Str, 2.

Pisma iz naroda.

ži KORČULA. Požar u Hoberu. Na 25. pr. mj. oko
"5 sati p. podne pojavila se je vatra na istočnoj strani
lijepe borove šumice, tog uresa tašeg grada. Netom
se je pročulo, da Hober gori potrčalo je staro i mlado

sa sjekirama, posudama za vodu i drugim alatima. Na -

sreću je u luci bio usidren naš ratni brod , Jaki“, te
je komandant gosp. Vladimir Kostanjec priskočio sa
čitavom posadom i sa potrebitim spravama, pak je vatra
brzo ugašena i požar nije na sreću zauzeo nego male
dimensije. Pri ovom činu zaslužuje pohvalu cjelokupno
gragjanstvo, koje tako brižno čuva ovu šumicu, a po-
sebno gosp. komandant i posada naše ratne lagje
mJaki“, koja je iako spremno i uspješno priskočila u
pomoć. Svak pako, ko ide do šume, treba da ima
opreza, bacajući šibice ili ostatke cigarete, da ne bi i
nehote bio uzrokom požara.

KOTOR. Korizmene propovijedi 'u stolnoj crkvi
sv. Tripuna drži nam ove godine vrijedni propovjednik
O. Jacint Babić, dominikanac. Narod rado hrli da sluša
riječ Božju i radostan je slušajući lijepa razlaganja.
Bilo na duhovnu korist pobožnog naroda.

Za naše siromahe. Pohvalno je, što je na 25.
. februara priregjen koncerat na korist jedne ruske gro-
tice, ali trebalo bi imati malo više humanitarnosti i
ljubavi i za naše domaće siromahe, koji nemaju ni
kruha, ni obuće, i često skapaju od gladi i nevolje,
Kad bi bilo više zauzetnosti i dobre volje, moglo bi
se i na tom polju nešto dobra učiniti.

VELALUKA. Premještena tri učitelja. Po naredbi
viših vlasti ostavljaju nas iznenada odjednom tri uči-
telja, premještena po ,potrebi službe“ i to: upravitelj
gragjanske škole Vilović, učitelj vrijedan, miran, sav-
jestan ide u Vrgorac za učitelja gr. škole; učitelj gra-
gjanske škole g. Petar Padovan sa 9 godina službe,
pravi narodni učitelj, koji je u svemu bio pri ruci ovom
mevoljnom narodu ide u Ošlje; zamjenik upravitelja
osnovne muške škole g. Petar Stipković, mlad ali
marljiv i savjestan učitelj, koji je bio jedina pomoć
majke udovice i brojne joj obitelji ide u metkovski
kotar (bit će sigurno u koje grozničavo mjest«). Ovaj
i ovakav premještaj začudio je svakoga, a još je čud-
nije da su za to toliko vremena prije znala neka pri-
vatna neslužbena lica. Ovo je Želosna istina, a svak
je uvjeren, da se je to dogodilo po nekoj drugoj po-
irebi. Za njima žali svaki duševni mješćanin, a pitamo
se čemu u ovo vrijeme štednje i siromaštva ovakovi
ogromni troškovi za premještanje? — Govori se da
je ovo možda učinjeno radi državnih interesa. To nije
REMO: E se ke ovom mjestu do sada. mnogo
zla učinilo, tohože radi državnih. i se
sajviše štete imaju baš ravni inlereši: a od toga

Općinska uprava. | kod nas su promjene na
općini. Vijećnici su ostali, a mačelnika se i upravu
uklonilo. Bili su radićevci, ili bolje, kako su ih ovdje
zvali Hrvati. Na mjesto načelnika došao je g. Jurković,
koji je u početka bio načelnik, pak je zadovoljan svak
s njime. Sa upravom nije tako. Nekako se miješa. Bilo
je čudno sa popunjenjem ove općine.

Variet€. Za zabavu imamo sad usred korizme, a
to nikada nije bio običaj ovdje, neki putujući variete,
Po izloženim slikama razabire se kako će to djelovati
ma narod. Baš u ovim teškim danima oskudice hoće
mam se zabave, kao i u ovo poratno doba moralne
dekadence treba nam ovakovih zabava.

 

ITO pasta za zube jo najbolja.

 

Za jačanie stomaka i čišćenje crijeva uzmite
prokušani FIGOL eliksir, Proizvagia Ljekarna Dr. Se-
melić Kesterčanek u Gružu. Ciiena boci 35 Din.

God. 1808. u Duhrovačkom se smrzle ptice
od žestoka leda.

Godine 1808. bili u Brsečinama francuski vojnici,
a onda je u napunu bio Gjanluka (Cicorić), te je
Francuzima kalauzio, biva doveo ih, kad je dubro-
vačka republika bila na sutonu, a Francuzi je poklopili
i zadali joj posljednji udarac...

Gjanluka je imao carinu na Brsečinama, gdje je
tapsilio jadne kmete...

One su godine u brč rodile masline, po jata bit-
kavaca, kosovića i drozdelja navalila, da kljuju masline.
,Crne masti izjeli!“ govorila gospogia Slave Gjan-
lukova. Francuski je dobošar kucao u doboš uz Njive
i niz Njive, da plaši bitkavce i drugu ptičariju.

Služio u francuskoga narednika podraslić Pero
Mihov Vrsko, iz Podkondžila, na Petrovijem vratima.
Manjak upamtio nekcliko francuskijeh besjeda: Bon
jour, bon suar... Kazivao da bi mu ovako zapovi-
jedio narednik, da udune svijeću : &muši la šendet, što
svakako nije po francusku, nego po našu: žmušiti...

One godine, o završnijem pokladima, stisla go-
lema studen, da je pucao kamen na kamenu, smrzla
se Lovorika i Jaz; a ptice se od teške gačanice, stu-
deni, zavlačile u megje i crkale. Maslinaricam bi zate-
pale ruke od žestoka mraza, a neke bi hukale u prste.

Baba će Jela, zapostatova žena, malomu Peru,
koji doskakutao onako sgrčen od studeni iz Njiva,
hakao u ruke i tukao ih o žubeć, da ih ovišno oćuti,

ii

 

 

javljamo svojti, rija'
da je danas na5 sati.
ajstvima naše svete vjere,
ikad nezaboravni suprug,

Tužnim sro
ma i znancim
potkrijepljen
preminuo nas
otac i tast

fintun ticco pok. Marka

u 75. godini jota.
Sprovod mik pokojnika slijediće dne 6

ožujka 1929. (10 sati u jutro iz kuće ža-

losti na mjesnigroblje u Uskoplju.

tat, 5. Ožujka 1929.

Ožalošćeni :

ija, supruga

Marij Lučić Kiko, kći

Boris Lučić, unuk

  

   
  
  
   

 

  
 

1

Jugoslavensk Čitaonica - Orašac javlja
svim članovimai prijateljima, da je poslije
kratke ali teške |olesti .preminuo 5 o. mj. u
obi. bolnici u Dibrovniku u 30. god. života
njezin član i prjateli

Maiko Suhor

Mrivi ostanci bit će preneseni u Orašac
6. o. mj. po polne da budu sahranjeni na

groblje Sv. Gjuržja.

 

Orašac, 5. Ožujka 1929.

Er RAMRIEHMANIEMEIPIN
"RAZNE VIJESTI.

Broj kardinala. Kardinalski kolegij broji mo-
mentano 62 člana. Od toga je 6 kardinala biskupa, 49
kardinala svećenika i 7 kardinala gjakona. Talijana
imade 29, a ostalim nacijama pripadaju 33 i to : Fran-
cuskoj 7, Španiji 5, Njemačkoj 4, Sjedinjenim Drža-
vama 4, Austriji, Poljskoj i Velikoj Britaniji po 2,

 

   
  

Br. 10. s

Najveće sjemenište u Evropi. Da proslave dos-
tojno 50 godišnji misnički jubilej sv. Oca Pape Pija Xl.,
odlučili su katolici grada Milana sagraditi jedno sje-
menište, koje će biti najveće sjemenište u Evropi. Nacit_/
je izradio inženjer Maggi. Prema tom nacrtu imat će
to sjemenište tri skupine zgrada. Srednja zgrada (crkva
i škola) bit će duga 320 metara, a druge dvije bit će
duge po 280 metara. U tim posljednjim zgradama bit
će učione, kabineti, knjižnice i stanovi za gjake i pro-
fesore. Toranj će služiti za zvjezdarnicu i bit će saabdje-
ven najmodernijim spravama. U tom golemom sjeme-
ništu bit će mjesta za tisuću gjaka i mnoštvo profesora.
U sjemeništu će biti takogjer prostrano mjesto za
športske vježbe. Čitava. izvedba toga nacrta stajat će
oko 20 milijuna lira.

Svjetionik sa najjačim svijetlom na svijetu nije
kakav pomorski svjetionik. Ne, danas je najjači svje- |
tionik onaj na Mont Valerianu kod Pariza. On baca
svjetlo u jakosti od miljardu svijeća, a vidi se na da- |
ljinu od 300 kim. Služi zrakoplovcima, da se po noći.
uzmognu snaći.

Medicinsko društvo sv. Luke. U Belgiji je g
1922. pokrenuto u Bruselju ,Belgijsko medicinsko
društvo sv. Luke“ sa ciljem, da katoličke liječnike po-
umaže “njihovim posebnim zadaćama, što ih kao ka-
tolici imaju prema svojim drugovima, medicinskoj nauci;
i katoličkom moralu. Društvo ima i svoju skupinu
omladine na sveučilištima u Bruselju, Namuru i Los.
vainu. Izdaje i poseban organ, a osobito revno sura.
gjuje u liječničkoj komisiji“ u Lordu i u misijama,
kamo šalje liječnike i potrebni sanitetski material. Zi
ovo posljednje osnovana je g. 1925. posebna ,Međi
cinska pomoć misijama“.

iskopine u Efezu. Kako smo svojedobno bi
javili, austrijsko je arheološko društvo god. 1925. za
počelo opsežna iskopavanja u Efezu (Mala Azija),
je u toinu zamašitomu radu postiglo lijepih uspjeha
Prošle je (1928.) godine otkopalo starokršćansko groblji
sa 500 grobova, zatim veliku zgradu za gimnastički
vježbe i s njom spojene terme (kupališta, iz M. vijeki
posl. Is., te napokon znamenitu kršćansku crkvu si]
Ivana, koju je dao sagraditi bizantinski car Justinijaf
u VI. vijeku posl. Is. i

Kanarinac i radio. Svaka radio stanica ima swi
anueneijanalni znak, po kojemu slušači mogu da-sti
orljestiši, koju stanicu slusaju. Teko zagrebačka sli
nica ima teške udarce metronoma, ljubljanska kukanja!
kukavice, bečka kucanje ure budilice, štokholmski
brze udarce zvona i t. d. Nedavno je radio-stanica
Lille (sjeveroistočna Francuska) odlučila, da će uze
kao znak pijev kanarinca. Taj je kanarinac bio iza braj

natječajem izmegju 238 pravih kanarinaca.

 

 
  
  
  
 
 
   
   
  
    
    
 

 

Madžarskoj, Čehoslovačkoj, Belgiji, Nizo koj, Por-
tugalu, Kanadi i Braziliji po 1. U kuriji u Rimu rezi-
dira 28 kardinala, a izvan kurije 34. Dvojica kardinala
(Vanutelli i Skrbensky) kreirani su još od Leona XIII.,
17 od Pija X., 19 od Benedikta XV., 'a 24 od Pija XI,
Po starosti 1 (Vannutelli) imade preko 90 godina, 6
imadu izmegiu 80 i 90 god., 17 izmegju 60 i 70 god.,
10 izmegju 40 i 50 g. i to: 3 Dominikanca, 2 Bene-
d.ktinca te po 1 Jezuita, Servita, Piarista, Redemtorista,
Salezijanac i lateranski kanonik.

da su žive: ,Pero moj, trkni se po baštini i pokupi
smrznute tice, što su se zavukle u megje“.

Pero, na glavi mu francuski žaškef, ončas Jalu
poslušao, kaonuti zapostatovu ženu, i odhrlio u Njive.
Nakupio pun špag (torba) smrznautijel bitkavaca, sjenica
i drugijeh omanjijeh ptica, te su iščumjehale od gladi
i zibrine.

Kad se povratio mali Pero, susreo ga na šetnici
Gjanluka i upitao: ,Kako je doma, Pero ?“

»Moj gosparu, zlo i naopako ! Da nije otac donio
iz grada četvrt bobice, svi bi bili poginuli od gladi !“

Gaanluka: ,Za vas misli gospar!“ ,Bog vam
do zdravlje, gosparu, ali se u nas nije zgotovilo ima
nedjelja dana !“

Gjanluka to dobro razumio, dalje nije pitao Perišu.
Kad je uzrastao Pero, postao je stimatur (procjenjivač),
on i Taraš, u gospara.

»Sreća (kazao mi nazad šezdeset godina stari
Pero), da nije bilo vjetra, inače bilo bi se sve obatalilo .. .

»Kad bi nadjeli tijesak, da se tiješte masline, sve
bi reče popucale bez vruće vode... Odonda su uza-
stopice ragjale masline i voćke, izginule mušice...
Bile rodne godine, tad je Bog i pomag9 !“

Ovo je samo napomena, da se zna, da je u ovoj
staroj svijetini vazda bilo zla i nevolje, što ljudi zabo-
ravljaju, te misle da je prije bilo bolje, da su cvale
u nas vazda rumene ružice! +, Vid Vuletić Vukasović.

    
  
   
   
 
    
  
   

IN oat i Fi
Slušajmo starije, oni su iskusniji X
Oni su se rijetko tužili na ZUBOBOLJU i GLAVOBO
jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zube
bolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga u zubim
od prehlade još malo natrli izvana ALGOM, vidjet
te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi.

Kod GLAVOBOLJE materite malo čelo i sljepo:
ako Vas irga u glavi od prehlade — promjene vr
mena i t. d. još imali oblog od ALGE na tjeme vidji
će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit
te preporogjeni.

U apotekama i drogerijama 1 boca sa točno
uputom Din. 16. Gdje nema naručite odmah pošto;
na adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 boce Din. 7%
8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320.

 

Originalni UNDERWOOT
PISAĆI STROJ
JE NAJBOLJI i prema tome NAJJEFTINI

ZASTUPSTVO
SKLADIŠTE |

JUŽNI DALMACI

HERCEGOVINU
GRNU GORU

 
  
  
 

 

JADRAN“

Knjižara - Papirnica - Štamparija - Knjigovežni
DUBROVNIK. i