Str, 2. uprave u Dubrovniku, a to sve dotle dok direkcija ne bude raspolagala dovoljnim brojem geometarskog o- soblja. U Istom riješenju ističe, da će katastarska uprava u Dubrovniku održavati svakog mjeseca uredovne dane u Korčuli i tom prilikom primati sve prijave od strane posjednika i davati potrebna objašnjenja, kako posjednici ne bi morali putovati u Dubrovnik. Sve to nema prak- tične vrijednosti, kad je cio arhiv prenesen u Dubrovnik, pak se ne može svakog mjeseca vraćati u Korčulu. Kad je riješeno da ostaje expozitura, onda je morao ostati i arhiv sa jednim činovnikom, jer u tome i stoji glavna vrijednost ovog ureda, da ljudi moga pregle- dati mape i posjedovne listove, Bez toga nerazumijemo kako se.može govoriti o expozituri. Trošak pak za uredovne dane, što će se držati svakog mjeseca, mis- limo, da će biti veći od onoga, što bi se trošio za činovnika, koji bi vodio expozituru. Prama tome ova- kovo riješenje nema ikakove praktične vrijednosti za pučanstvo, ni štednje za dižavu, dapače je od velike štete, jer je pučanstvo lišeno jedne svagdanje potrebe. Električno svijetlo napokon je obasjalo i naš grad, jer je nakon kolandacije stavljena u pogon no- voustrojena električna centrala i to 6. ovog mjeseca na opće zadovoljstvo i veselje gragjanstva. Poscbne svečanosti nije bilo, već je samo obavijen blagoslov centrale po Preč. opatu Don Mašu Bodulić u prisustvu općinskog načelnika g. Dr. Balda Cviličević i ostalih članova općinske uprave. Ovo je važan dogagijaj za naš grad, koji uz lijepo svijetlo izgleda kao pomlagjen, a sigurno će mnogo doprinijeti za bolji razvitak pro- meta stranaca u njemu. Svaku pohvalu zaslužuje firma Českomoravska — Kolben - Danek D. D. u Pragu, koja je izvela cjelokupnu inštalaciju najsolidnije i po svim propisima, preko vještih i pouzdanih montera, dok je liferovala strojeve i aparate najmogernije i solidne konstrukcije. Držeći se one: ,non quis, sed quid“ dužnost je, da se izrazi priznanje i općinskoj upravi, koja je imala kuraže, da se upusti u ovaj posao i sretno ga privela kraju, pak se nadamo, da će prama dosa- danjem odazivu gragjanstva s vremenom biti općini od rentabilnosti. LISAC. Zima. Ovih dana zavladala je kod nas strahovita studen, koja traje evo punih 20 dana. Sni- jeg, mraz i žestoka bura uništiše kupus, bob, žito i svako povrće. Temperatura u večer pri zapadu sunca bila je —11% C, Mnoge su se gustijerne smrsnule, osobito u Trnovici, gdje je još veća studen. Nitko se živ ovdje ne spominje ovako žestoke studeni i da je ovoliko vremena trajala i da je ovoliko kvara poljima naneseno. Teško je ovo za jadnog seljaka, koji se nema čim odjenuti i koji nema što izjesti, nego da se duži na dućanu bez ufanja da će moći dug isplatiti, Gradnja škole. Početkom ove godine započeli smo radom oko nove osnovne škole. Kako do sada od nikuda nijesmo dobili pripomoći, poslali smo naše ljude na sakupljanje dobrovoljnih doprinosa. Tom prigodom poklonio nam g. Dr. Ivo Rusko, upravitelj Prve Hrvatske Štedionice u Dubrovniku i brat mu g. Marko Rusko svaki po 1000 Dinara. Čast ovakovim dobrotvorima | Naše im selo najtoplije zahvaljuje. U- gledali se i drugi u njih! Račišće na Korčuli. Pofrebiti put. U broju 3. vašeg uglednog lista čitali smo, da je u ime pripomoći pasivnim krajevima bilo prihvaćeno, da se dijelom napravi, dijelom popravi nekih desetak puteva na našem otoku Korčuli. Nama je drago, da su se oci domovine napokon sjetili našeg doista zapuštenog otoka; ali je nepravda u nebo vapijuća, da se niko nije sjetio našeg puta Račišće—Korčula, koji nam je nužan kao kora hljeba. Ovaj vučji prolaz nazivljemo put, premda toga imena ne zasluje, jer sličnoga nema ni u Arbaniji, ni u Makedoniji, te ne služi na diku ni općini, ni otoku, ni županiji. Pa ipak toje jedini prolaz, koji nas spaja s gradom Korčulom, sa sudom, općinom, poreznim uredom i t. d. Danas ima u Račišću nekoliko školske djece, koja bi rado pohagjala gragjansku školu, ali bez puta ne mogu. Megjutim često su nas znali prije pa i danas posjetiti razni političari, a za naša životna pitanja niko nije zuba objelio, ni okom trenuo. Nada- mo se, da će se sada ispuniti ova naša davna želja i prijeka potreba. Račiščanin. PONIKVE. Odlazak vrijednog učitelja. Nakon 4 godine i po odijelio se od nas na 5. tek. g. Ivo Dulčić, učitelj u Boljenovićima. Bio je pravi učitelj i uzgojitelj. U školi zauzetan, savjesno tačan i ljubezan, a sa svakim uljudan, bez intimnog prijateljevanja. Tih i ozbiljan nije poznao strančarstva, nametanja, niti se gubio u seoskim dangubicama, već za slobodna vre- mena upućivao seljake i u polju im pokazivao osobito navrtanje amerikaniae. Iznenada je dobio premještaj. Isti dan djeca su doznala i oprostila se od svog uči- telja. Dirljrvo je bilo vidjeti plačnu djecu, gdje se grle kao s ocem, a i on ganut sa suzom ih pozdravlja. Takove učitelje ne može se zaboraviti, blagoslovljena je uspomena njihova. NARODNA SVIJEST Župa Mandaljena. ; Luko Lukšić, uzor seoski mladić. Par dana nakon smrti našega neprežaljenog župnika Don Antuna Kriletića izgubili smo i Luka Lukšića, najagilnijega radnika na polju hrvat. katol. pokreta u našoj Zupi. Pokojnik je preminuo u Čibači, 'nakon teške bolesti, u ponedjeljak 11, februara u jutro, a rogjen je 24. oktobra 1892 g. u Martinovićima. On je bio uzor seoskoga omladinca ,Orla“, uvijek se rado zalagao za sve, što je dobro, sveto i plemenito. Uvijek je neustrašivo branio katolička načela i živio po nauku katoličke crkve, Bio je megju prvima, koji su stupili u ,Hrvat. katol. Omladinsko društvo“ u Postranju, kad ga je 1912. g. osnovao blagopokojni župnik Don Antun Kriletić, Kao član društva puno je radio, da se u društvu održi pravi kršćanski duh i da stvarno odgovasa svojim pravilima u svojoj svrsi. Poslije rata upeo je sve sile, da obnovi ,Hrvat. katol. Omladinsko društvo“ u Mandaljeni, a to mu je lijepo uspjelo. Kad se počelo daširi ,Orlovstvo“, pristupio je novom pokretu i počeo riovim žarom da radi oko ostvarenja orlovskih ideala sa lozinkom , Žrtva, Exharistija i A- postolat“. On je najviše radio i doprinio, da se nabavi orlovska glazba. Mnogo je radio za proširenje dobre štampe i bio je povjerenikom više katoličkih listova. On je cijeli život snovao i radio na ostvarenju Mahni- ćeve ideje, koja je geslo čitavog katoličkog pokreta ,Obnoviti sve u Kristu“. — U Utorak priregjen mu je baš sjajan sprovod, kojemu je prisustvovao brojan narod, ne samo ia Čibače, već iz cijele Župe i Postranja i Mlina, kao i zastupstvo katol. omladine iz grada i lijepa kita svećenika i redovnika. Sa čestitim i pleme- nitim pokojnikom oprostio se je ispred svojte i rod- bine g. Božo Mišić Nikolin, u ime Župe g. Miko Zec Božov, u ime katol, pokreta i prijatelja iz Dubrovnika mp. Don Spasoje Fabris, u ime Orlova Mandaljene g. Pero Kojaković, u ime katol. omladinaca iz Du- brovnika g. Božo Matičević, u ime Orlova iz Postranja g. Stijepo Kelez. Ocrtan je mnogostruki, tihi rad ovog najpopularnijeg mladića u župi, pravog viteza Božjeg, koji je neumorno radio za stvari Božje. Vječni pokoj njegovoj duši, a trajna uspomena u narodu. Bože daj ovakovih mladića u svakom mjestu. Slava Luku Lukšiću!!! ORAŠAC. Apel za ublaženje glada. Zadnje dvije godine nerodne u našim maslinam uz jaku sušu, koja je u isto vrijeme vladala, dovedeni smo do teške eko- nomičee krize. Kao da to nije dosta, evo imamo više dana nezapamćeni mraz, koji nam je poništio mlado zelje, osobito bob, čega se ovdje najveće goji, a on nam je pružao veliku nadu za prehranu. Mi sada ima- mo dosta obitelji u teškoj oskudici, jer, radi gori opisanog, narod se već zadužio, a vjeresije prestale, te bi moglo da dogje do ljudskih žrtava. Da se pre- dusretnu zle posljedice trebalo bi otvoriti vrelo dobiti. Država je učinila svoju, a sada: je do madležnih fak- tora, da nam dogju u sustret. Radnjom puteva ublažilo bi se kritična stanje nekih obitelji, a opeta uredile bi se javne komunikacije, od čega imamo neodgodivu potrebu. IZ JUGOSLAVIJE. Ukaz o amnestiji potpisao je 6. o. mj. Ni. V. Kralj Aleksandar za sve krivice, koje se odnose na uvredu Veličanstva i iz zakona o štampi, a koje su počinjene prije 6. januara o. g. Abolirane su takogjer sve izborne krivice po zakonu o izboru drž. poslanika. Državni sud otpočeo je svoj posao. Uzelo je u pretres već oko 20 tužba po Zakonu o Zaštiti Države, koje spadaju pred ovaj sud. Kroz koji dan pasti će i prve presude ovoga suda. Osim ovih pretresa, koji su već otpočeli, pred Državnim Sudom se nalazi do sada oko 400 tužba. Suci Državnog Suda pregledavaju ove tužbe pojedinačno i ispituju da li je za njih nadležan Državni Sud, ili ih treba uputiti nekom drugom sudu, ujedno pripremaju referate za sudski kolegium. Rad ovog suda otežćan je zbog toga što nema dovoljno prostorija ni za suce ni za arhiv. Državna policija po cijeloj državi. Doskora će biti potpisan zakon, po kojemu se državna policija uvagja u čitavoj državi. Kako je poznato do sada je ova mjera bila u cjelini provedena samo u prečanskim krajevima. Novi činovnički zakon. U ministarstvu pravde izragjuje se projekt činovuičkog zakona, prema kojemu bi nastale važne promjene u današnjem stanju. Tako bi bio izmijenjen i sav sistem razvrstavanja činovnika. Tako ne bi bilo ni kategorija, već bi rang bio odre- gjen po novom sistemu. + Arnošt Grund, poznati komičar zagrebačkog kazališta, preminuo je 2. o. mi. u Zagrebu u 63 god. života. Pokojnik je rodom iz Česke, a 1895. došao je u Zagreb, gdje je ostao do svoje smrti. Poznat j& i u našem gradu, kad je gostovala zagrebačka opera. Pokoj mu vječni | : Rudolf Valdec, poznati naš vajar, preminuo je u Zagrebu, 1. o. mj. u 55. god. života. Od njegovih najpoznatijih radova jesu Strossmayerov epitafij u kripti djakovačke Katedrale, spomenici Račkom i Kukuljeviću u Zagrebu, Kranjčeviću u Sarajevu, Dositelju Obrado- viću u Beogradu, Guslari u New-Yorku i kralju Petru Oslobodiocu u Velikom *Bečkereku, Osim toga izradio je veliki broj reljefa i drugih manjih radova, koji su takogjer od velike umjetničke vrijednosti. Prijave za izlagače na IX, megjunarodni Ljub- ljanski velesafam, koji će se održati od 30. maja do i izbor parobrodarskih povjerenika. Br. 7. 9. juna o. g. ovih je dana razaslala uprava velesajma na sve interesente. Ako kogod te prijave nije primio, a želi što izlagati, nek se odmah obrati na uprav velesajma u Ljubljani. Za uregjenje položaja pomorskih radnik Kako je poznato, kod Direkcije Pomorskog Saobraćaj u Splitu odložena je za 2. marta konferencija brodo: vlasnika, koja ima da ispita zahtjeve pomoraca, podne. sene u prošloj godini, za poboljšanje njihova položaja, Da se rješenje ovoga pitanja više ne oteže, Radničke Komora bila je predložila Ministarstvu da se odmali poslije ove konferencije, kao njezin nastavak, odr: zajednički sastanak brodovlasnika i predstavnika po. moraca, na kojemu da se pokuša: doći do nagodbe pitanju uregjenja položaja pomoraca. Ministarstvo je prihvatilo ovaj predlog i pozvalo Đirekciju Pomorsko; Saobraćaja da odmah za 4. marta sazove zajednič sastanak predstavnika brodovlasnika i pomoraca, kojem će se ovo pitanje raspraviti, Pomorci su izmegii ostaloga tražili ove najvažnije stvari : osnutak pomorske berze rada, regulisanje radnog vremena, odmor u li kama, uvedenje tehničkih zaštitnih mjera na brodovimi JAVNA ZAHVALA. Veleučeni Gospodin Gosp. Dr. Mirko Mladinov Primarius Oblasne Bolnice Dubrovnik, Gutim se upravo obvezana, da Vam se i javni zahvalim što ste mi spasili život vještom i uspješno: operacijom, požrivovnim radom i Vašim svojskim za zimanjem. Već je bila izgubljena svaka nada u moj ozdravljenje, ali Bog ime namjerio na tako vrijedna | čestita liječnika, te sam danas živa i zdrava. a ostajem do smrti harna i zahvalna najprije Bogu pal Vama, veleučeni gospodine Doktore. Hvala takogjer i Vašem vrijednom asistentu vi leuč. gosp. Dr. Matu Šimunkoviću, koji mije u svem pri ruci bio za cijelo vrijeme moje bolesti. Dobri Bog neka obilno naplati i Vama i svim za sve ono, što ste za mene učinili, Lopud, 11. veljače 1929. Zahvalna do groba Antica Urlin.. JAVNO PRIZNANJE. Povodom nenadane smrti moga pokojnog si pruga g. Dra Mate Vilima, liječnika u Maka skoj, koji je bio osiguran kod naše domaće osiguti vajuće zadruge ,CROATIAE“ u Zagrebu, bila mi | osigurana svota bezodvlačno isplaćena, pa se osjeća poukanom, da to ovoj zadruzi i ovim putem prizna te je svakome preporučim. 1 U Makarskoj, dne 6. siječnja 1929. Luiza ud, Vilina. DEUMSOME MEOAITE - MIJE KATMGUA Redovite teretne pruge iz Stettina, Hamburga, Bremena, Antwerpena za luke Jadranskog mora i obratno iz Jadranskih luka za London, An. itwerpen, Rotterdam, Bremen; Ham- burg i Stettinu. Za upute obratiti s zastupnika u Gružu Kap. ivo Hagiij (63) Originalni UNDERWOO PISAĆI STROJ JE NAJBOLJI i prema tome MAJJEFTINI ZASTUPSTVO SKLADIŠTE JUŽNU DALMACI HERCEGOVINU GRMU GORU JADRAN“ Knjižara - Papirnica - Štamparija - Kajigovež DUBROVNIK.