FPostarine plaosno u gotovu

Narodna

Broj

DUBROVNIK 7. Februara 1929. jest

   

w

čekovnog računa našeg lista
4153 Podružnice Sarajevo.

 

_Cifona je listu 5. Din. mjesečno; sa inozemstvo 10 Din, mjesečno

PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

za

 

 

Vlasnik - izdavač - urednik:
odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,

Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik

 

Habemus Pontificem!

Sinoć smo primili privatnu  brzojavnu
vijest iz Rima, da je imenovan za dubrovač-
kog biskupa presvij. gos. Dr. Josip Srebrnič,
dosadanji biskup u Krku.

Novi imenovani biskup rodio se je u
Solkanu kod Gorice 2 februara 1876. Gimna-
zijske nauke svršio je s odlikom u Gorici, a
onda otišao na sveučilište u Beč, da uči za
profesora zemljopisa i povijesti, te je godine
1902. proglašen doktorom filozofije. U jesen
iste godine otišao je u Rim, u kolegij Ger-
manikum na bogoslovne nauke. God. 1907.
postigao je dvostruki doktorat na gregorijan-

'skom sveučilištu i povratio se u Goricu.

Tu je u centralnom bogosl. sjemeništu
vršio službu bibliotekara i prefekta, a 1910.
zadobio katedru profesora crkvene povijesti.
Kad se je god. 1920. otvorilo u Ljubljani
sveučilište Dr. Srebrnič bio je imenovan re-
dovitim profesorom povijesti grčko-slavenskih
crkava i starokršćanske literature. Dne 15.
sept. 1925. imenovan je za biskupa na Krku,
gdje je nasljedio stolicu blagopok. Dr. Mah-
nića. Za više godina bio je u Ljubljani ured-
nikom najuglednijeg slovenskog znanstvenog
lista »Časa«. To su najmarkantnije tačke iz
života novog našeg biskupa.

Dubrovnik može biti i sretan i ponosan,
da dobije biskupa tako svestrano naobražena
i prožeta duhom Isusovim, pak mu od srca
kličemo: Benedictus, qui venit in nomine
Domini.

 

Svečanost Sv. Vlaha.

Ove godine slavili smo. sv. Vlaha u velikoj zimi.
Val studeni, koji prešao cijelom srednjom Evropom
nije mimoišao ni maš grad. Zima je bila neobično
velika, pojačana mahovima oštre bure. Uza sve to
svečanost našega Parca bila je otvorena paljbom to-
pova ratne lagje ,Orao“ uz dizanje zastave na Orlan-
dovom stupu. Ovaj momenat bio je upravo svečan.
Uz najveću tišinu dosta sakupljenog naroda sa tarace
sv. Vlaha g. prof. Zec održao je prigodnu molitvu, a
g. Kap. Vukić lagano je razvijao svečev barjak. Muzike
sun kroz to odsvirale svoje marševe. Istog dana, ma
Svječnicu, u večer iza crkvenih funkcija i dovršenog
koncerta, glazbe su obišle gradom.

Na sam. dan sv. Vlahe, vjetar opet nije
popustio. U jutro rano topovi lagje ,Orao“ probudili
su grad, koji je još spavao. Iza toga su muzike pošle
u susret barjacima konavoskih i župskih sela a zatim
onima iz Gruža, Rijeke, Osojnika i dr. Sve glazbe
povratile su se u grad sa lijepom pratnjom gragjena,
kao i sa 29 barjaka, koje zbilja treba pohvaliti, jer su
prisustvovali svečanosti uprkos velikoj studeni. Na
podne bio je priregjen lijep objed u sokolani barjakta-
rima, njihovim praticcima, lumbardijerima gruškim i
riječkim. Na objedu je zavladalo veoma ugodno raspo-
loženje, a tom prigodom g. prcf. Zec održao je zdra-
vicu pozvanima, na koju je odgovorio g. Kristović
iz Rijeke Dubr.

Budući, da su svi barjaci ostali u gradu za pro-
cesiju, koja će biti na dan od Gorice sv. Vlaha, to je
izostalo izvijanje barjaka ma Pilama, ali mješte toga
festanjuli su izvršili jednu novu tačku programa tim,
što su otpratili riječke lumbardijere.

Ostali dio svečanosti kao na pr. svečana proce-
sija, tombola, vatrometi izvršit će se u Nedjelju kad
se slavi sv. Vlaho na Gorici,

 
 

 

ITO pasta za zuhe je najbolja

 

Proslava sv. Vlaha u Beogradu.

(Od našeg beogradskog izvjestitelja).

Na osobito svečani način proslavljen je ove go-
dine Sv. Vlaho u Beogradu. Sve beogradske novine
više puta najavile su program svečanosti i popratile
simpatičnim riječima. U »Politici« je na sam dau izišao
odulji članak O. P. Vlašića ,Dubrovnik i Beograd“.

Festanjuli gg. Baldo kap. Mikasović i Luko Bra-
darić, pravnik, izdali su lijepi proglas s programom
svečanosti na beogradske Dubrovčane, koji je bio
postavljen i na vrata crkve zajedno s onim velikim
dubrovačkih festanjula.

U 10 s. na sam dan 3. febr. bila je svečana sv,
Misa s asistencijom u dupkom punoj crkvi uza svu
oštru. zimu, koja je vladala. Osim Dubrovčana bio je
i veliki broj Beogragjana katolika i pravoslavnih. Sv.
Misu i prigodni govor održao je O. P. Vlašić, Na
koru je mješoviti zbor uz pratnju orgulja pjevao krasnu

* Stareovu staroslavensku 4gl. Misu, onu istu, što su

je pjeveli na svečani dan Božića preko Pontifikala.
Preko Ofertoriuma pjevali su himnu sv, Vlaha: ,Vlaho
svoj oltar podiže“ komponiran od prof. F. Lederera.
Crkva je bila sjajno rasvjetljena, Poslije sv. Mise bilo
je grličanje i ljubljenje srebrnog kipa sv. Vlaha, a
nakon službe Božje išlo se ,na kupicu i fjelicu, u
dvoranu ,Kat, doma“, Nakon toga otišlo se pozdraviti
u sanatorium , Živković“ gospare Iva i Luja Vojnović,
koji se ovdje od dulje vremena nalaze bolesni.

Uvečer u 8 s. u restoranu ,Kleridže“ bila je za-
jednička večera sa šaljivom poštom i tombolom. Svi-
rao je orhestar muzike Kraljeve garde. Sve je proteklo
u uajboljem redu i veselom raspoloženju, koje je po-
većavao g. Mirko Drobac sa šaljivom poštom, a mala
djevojčica Neda Korlaet veoma je lijepo deklamovala
Pucićevu pjesmu ,Dubrovniče, malo mjesto I“

Svečanost je uzveličao u crkvi i za večerom sa
svojom prisutnošću g. admiral Prica. Večeri je prisus-
tvovao i sudski brigadir general g. Andrija Šuškalović
sa svojom gospogjom u pratnji kapetana korvete g.
Miće Mičića, ordonanscficira Nj. V. Kralja. Odlični
gospar Dr. E. Lešić kao pravi mecena subvencionirao
je ovu svečanost obilatom potporom. Gospcda festa-
njuli Mikasović i Bradarić zaslužuju svako priznanje
za svoj trud uložen ovih dana za što ljepši ispad ove
naše dubrovačke svečanosti, koja je ostavila lijepi uti-
sak na Beogragjane, kako se razabire iz dnevne štampe.

Sa proslave su poslata dva brzojava_u Dubrovnik,
Jedan na festanjule, a glasi: ;Dubrovčani Beograda
slaveći svog sv. zaštitnika pozdravljaju rodni grad“. —
Drugi na rektora crkve sv. Vlaha: ,Dubrovčani Beo-
grada slaveći tradicionalnu svečanost klanjaju se mo-
ćima Svečevim“.

 

Kupališna Zadruga u Duhrovnika.

U novembru prošle godine inicijativom nekoliko
liječnika osnovana je u Dubrovniku Kupališna Zadruga,
registrovana zadruga s ograničenim jamstvom, u svrhu
podupiranja i razvoja naše rivijere, populariziranja
klimatskog liječenja na moru, te otvaranja i vogjenja
oporavilišta i pensiona pod liječničkim nadzorom na
našoj rivijeri.

Izmegju ostalih povlastica Kupališna će Zadruga
omogućivati svojim siromašnim zadrugarima boravak na
moru u svrhu 1ječenja, a trošak će zadrugari otplaći-
vati u mjesečnim obrocima.

Kao prvo zadružno oporavilište radi već od po-
četka 1929. godine poznato oporavilište i liječilište
»Tiha“ u Cavtatu kod Dubrovnika, a bude li odaziv
kod upisa zadrugara veći, Zadruga će u skoro vrijeme
otvoriti svoje oporavilište i w samom Dubrovniku,
osobito za zimsku sezonu.

Nadamo se, da će ova Zadruga, jedina svoje
vrsti na Jadranu, razviti svoj korisni rad i preko du-
brovačke rivijere i da će doprinijeti znatno razvoju i
napretku ove grane naše industrije. .

 

Dolazak | odlazak željeznice. Vlakovi dolaze

_ Gruž na 639, 119 i 214, a odlaze na 7, 15% i 22% sati

Za izgradnju kolnog puta Romolac-Brgat.

Velika je i zbilja i zamašita korist za grad Du-
brovnik kao i za cijelu njegovu okolicu današnji kolni
put kroz Rijekn Dubrovačku, ali se opaža i punim
pravom osjeća opravdana potreba, da se naime, onaj
kolni put provede iz Komolca kroz dolinu Šumeta do
na Brgat, i tako spoji sa onim od Trebinja.

Ta se velika potreba razabire iz toga, što bi narod
u dolini Šumeta lakše izvozio svoje poljske produkte
i druge potrebne uvozio; što bi naši siromašni radnici
kod izgradnje tog puta našli zarade; šlo bi rečeni
kolni put jako doprinio razvitku i prometu stranaca,
u slučaju pak da se cesta iz Dubrovnika za Eicegnovi
i Trebinje — a to baš na mjestu ,Orsuli“ usljed njenog
trošnog terena ili eventualnog potresa sruši, ili je u
slučaju rata neprijateljsko brodovlje razvali. Tad bi ova
cesta iz Komolca do na Brgat bila jedina za saobraćaj
u zalegju Dubrovnika.

Potrebu tog kolnog puta uvigjala je i sama bivša
austrijska vlada, te ga je namjeravala ostvariti; ali je
nadošao rat, pa je dakako izostao.

N,egova dužina bila bi oko čeliri kilomeira, a na
velike poteškoće u izvedbi ne bi se za cijelo naišlo,
jer je tamošnjem narcdu od velike i nedogledne koristi
za budućnost, pa bi nadležnoj Vlasti rado došao u
susret za ostvaranje njegovo.

Kako nam je poznato, Općina Rijeke Dubrovačke
kao i glavari selija, kroz koja bi ovaj put prolazio,

podnijeli su ovijeh dana molbu g. Velikom Županu i

upoznali ga sa ovim veoma polrebitim i korisnim
poduzećem, što bi se mogao izvršiti iz fonda za javne
radnje, koje ministarstvo stavlja na raspoloženje.

 

Novosti iz našeg pomorstva.

Kod kotarskog suda na Sušaku upisana je ,Slo-
bodua Plovidba d. d.“ sa sjedištem na Sušaku, a sa
svrhom uspostave parobrodarskih linija, osobnih i
teretnih. Dionička glavnica iznosi dinara 500.0C0, a
članovi ravnateljstva su Adoli Daničić, Serafin Topić,
Ante Topić, dr. Stjepan Posilović i dr. Nikola Kostrenčić.

Jugoslavenska - Amerikanska Plovidba“, sadanji
,Jugoslavenski Lloyd“, preuzela je nedavno svoj naj-
noviji parobrod ,Tomislav“ sagragjen kod firme R.
Duncan et C.o Ltd. Brod ima nosivosti 8700 tona, a
broji se megju najbolje parobrode na svijetu. Dužina
mu je 130 m, a širina 18 m.

Prema svom pomorskom programu ,Jadranska
Plovidba“ za slijedećih 10 godina ima da sagradi još
18 parobroda. Ove će lagje biti raznog tipa, a Ja-
dranska će Plovidba izvršenje svog dalnjeg programa
činiti ovisnim o regulisanju pitanja državne subvencije
i sklapanje dugoročnog ugovora izmegju naše' države
i parobrodarskih društava.

»Dubrovačka Parobrodska Plovidba“ kupila je
dva parobroda od parobrodarskog društva » Tripković“
iz Trsta, koji su ranije nosili imena ,Nibbio“ i ,Al-
cione“. Oba parobroda imaju nosivosti od 107 tona
brutto. Ovi su parobrodi vršili saobraćaj u okolici
Zadra. ,Dubrovačka Parobrodska Plovidba“ dala je
ovim parobrodima naziv ,Korčula“ i ,Kupari“.

Šibenski privredni krugovi rade živo na osnivanju
jednog velikog parobrodarskog društva teže tonaže,
koje bi prevozilo glomaznu robu iz Šibenika i drugih
luka, Projektirane su pruge za Istok i Ameriku. Za
ovo društvo se osobito interesira strani kapital.

 

Koliko vrijedi naš novac? Dolar 5697, engi.
funta 276:70, franc. franak 2:23, talij. lira 2:99, čeh.
kruna 1.69, austr. šiling 8'02, njem. marka 13 53.

SVETI VLAHO U DUBROVNIKU

JE KNJIGA U SLIKAMA OD PROF. A. VUČETIĆA

Bez nje ne smije biti nijedan Dubrovčanin,
ni nijedna dubrovačka kuća, koja hoće znati
važnost štovanja sv. Vlaha za Dubrovnik u
prošlosti i sadašnjosti. — Cijena Din. 12.
Dobavlja se kod DUBROV. HRV. TISKARE.

 

OBE God. XI.

vijest

 

PRENESEN