uvozio; što bi naši siromašni radnici kod izgradnje tog puta našli zarade; šlo bi rečeni kolni put jako doprinio razvitku i prometu stranaca, u slučaju pak da se cesta iz Dubrovnika za Eicegnovi i Trebinje — a to baš na mjestu ,Orsuli“ usljed njenog trošnog terena ili eventualnog potresa sruši, ili je u slučaju rata neprijateljsko brodovlje razvali. Tad bi ova cesta iz Komolca do na Brgat bila jedina za saobraćaj u zalegju Dubrovnika. Potrebu tog kolnog puta uvigjala je i sama bivša austrijska vlada, te ga je namjeravala ostvariti; ali je nadošao rat, pa je dakako izostao. N,egova dužina bila bi oko čeliri kilomeira, a na velike poteškoće u izvedbi ne bi se za cijelo naišlo, jer je tamošnjem narcdu od velike i nedogledne koristi za budućnost, pa bi nadležnoj Vlasti rado došao u susret za ostvaranje njegovo. Kako nam je poznato, Općina Rijeke Dubrovačke kao i glavari selija, kroz koja bi ovaj put prolazio, podnijeli su ovijeh dana molbu g. Velikom Županu i upoznali ga sa ovim veoma polrebitim i korisnim poduzećem, što bi se mogao izvršiti iz fonda za javne radnje, koje ministarstvo stavlja na raspoloženje. Novosti iz našeg pomorstva. Kod kotarskog suda na Sušaku upisana je ,Slo- bodua Plovidba d. d.“ sa sjedištem na Sušaku, a sa svrhom uspostave parobrodarskih linija, osobnih i teretnih. Dionička glavnica iznosi dinara 500.0C0, a članovi ravnateljstva su Adoli Daničić, Serafin Topić, Ante Topić, dr. Stjepan Posilović i dr. Nikola Kostrenčić. Jugoslavenska - Amerikanska Plovidba“, sadanji ,Jugoslavenski Lloyd“, preuzela je nedavno svoj naj- noviji parobrod ,Tomislav“ sagragjen kod firme R. Duncan et C.o Ltd. Brod ima nosivosti 8700 tona, a broji se megju najbolje parobrode na svijetu. Dužina mu je 130 m, a širina 18 m. Prema svom pomorskom programu ,Jadranska Plovidba“ za slijedećih 10 godina ima da sagradi još 18 parobroda. Ove će lagje biti raznog tipa, a Ja- dranska će Plovidba izvršenje svog dalnjeg programa činiti ovisnim o regulisanju pitanja državne subvencije i sklapanje dugoročnog ugovora izmegju naše' države i parobrodarskih društava. »Dubrovačka Parobrodska Plovidba“ kupila je dva parobroda od parobrodarskog društva » Tripković“ iz Trsta, koji su ranije nosili imena ,Nibbio“ i ,Al- cione“. Oba parobroda imaju nosivosti od 107 tona brutto. Ovi su parobrodi vršili saobraćaj u okolici Zadra. ,Dubrovačka Parobrodska Plovidba“ dala je ovim parobrodima naziv ,Korčula“ i ,Kupari“. Šibenski privredni krugovi rade živo na osnivanju jednog velikog parobrodarskog društva teže tonaže, koje bi prevozilo glomaznu robu iz Šibenika i drugih luka, Projektirane su pruge za Istok i Ameriku. Za ovo društvo se osobito interesira strani kapital. Koliko vrijedi naš novac? Dolar 5697, engi. funta 276:70, franc. franak 2:23, talij. lira 2:99, čeh. kruna 1.69, austr. šiling 8'02, njem. marka 13 53. SVETI VLAHO U DUBROVNIKU JE KNJIGA U SLIKAMA OD PROF. A. VUČETIĆA Bez nje ne smije biti nijedan Dubrovčanin, ni nijedna dubrovačka kuća, koja hoće znati važnost štovanja sv. Vlaha za Dubrovnik u prošlosti i sadašnjosti. — Cijena Din. 12. Dobavlja se kod DUBROV. HRV. TISKARE. OBE God. XI. vijest PRENESEN