Poštarina plačena u Reve DUBROVNIK 28. Ro 1929. = Broj čekovnčg računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. i. God. XI. Narodna Svijest Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za Inozemstvo 10 Din. pjesečko PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo Uprava kod Đubr. Hrv. Tiskare. izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. Vlasnik - izdavač - urednik : za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč — Dubrovnik, IZJAVA. Na tužbu g. dra. Ljuba Leontića, advokata u Splitu, radi mog dopisa iz Makarske u broju 17. »Narodne Svijesti«, u Dubrovniku, od 27, aprila 1926., bio sam osugjen presudotn Pr 4/26. Kr. Okružnog Suda u Du- brovniku, od 30. septembra 1926., odnosno presudom KI 408/26. Stola Sedmorice, Odjeljenje B., kao Kasa- cionog Suda u Zagrebu, od 9. marta 1927., radi kle- vete, na deset dana zatvora, na novčanu kaznu od Din. 1500, na waterijalnu naknadu od Din, 2500, i na is- platu parničkih troškova. Ma da je ovaj spor likvidiran tom osudom, koju sam dužan odštampatio svom trošku na čelu časopisa »Narodna Svijest«, ja javno žalim što sam nepozna- vanjem pravog stanja stvari i osobe g. dra. Ljube Leon- tića bio povrijedio njegovu čast pomenutim dopisom. Split, 21. februara 1929. fra Petar Glavaš. Kucnuo je čas. Izgleda nekako kao da su se u zadnje doba doista stišale partijske strasti. Pokošene su donekle noge partizanskom bijesu, koji je bio zavladao čitavim našim javnim životom. Demagogiji i zavaravanju, oslonom na pojedine partije, nema više mjesta. A manifestom Nj. Vel. Kralja od 6. januara o. g. oduzeta je za sada i mogućnost opstojanja takvim ubitačnim pojavama. Ali teške posljedice tog dugog zlokobnog rada i dalje traju. Kriza, teška kriza, pritisnula je našu zemlju kao mora. Od te krize pati čitava naša privreda, a: najviše seljački dio našeg naroda, A kako smo mi agrarna zemlja, te je daleko pretežniji dio našeg pu- čanstva seljački, to. se čilava naša snaga u glavnom oslanja na seljaka. Kriza je dakle zahvatila baš živac, Međutim mnogi, a osobito inteligencija, stoji prekrštenih ruku-i čeka, Što...? Od koga...? i Da li je i sada opravdano da čestiti, sposobni i ozbiljni naši ljudi, koji su se bili u eri previranja strasti i partizanstva povukli iz javnog života, i dalje u stavu povučenosti? Ne ćute li oni pctrebu i zvanje da pomognu svojem narodu...? Što ih još spriječava da to učine...? Mi smo mišljenja da ako je ikada, a to je sad kucnuo odlučni čas, da se i oni pojave u javni život, Svi pravi rodoljubi moraju već jednom osjetiti potrebu da preuzmu ozbiljan i promišljen rad, da zasuču rukave i stanu krčiti na njivi narodnog dobra i pre- = poroda. Vrijeme je skrajnje, jer je njiva već sasvim zarasla kupinom i trnjem. Na posao dakle svaki te i najmanje osjeća za = ovu ispaćenu zemlju, Treba raditi, raditi pametno i mnogo. Polje rada je vrlo veliko i široko. Treba početi = sve s nova. Treba organizirati i selo i grad, i poljo- privredu i industriju, i zadrugarstvo i bankarstvo. Treba sve staviti na zdrave, move temelje trijezmene ekonom- ske politike. «Dolje sa prerasudama, u kut s uvrijeđenim po- nosom, a ruke na posao ! I Kod bolesti šuljeva (hemorolda) uregjuje va- renje (probavu) poznati i prokušani FIGOL-eliksir. Proizvagja Ljekarna Dr. SI Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Dinara. GENERALNA VI ĆETE BITI IZNENAĐENI !!! blagotvornim djelovanjem preparata ,ALGA“ u slučajevima REUMATIZMA, KOSTOBOLJE, IŠIASA, bolima u kostima mišicama i zglobovima. Kako brzo i pouzdano uklanja ALGA svaku ZU- BOBOLJU i GLAVOBOLJU, ili ako Vas trga od prehlade u zubima ili glavi. Kako brzo i pouzdano uklanja NESVIJESTICU. MUČNINU, PREHLADU, INFLUENCU i GRIPU. | ISPROBAJTE BAREM JEDNOM ALGU BITI ĆE VAM NAJBOLJI PRIJATELJ KROZ CIJELI ŽIVOT. U apotekama i drogerijama 1 boca točnom uputom Din. 16. Poštom naručite ma adresu: Laboratorij ALGA Sušak 258 4 boce Din. 77, 8 boca Dim. 131, 25 boca Din. 320. Papin dan u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja.) Beograd je ove godine na veoma svečani način proslavio 7 godišnjicu krunisanja slavno vladajućeg pape Pija XI. i početak njegovog zlatnog misnič- kog jubileja. Na sam dan 12. februara proslava je bila u Apo- stolskoj Nuncijaturi, gdje je preuzv. Nurcij primao čestitanja klera, korporacija, gragjanstva, a uvečer mi- nistara i stranih diplomata. Tog dana na zgradi Apost, Nuncija vijala je papinska žuto-bijela zastava, a i Nad- biskupija i sva strana poslanstva izvjesila su zastave na svojim zgradama. U Nedjelju 17. februara u 10 s. održala se sve- čana pontifikalna Nadbiskupova misa, pod kojom se pročitala okružnica našeg Episkopata prigodom Papin- skog Jubileja. Poslije mise otpjevan je ,Tebe Boga hvalimo“- s molitvom za Papu. Na počasnom mjestu u prezbiteru prisustvovao je misi zahvalnici preuzv. g. Nuncij Pellegrinetti sa tajnikom Nuncijature, a u loži Ministar Vjera g. Tugomir Alaupović. Crkva je bila dupkom puna. Popodne u 9. s. u prisutnosti presv. Nuncija, Nadbiskupa, čitavog beogradskog kat. klera te mnogo- brojne odlične publike, održana je svečana akademija sa slijedećim programom: I. Fr. Haller: ,Tu es Pe- trus“ mješoviti crkveni zbor. 2. *;* ,Papa Mira“ — govor drži O. Petar Vlašić, kanonik nadbiskupije. 3. ,Poklonstvo djece sv. Ocu“. 4. *.* ,Deklamacija“. 5. D. Borinjansky: ,Večernji spev“ sopran solo i muški zbor. 6. *,* ,Vjera ufanje i ljubav“ simbolične vježbe. 7. Petranić: ,Ocu kršćanstva“ deklamacija. 8. *,*_,Ti si Petar“. 9. Papinska himna. Hrvatsko katoličko akademsko potporno društvo. Hrvatsko. katoličko akademsko društvo Domogoj osnovalo je ,Potpornu :sekciju hrvat, kat, akademskog društva Domagoj“ u Zagrebu i imenovalo: odbornike svoje sekcije. — Tako je ostvarena davna želja kato- ličkih akademičata, koji su do sada bili više manje samo trpljeni u raznim akademsktm potpornim društvi- ma, a sada su se evo sami postavili na svoje noge. Uvjereni smo, da će svi katolici pozdraviti s ve- likim veseljem ovaj korak naših katoličkih akademi- čara i da ce poduprijeti njihovo nastojanje. Potporna sekcija Domagoja podupirat će sabranim prinosima siromašne svoje članove. Ona će nastojati da u skoro vrijeme osnuje konvikat za svoje članove nove i da tako pomogne onima, koji su najbjedniji i koji ne- maju pristojna stana. Sekcija će naskoro izraditi svoj, kućni pravilnik i sastavit će proglas na sve prijatelje kotoličke aka- demske mladosti. Za sada možemo samo toliko javiti, da će svako moći postati članom katol. akademskog potpornoga društva. Članovi utemeljitelji plaćat će jednom za uvijek 1.000 dinara, redoviti članovi 100 dinara godišnje, a pomoćni članovi koliko im bude moguće. U tu temeljnu glavnicu ne će se dirati nego će se ona čuvati Za gradnju katoličkoga gjačkoga Mahnićeva doma, a megju siromašne gjake dijelit će se samo sabrani dobrovoljni darovi, U tu svrhu odr- žana je zabava Potporne sekcije, koja je i materijalno i moralno dobro uspjela. Karcelarija Potporne Sekcije nalazi še na Kap- tolu br. 27. I. kat, Na tu adresu šalju se svi doprinosi. U kancelariji se isto tako primaju i prinosi za zabavu. Kinezi prije Kolumba ? (Pismo iz Lime, Peril). Ovdišnje novine donose članke glede otkrića Amerike | dokazuju, da su Ameriku odkrili Kinezi prije Kolumba. Ja sam u. jednom ranijem dopisu naveo da su Peruanci aziaskog porijetla sudeći po kosi, lubanji i boji kože i da moraju bit prešli Berinski Tjesnac, Sada iznašiju ovđašnji geolozi dokaze putem iskopina, iz kojih pističe, da su ovdje živjeli Kinezi prije nego su došli Šganjolci. Dakle 'sadašnji Peruanci urogjenici .neških raznih forma i raznih dinastija. (uolien i 1 i “net PEĆ dive train i Gramofunske Ploče Rodio Hparati i Delovi MIRKO M. ZEG trgovina gvožđem, tehuičkim i C elektrotehničkim materijalom. : mješani su sa Kinezima ili su potomci samih Kineza. Nalazi se u iskopinama kineski novac iz raznih doba pak i u ustima mrtvih. Kod nekih naroda u Kini bio je običaj, a i danas opstoji, da stavljaju novac mrtvom u usta da šnjime putuju na drugi svijet, Taj običaj postojao je i u Perit do osnutka carstva Inka. Našlo se je u iskopinama raznih predimeta od srebra, koji su služili kao ures sa Kineškim slovima. — Španjolci nijesu ovoga našli, kad su amo došli, nego se tek sada vadi iz zemlje, Našlo se je novaca Ki- Dinastije Čao g. 225 prije Isukrsta; dinastije Vang-Man g. kršćan- ske ere; Dinastije Han g. 220 kršćanske ere i t. d. Ima stotina brda, koja imadu Kineška imena. Navestit ću samo neka: Chaolan (Čao-Lan) Chankin (Ćan-Kin) Chulin (Ču-Lin) Chumin (Ču-min). Ja ne razumijem, kako to da Peruanci nijesu poprimili Kineški jezik, ako su bili osvojeni od Kineza i kako se nijesu naučili čitati i pisati, jer su Kinezi znali čitati i pisati, kako se vidi po novcu i po plo- čama. Zar su Peruanci poubijali sve Kineze? Ili su stari Peruanci kineškog porijetla ? A jezik s vremenom izopačili? Kad su došli Španjolci u Peri urogjenici su govorili svojim jezikom i danas seljak govori jezik, koji nije sličan nijednom drugom jeziku. — Pak kako to da su samo ostala kineška imena brda ? Mato Kesovia. Pisma iz naroda. KOTOR. Sprovod + O. Lovra Efendića najljepše je pokazao, koliko je u našem gradu bio cijenjen ovaj čestiti redovnik, koji je samo malo vremena bio u našem gradu. U Srijedu u jutro 20. o. mj. poslije sve- čanog opijela u crkvi razvio se je impozantan sprovod, kojemu su prisustvovale pučke i gragjanske škole, treći red sv. Frana, Hrv. kulturno društvo ,Napredak“ iz Kotora, Hrv. kult. društvo ,Sastanak“ iz Škaljara korporativno sa svojim zastavama. Špiljari i Lepetane poslali su vijence i posebno izaslanstvo. Velika masa | gragjanstva pratila je do greba ovog vrijednog sveće- nika i vapila mu vječni pokoj. TRSTENO. ; Smrt dobre stariče, U Nedjelju 24. o. mj. preminula je Nike Grković ud, pk. Gjura, sta- rica od 93 godine. Pokojnica je bila najstarije čeljade u našem mjestu, dobra majka i domaćica, uvijek zdrava i vesela, uzor kršćanka i neumorna radnica. Cijeli nje život bio joj je pun križa, tako da je za rana poko- pala sva tri sina i jednu kćerku, te na koncu i svoga dragog muža. Iza pokojnice ostaje kći Jele udata za g. Pera Peričevića i unuka Nike udata za našeg prija- telja, pučanina g. Frana Banića. Dobroj pokojnici že- limo rajsku slavu, a ucviljenoj svojti naše saučešće. STON. Nenadna smrt izglednog seljaka. — Prije popa, pak liječnika. U prošloj sedmici preminuo je u Stonu Frano Franušić, rodom iz Luke kod Hodilja, sestrić našeg O. Iva Cara. Bio je u svemu izgledan. Po zvanju je — skoro samouk — bio soboslikar, te se svojim radom ponosio i svakog zadovoljavao. Nena- i mi iii iii zvali