Str, 2.

uprave u Dubrovniku, a to sve dotle dok direkcija ne
bude raspolagala dovoljnim brojem geometarskog o-
soblja. U Istom riješenju ističe, da će katastarska uprava
u Dubrovniku održavati svakog mjeseca uredovne dane
u Korčuli i tom prilikom primati sve prijave od strane
posjednika i davati potrebna objašnjenja, kako posjednici
ne bi morali putovati u Dubrovnik. Sve to nema prak-
tične vrijednosti, kad je cio arhiv prenesen u Dubrovnik,
pak se ne može svakog mjeseca vraćati u Korčulu.
Kad je riješeno da ostaje expozitura, onda je morao
ostati i arhiv sa jednim činovnikom, jer u tome i stoji
glavna vrijednost ovog ureda, da ljudi moga pregle-
dati mape i posjedovne listove, Bez toga nerazumijemo
kako se.može govoriti o expozituri. Trošak pak za
uredovne dane, što će se držati svakog mjeseca, mis-
limo, da će biti veći od onoga, što bi se trošio za
činovnika, koji bi vodio expozituru. Prama tome ova-
kovo riješenje nema ikakove praktične vrijednosti za
pučanstvo, ni štednje za dižavu, dapače je od velike
štete, jer je pučanstvo lišeno jedne svagdanje potrebe.

Električno svijetlo napokon je obasjalo i naš
grad, jer je nakon kolandacije stavljena u pogon no-
voustrojena električna centrala i to 6. ovog mjeseca
na opće zadovoljstvo i veselje gragjanstva. Poscbne
svečanosti nije bilo, već je samo obavijen blagoslov
centrale po Preč. opatu Don Mašu Bodulić u prisustvu
općinskog načelnika g. Dr. Balda Cviličević i ostalih
članova općinske uprave. Ovo je važan dogagijaj za
naš grad, koji uz lijepo svijetlo izgleda kao pomlagjen,
a sigurno će mnogo doprinijeti za bolji razvitak pro-
meta stranaca u njemu. Svaku pohvalu zaslužuje firma
Českomoravska — Kolben - Danek D. D. u Pragu, koja
je izvela cjelokupnu inštalaciju najsolidnije i po svim
propisima, preko vještih i pouzdanih montera, dok je
liferovala strojeve i aparate najmogernije i solidne
konstrukcije. Držeći se one: ,non quis, sed quid“
dužnost je, da se izrazi priznanje i općinskoj upravi,
koja je imala kuraže, da se upusti u ovaj posao i sretno
ga privela kraju, pak se nadamo, da će prama dosa-
danjem odazivu gragjanstva s vremenom biti općini
od rentabilnosti.

LISAC. Zima. Ovih dana zavladala je kod nas
strahovita studen, koja traje evo punih 20 dana. Sni-
jeg, mraz i žestoka bura uništiše kupus, bob, žito i
svako povrće. Temperatura u večer pri zapadu sunca
bila je —11% C, Mnoge su se gustijerne smrsnule,
osobito u Trnovici, gdje je još veća studen. Nitko se
živ ovdje ne spominje ovako žestoke studeni i da je
ovoliko vremena trajala i da je ovoliko kvara
poljima naneseno. Teško je ovo za jadnog seljaka,
koji se nema čim odjenuti i koji nema što izjesti,
nego da se duži na dućanu bez ufanja da će moći
dug isplatiti,

Gradnja škole. Početkom ove godine započeli
smo radom oko nove osnovne škole. Kako do sada
od nikuda nijesmo dobili pripomoći, poslali smo naše
ljude na sakupljanje dobrovoljnih doprinosa. Tom
prigodom poklonio nam g. Dr. Ivo Rusko, upravitelj
Prve Hrvatske Štedionice u Dubrovniku i brat mu g.
Marko Rusko svaki po 1000 Dinara. Čast ovakovim
dobrotvorima | Naše im selo najtoplije zahvaljuje. U-
gledali se i drugi u njih!

Račišće na Korčuli. Pofrebiti put. U broju 3.
vašeg uglednog lista čitali smo, da je u ime pripomoći
pasivnim krajevima bilo prihvaćeno, da se dijelom
napravi, dijelom popravi nekih desetak puteva na našem
otoku Korčuli. Nama je drago, da su se oci domovine
napokon sjetili našeg doista zapuštenog otoka; ali je
nepravda u nebo vapijuća, da se niko nije sjetio našeg
puta Račišće—Korčula, koji nam je nužan kao kora
hljeba. Ovaj vučji prolaz nazivljemo put, premda toga
imena ne zasluje, jer sličnoga nema ni u Arbaniji, ni
u Makedoniji, te ne služi na diku ni općini, ni otoku,
ni županiji. Pa ipak toje jedini prolaz, koji nas spaja
s gradom Korčulom, sa sudom, općinom, poreznim
uredom i t. d. Danas ima u Račišću nekoliko školske
djece, koja bi rado pohagjala gragjansku školu, ali
bez puta ne mogu. Megjutim često su nas znali prije
pa i danas posjetiti razni političari, a za naša životna
pitanja niko nije zuba objelio, ni okom trenuo. Nada-
mo se, da će se sada ispuniti ova naša davna želja i
prijeka potreba. Račiščanin.

PONIKVE. Odlazak vrijednog učitelja. Nakon
4 godine i po odijelio se od nas na 5. tek. g. Ivo
Dulčić, učitelj u Boljenovićima. Bio je pravi učitelj i
uzgojitelj. U školi zauzetan, savjesno tačan i ljubezan,
a sa svakim uljudan, bez intimnog prijateljevanja. Tih
i ozbiljan nije poznao strančarstva, nametanja, niti se
gubio u seoskim dangubicama, već za slobodna vre-
mena upućivao seljake i u polju im pokazivao osobito
navrtanje amerikaniae. Iznenada je dobio premještaj.
Isti dan djeca su doznala i oprostila se od svog uči-
telja. Dirljrvo je bilo vidjeti plačnu djecu, gdje se
grle kao s ocem, a i on ganut sa suzom ih pozdravlja.
Takove učitelje ne može se zaboraviti, blagoslovljena
je uspomena njihova.

NARODNA SVIJEST

Župa Mandaljena. ; Luko Lukšić, uzor seoski
mladić. Par dana nakon smrti našega neprežaljenog
župnika Don Antuna Kriletića izgubili smo i Luka
Lukšića, najagilnijega radnika na polju hrvat. katol.
pokreta u našoj Zupi. Pokojnik je preminuo u Čibači,

'nakon teške bolesti, u ponedjeljak 11, februara u jutro,

a rogjen je 24. oktobra 1892 g. u Martinovićima. On
je bio uzor seoskoga omladinca ,Orla“, uvijek se rado
zalagao za sve, što je dobro, sveto i plemenito. Uvijek
je neustrašivo branio katolička načela i živio po nauku
katoličke crkve, Bio je megju prvima, koji su stupili
u ,Hrvat. katol. Omladinsko društvo“ u Postranju,
kad ga je 1912. g. osnovao blagopokojni župnik Don
Antun Kriletić, Kao član društva puno je radio, da se
u društvu održi pravi kršćanski duh i da stvarno
odgovasa svojim pravilima u svojoj svrsi. Poslije rata
upeo je sve sile, da obnovi ,Hrvat. katol. Omladinsko
društvo“ u Mandaljeni, a to mu je lijepo uspjelo.
Kad se počelo daširi ,Orlovstvo“, pristupio je novom
pokretu i počeo riovim žarom da radi oko ostvarenja
orlovskih ideala sa lozinkom , Žrtva, Exharistija i A-
postolat“. On je najviše radio i doprinio, da se nabavi
orlovska glazba. Mnogo je radio za proširenje dobre
štampe i bio je povjerenikom više katoličkih listova.
On je cijeli život snovao i radio na ostvarenju Mahni-
ćeve ideje, koja je geslo čitavog katoličkog pokreta
,Obnoviti sve u Kristu“. — U Utorak priregjen mu
je baš sjajan sprovod, kojemu je prisustvovao brojan
narod, ne samo ia Čibače, već iz cijele Župe i Postranja
i Mlina, kao i zastupstvo katol. omladine iz grada i
lijepa kita svećenika i redovnika. Sa čestitim i pleme-
nitim pokojnikom oprostio se je ispred svojte i rod-
bine g. Božo Mišić Nikolin, u ime Župe g. Miko Zec
Božov, u ime katol, pokreta i prijatelja iz Dubrovnika
mp. Don Spasoje Fabris, u ime Orlova Mandaljene
g. Pero Kojaković, u ime katol. omladinaca iz Du-
brovnika g. Božo Matičević, u ime Orlova iz Postranja
g. Stijepo Kelez. Ocrtan je mnogostruki, tihi rad ovog
najpopularnijeg mladića u župi, pravog viteza Božjeg,
koji je neumorno radio za stvari Božje. Vječni pokoj
njegovoj duši, a trajna uspomena u narodu. Bože
daj ovakovih mladića u svakom mjestu. Slava Luku
Lukšiću!!!

ORAŠAC. Apel za ublaženje glada. Zadnje dvije
godine nerodne u našim maslinam uz jaku sušu, koja
je u isto vrijeme vladala, dovedeni smo do teške eko-
nomičee krize. Kao da to nije dosta, evo imamo više
dana nezapamćeni mraz, koji nam je poništio mlado
zelje, osobito bob, čega se ovdje najveće goji, a on
nam je pružao veliku nadu za prehranu. Mi sada ima-
mo dosta obitelji u teškoj oskudici, jer, radi gori
opisanog, narod se već zadužio, a vjeresije prestale,
te bi moglo da dogje do ljudskih žrtava. Da se pre-
dusretnu zle posljedice trebalo bi otvoriti vrelo dobiti.
Država je učinila svoju, a sada: je do madležnih fak-
tora, da nam dogju u sustret. Radnjom puteva ublažilo
bi se kritična stanje nekih obitelji, a opeta uredile bi
se javne komunikacije, od čega imamo neodgodivu
potrebu.

IZ JUGOSLAVIJE.

Ukaz o amnestiji potpisao je 6. o. mj. Ni. V.

 

Kralj Aleksandar za sve krivice, koje se odnose na

uvredu Veličanstva i iz zakona o štampi, a koje su
počinjene prije 6. januara o. g. Abolirane su takogjer
sve izborne krivice po zakonu o izboru drž. poslanika.

Državni sud otpočeo je svoj posao. Uzelo je u
pretres već oko 20 tužba po Zakonu o Zaštiti Države,
koje spadaju pred ovaj sud. Kroz koji dan pasti će i
prve presude ovoga suda. Osim ovih pretresa, koji su
već otpočeli, pred Državnim Sudom se nalazi do sada
oko 400 tužba. Suci Državnog Suda pregledavaju ove
tužbe pojedinačno i ispituju da li je za njih nadležan
Državni Sud, ili ih treba uputiti nekom drugom sudu,
ujedno pripremaju referate za sudski kolegium. Rad
ovog suda otežćan je zbog toga što nema dovoljno
prostorija ni za suce ni za arhiv.

Državna policija po cijeloj državi. Doskora će
biti potpisan zakon, po kojemu se državna policija
uvagja u čitavoj državi. Kako je poznato do sada je
ova mjera bila u cjelini provedena samo u prečanskim
krajevima.

Novi činovnički zakon. U ministarstvu pravde
izragjuje se projekt činovuičkog zakona, prema kojemu
bi nastale važne promjene u današnjem stanju. Tako
bi bio izmijenjen i sav sistem razvrstavanja činovnika.
Tako ne bi bilo ni kategorija, već bi rang bio odre-
gjen po novom sistemu.

+ Arnošt Grund, poznati komičar zagrebačkog
kazališta, preminuo je 2. o. mi. u Zagrebu u 63 god.
života. Pokojnik je rodom iz Česke, a 1895. došao je
u Zagreb, gdje je ostao do svoje smrti. Poznat j& i u
našem gradu, kad je gostovala zagrebačka opera.
Pokoj mu vječni | :

Rudolf Valdec, poznati naš vajar, preminuo je
u Zagrebu, 1. o. mj. u 55. god. života. Od njegovih
najpoznatijih radova jesu Strossmayerov epitafij u kripti
djakovačke Katedrale, spomenici Račkom i Kukuljeviću
u Zagrebu, Kranjčeviću u Sarajevu, Dositelju Obrado-
viću u Beogradu, Guslari u New-Yorku i kralju Petru
Oslobodiocu u Velikom *Bečkereku, Osim toga izradio
je veliki broj reljefa i drugih manjih radova, koji su
takogjer od velike umjetničke vrijednosti.

Prijave za izlagače na IX, megjunarodni Ljub-
ljanski velesafam, koji će se održati od 30. maja do

i izbor parobrodarskih povjerenika.

 

Br. 7.

 

9. juna o. g. ovih je dana razaslala uprava velesajma
na sve interesente. Ako kogod te prijave nije primio,
a želi što izlagati, nek se odmah obrati na uprav
velesajma u Ljubljani.

Za uregjenje položaja pomorskih radnik
Kako je poznato, kod Direkcije Pomorskog Saobraćaj
u Splitu odložena je za 2. marta konferencija brodo:
vlasnika, koja ima da ispita zahtjeve pomoraca, podne.
sene u prošloj godini, za poboljšanje njihova položaja,
Da se rješenje ovoga pitanja više ne oteže, Radničke
Komora bila je predložila Ministarstvu da se odmali
poslije ove konferencije, kao njezin nastavak, odr:
zajednički sastanak brodovlasnika i predstavnika po.
moraca, na kojemu da se pokuša: doći do nagodbe
pitanju uregjenja položaja pomoraca. Ministarstvo je
prihvatilo ovaj predlog i pozvalo Đirekciju Pomorsko;
Saobraćaja da odmah za 4. marta sazove zajednič
sastanak predstavnika brodovlasnika i pomoraca,
kojem će se ovo pitanje raspraviti, Pomorci su izmegii
ostaloga tražili ove najvažnije stvari : osnutak pomorske
berze rada, regulisanje radnog vremena, odmor u li
kama, uvedenje tehničkih zaštitnih mjera na brodovimi

 

 

JAVNA ZAHVALA.

Veleučeni Gospodin

Gosp. Dr. Mirko Mladinov
Primarius Oblasne Bolnice
Dubrovnik,

Gutim se upravo obvezana, da Vam se i javni
zahvalim što ste mi spasili život vještom i uspješno:
operacijom, požrivovnim radom i Vašim svojskim za
zimanjem. Već je bila izgubljena svaka nada u moj
ozdravljenje, ali Bog ime namjerio na tako vrijedna |
čestita liječnika, te sam danas živa i zdrava. a
ostajem do smrti harna i zahvalna najprije Bogu pal
Vama, veleučeni gospodine Doktore.

Hvala takogjer i Vašem vrijednom asistentu vi
leuč. gosp. Dr. Matu Šimunkoviću, koji mije u svem
pri ruci bio za cijelo vrijeme moje bolesti.

Dobri Bog neka obilno naplati i Vama i svim
za sve ono, što ste za mene učinili,

Lopud, 11. veljače 1929.

Zahvalna do groba Antica Urlin..

 

JAVNO PRIZNANJE.

Povodom nenadane smrti moga pokojnog si
pruga g. Dra Mate Vilima, liječnika u Maka
skoj, koji je bio osiguran kod naše domaće osiguti
vajuće zadruge ,CROATIAE“ u Zagrebu, bila mi |
osigurana svota bezodvlačno isplaćena, pa se osjeća
poukanom, da to ovoj zadruzi i ovim putem prizna
te je svakome preporučim. 1

U Makarskoj, dne 6. siječnja 1929.

Luiza ud, Vilina.

DEUMSOME MEOAITE - MIJE KATMGUA

Redovite teretne pruge iz Stettina,
Hamburga, Bremena, Antwerpena
za luke Jadranskog mora i obratno
iz Jadranskih luka za London, An.
itwerpen, Rotterdam, Bremen; Ham-
burg i Stettinu. Za upute obratiti s
zastupnika u Gružu

Kap. ivo Hagiij

 

 

  
     
   
  
  
    

(63)

Originalni UNDERWOO

PISAĆI STROJ
JE NAJBOLJI i prema tome MAJJEFTINI

 

ZASTUPSTVO
SKLADIŠTE
JUŽNU DALMACI
HERCEGOVINU
GRMU GORU

 

JADRAN“

Knjižara - Papirnica - Štamparija - Kajigovež
DUBROVNIK.