Poštarina plačena u Reve

DUBROVNIK 28. Ro 1929.

 

 

= Broj čekovnčg računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

i. God. XI.

Narodna Svijest

 

Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za Inozemstvo 10 Din. pjesečko
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo Uprava kod Đubr. Hrv. Tiskare.

izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

Vlasnik - izdavač - urednik :
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč — Dubrovnik,

 

 

 

 

IZJAVA.

Na tužbu g. dra. Ljuba Leontića, advokata u Splitu,
radi mog dopisa iz Makarske u broju 17. »Narodne
Svijesti«, u Dubrovniku, od 27, aprila 1926., bio sam
osugjen presudotn Pr 4/26. Kr. Okružnog Suda u Du-
brovniku, od 30. septembra 1926., odnosno presudom
KI 408/26. Stola Sedmorice, Odjeljenje B., kao Kasa-
cionog Suda u Zagrebu, od 9. marta 1927., radi kle-
vete, na deset dana zatvora, na novčanu kaznu od Din.
1500, na waterijalnu naknadu od Din, 2500, i na is-
platu parničkih troškova.

Ma da je ovaj spor likvidiran tom osudom, koju
sam dužan odštampatio svom trošku na čelu časopisa
»Narodna Svijest«, ja javno žalim što sam nepozna-
vanjem pravog stanja stvari i osobe g. dra. Ljube Leon-
tića bio povrijedio njegovu čast pomenutim dopisom.

Split, 21. februara 1929. fra Petar Glavaš.

 

Kucnuo je čas.

Izgleda nekako kao da su se u zadnje doba doista
stišale partijske strasti. Pokošene su donekle noge
partizanskom bijesu, koji je bio zavladao čitavim našim
javnim životom. Demagogiji i zavaravanju, oslonom na
pojedine partije, nema više mjesta. A manifestom Nj.
Vel. Kralja od 6. januara o. g. oduzeta je za sada i
mogućnost opstojanja takvim ubitačnim pojavama.

Ali teške posljedice tog dugog zlokobnog rada i
dalje traju. Kriza, teška kriza, pritisnula je našu zemlju
kao mora. Od te krize pati čitava naša privreda, a:
najviše seljački dio našeg naroda, A kako smo mi
agrarna zemlja, te je daleko pretežniji dio našeg pu-
čanstva seljački, to. se čilava naša snaga u glavnom
oslanja na seljaka. Kriza je dakle zahvatila baš živac,

Međutim mnogi, a osobito inteligencija, stoji
prekrštenih ruku-i čeka, Što...? Od koga...? i

Da li je i sada opravdano da čestiti, sposobni i
ozbiljni naši ljudi, koji su se bili u eri previranja
strasti i partizanstva povukli iz javnog života, i dalje
u stavu povučenosti? Ne ćute li oni pctrebu i zvanje
da pomognu svojem narodu...? Što ih još spriječava
da to učine...?

Mi smo mišljenja da ako je ikada, a to je sad
kucnuo odlučni čas, da se i oni pojave u javni život,
Svi pravi rodoljubi moraju već jednom osjetiti potrebu
da preuzmu ozbiljan i promišljen rad, da zasuču
rukave i stanu krčiti na njivi narodnog dobra i pre-
= poroda. Vrijeme je skrajnje, jer je njiva već sasvim
zarasla kupinom i trnjem.

Na posao dakle svaki te i najmanje osjeća za
= ovu ispaćenu zemlju, Treba raditi, raditi pametno i
mnogo. Polje rada je vrlo veliko i široko. Treba početi
= sve s nova. Treba organizirati i selo i grad, i poljo-
privredu i industriju, i zadrugarstvo i bankarstvo. Treba
sve staviti na zdrave, move temelje trijezmene ekonom-
ske politike.

«Dolje sa prerasudama, u kut s uvrijeđenim po-
nosom, a ruke na posao ! I

Kod bolesti šuljeva (hemorolda) uregjuje va-
renje (probavu) poznati i prokušani FIGOL-eliksir.
Proizvagja Ljekarna Dr. SI Kesterčanek u Gružu.
Cijena boci 35 Dinara.

GENERALNA
VI ĆETE BITI IZNENAĐENI !!!

blagotvornim djelovanjem preparata ,ALGA“ u

slučajevima REUMATIZMA, KOSTOBOLJE, IŠIASA,

bolima u kostima mišicama i zglobovima.

Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku ZU-

BOBOLJU i GLAVOBOLJU, ili ako Vas trga od

prehlade u zubima ili glavi.

Kako brzo i pouzdano uklanja NESVIJESTICU.

MUČNINU, PREHLADU, INFLUENCU i GRIPU.

| ISPROBAJTE BAREM JEDNOM ALGU BITI ĆE

VAM NAJBOLJI PRIJATELJ KROZ CIJELI ŽIVOT.
U apotekama i drogerijama 1 boca točnom uputom
Din. 16. Poštom naručite ma adresu: Laboratorij

 

 

ALGA Sušak 258 4 boce Din. 77, 8 boca Dim. 131,
25 boca Din. 320.

Papin dan u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja.)

Beograd je ove godine na veoma svečani način
proslavio 7 godišnjicu krunisanja slavno vladajućeg
pape Pija XI. i početak njegovog zlatnog misnič-
kog jubileja.

Na sam dan 12. februara proslava je bila u Apo-
stolskoj Nuncijaturi, gdje je  preuzv. Nurcij primao
čestitanja klera, korporacija, gragjanstva, a uvečer mi-
nistara i stranih diplomata. Tog dana na zgradi Apost,
Nuncija vijala je papinska žuto-bijela zastava, a i Nad-
biskupija i sva strana poslanstva izvjesila su zastave
na svojim zgradama.

U Nedjelju 17. februara u 10 s. održala se sve-
čana pontifikalna Nadbiskupova misa, pod kojom se
pročitala okružnica našeg Episkopata prigodom Papin-
skog Jubileja. Poslije mise otpjevan je ,Tebe Boga
hvalimo“- s molitvom za Papu. Na počasnom mjestu
u prezbiteru prisustvovao je misi zahvalnici preuzv.
g. Nuncij Pellegrinetti sa tajnikom Nuncijature, a u
loži Ministar Vjera g. Tugomir Alaupović. Crkva je
bila dupkom puna.

Popodne u 9. s. u prisutnosti presv. Nuncija,
Nadbiskupa, čitavog beogradskog kat. klera te mnogo-
brojne odlične publike, održana je svečana akademija
sa slijedećim programom: I. Fr. Haller: ,Tu es Pe-
trus“ mješoviti crkveni zbor. 2. *;* ,Papa Mira“ —
govor drži O. Petar Vlašić, kanonik nadbiskupije. 3.
 ,Poklonstvo djece sv. Ocu“. 4. *.* ,Deklamacija“.
5. D. Borinjansky: ,Večernji spev“ sopran solo i
muški zbor. 6. *,* ,Vjera ufanje i ljubav“ simbolične
vježbe. 7. Petranić: ,Ocu kršćanstva“ deklamacija.
8. *,*_,Ti si Petar“. 9. Papinska himna.

Hrvatsko katoličko akademsko potporno društvo.

Hrvatsko. katoličko akademsko društvo Domogoj
osnovalo je ,Potpornu :sekciju hrvat, kat, akademskog
društva Domagoj“ u Zagrebu i imenovalo: odbornike
svoje sekcije. — Tako je ostvarena davna želja kato-
ličkih akademičata, koji su do sada bili više manje
samo trpljeni u raznim akademsktm potpornim društvi-
ma, a sada su se evo sami postavili na svoje noge.

Uvjereni smo, da će svi katolici pozdraviti s ve-
likim veseljem ovaj korak naših katoličkih akademi-
čara i da ce poduprijeti njihovo nastojanje. Potporna
sekcija Domagoja podupirat će sabranim prinosima
siromašne svoje članove. Ona će nastojati da u skoro
vrijeme osnuje konvikat za svoje članove nove i da
tako pomogne onima, koji su najbjedniji i koji ne-
maju pristojna stana.

Sekcija će naskoro izraditi svoj, kućni pravilnik
i sastavit će proglas na sve prijatelje kotoličke aka-
demske mladosti. Za sada možemo samo toliko javiti,
da će svako moći postati članom katol. akademskog
potpornoga društva. Članovi utemeljitelji plaćat će
jednom za uvijek 1.000 dinara, redoviti članovi 100
dinara godišnje, a pomoćni članovi koliko im bude
moguće. U tu temeljnu glavnicu ne će se dirati nego
će se ona čuvati Za gradnju katoličkoga gjačkoga
Mahnićeva doma, a megju siromašne gjake dijelit će
se samo sabrani dobrovoljni darovi, U tu svrhu odr-
žana je zabava Potporne sekcije, koja je i materijalno
i moralno dobro uspjela.

Karcelarija Potporne Sekcije nalazi še na Kap-
tolu br. 27. I. kat, Na tu adresu šalju se svi doprinosi.
U kancelariji se isto tako primaju i prinosi za zabavu.

 

 

Kinezi prije Kolumba ?
(Pismo iz Lime, Peril).

Ovdišnje novine donose članke glede otkrića
Amerike | dokazuju, da su Ameriku odkrili Kinezi
prije Kolumba.

Ja sam u. jednom ranijem dopisu naveo da su
Peruanci aziaskog porijetla sudeći po kosi, lubanji i
boji kože i da moraju bit prešli Berinski Tjesnac,
Sada iznašiju ovđašnji geolozi dokaze putem iskopina,
iz kojih pističe, da su ovdje živjeli Kinezi prije nego
su došli Šganjolci. Dakle 'sadašnji Peruanci urogjenici

 

.neških raznih forma i raznih dinastija.

 

 

(uolien i 1 i
“net PEĆ dive

train i Gramofunske Ploče
Rodio Hparati i Delovi

MIRKO M. ZEG
trgovina gvožđem, tehuičkim i

C elektrotehničkim materijalom. :

mješani su sa Kinezima ili su potomci samih Kineza.
Nalazi se u iskopinama kineski novac iz raznih doba
pak i u ustima mrtvih. Kod nekih naroda u Kini bio
je običaj, a i danas opstoji, da stavljaju novac mrtvom
u usta da šnjime putuju na drugi svijet, Taj običaj
postojao je i u Perit do osnutka carstva Inka.

Našlo se je u iskopinama raznih predimeta od
srebra, koji su služili kao ures sa Kineškim slovima. —
Španjolci nijesu ovoga našli, kad su amo došli, nego
se tek sada vadi iz zemlje, Našlo se je novaca Ki-
Dinastije Čao
g. 225 prije Isukrsta; dinastije Vang-Man g. kršćan-
ske ere; Dinastije Han g. 220 kršćanske ere i t. d.

Ima stotina brda, koja imadu Kineška imena.
Navestit ću samo neka: Chaolan (Čao-Lan) Chankin
(Ćan-Kin) Chulin (Ču-Lin) Chumin (Ču-min).

Ja ne razumijem, kako to da Peruanci nijesu
poprimili Kineški jezik, ako su bili osvojeni od Kineza
i kako se nijesu naučili čitati i pisati, jer su Kinezi
znali čitati i pisati, kako se vidi po novcu i po plo-
čama. Zar su Peruanci poubijali sve Kineze? Ili su
stari Peruanci kineškog porijetla ? A jezik s vremenom
izopačili? Kad su došli Španjolci u Peri urogjenici su
govorili svojim jezikom i danas seljak govori jezik,
koji nije sličan nijednom drugom jeziku. — Pak kako
to da su samo ostala kineška imena brda ?

Mato Kesovia.

 

 

 

 

 

 

 

 

Pisma iz naroda.

KOTOR. Sprovod + O. Lovra Efendića najljepše
je pokazao, koliko je u našem gradu bio cijenjen ovaj
čestiti redovnik, koji je samo malo vremena bio u
našem gradu. U Srijedu u jutro 20. o. mj. poslije sve-
čanog opijela u crkvi razvio se je impozantan sprovod,
kojemu su prisustvovale pučke i gragjanske škole,
treći red sv. Frana, Hrv. kulturno društvo ,Napredak“
iz Kotora, Hrv. kult. društvo ,Sastanak“ iz Škaljara
korporativno sa svojim zastavama. Špiljari i Lepetane
poslali su vijence i posebno izaslanstvo. Velika masa |
gragjanstva pratila je do greba ovog vrijednog sveće-
nika i vapila mu vječni pokoj.

TRSTENO. ; Smrt dobre stariče, U Nedjelju 24.
o. mj. preminula je Nike Grković ud, pk. Gjura, sta-
rica od 93 godine. Pokojnica je bila najstarije čeljade
u našem mjestu, dobra majka i domaćica, uvijek zdrava
i vesela, uzor kršćanka i neumorna radnica. Cijeli nje
život bio joj je pun križa, tako da je za rana poko-
pala sva tri sina i jednu kćerku, te na koncu i svoga
dragog muža. Iza pokojnice ostaje kći Jele udata za
g. Pera Peričevića i unuka Nike udata za našeg prija-
telja, pučanina g. Frana Banića. Dobroj pokojnici že-
limo rajsku slavu, a ucviljenoj svojti naše saučešće.

STON. Nenadna smrt izglednog seljaka. — Prije
popa, pak liječnika. U prošloj sedmici preminuo je u
Stonu Frano Franušić, rodom iz Luke kod Hodilja,
sestrić našeg O. Iva Cara. Bio je u svemu izgledan.
Po zvanju je — skoro samouk — bio soboslikar, te se
svojim radom ponosio i svakog zadovoljavao. Nena-

 

i mi iii iii zvali