Str, 2. Pisma iz naroda. ži KORČULA. Požar u Hoberu. Na 25. pr. mj. oko "5 sati p. podne pojavila se je vatra na istočnoj strani lijepe borove šumice, tog uresa tašeg grada. Netom se je pročulo, da Hober gori potrčalo je staro i mlado sa sjekirama, posudama za vodu i drugim alatima. Na - sreću je u luci bio usidren naš ratni brod , Jaki“, te je komandant gosp. Vladimir Kostanjec priskočio sa čitavom posadom i sa potrebitim spravama, pak je vatra brzo ugašena i požar nije na sreću zauzeo nego male dimensije. Pri ovom činu zaslužuje pohvalu cjelokupno gragjanstvo, koje tako brižno čuva ovu šumicu, a po- sebno gosp. komandant i posada naše ratne lagje mJaki“, koja je iako spremno i uspješno priskočila u pomoć. Svak pako, ko ide do šume, treba da ima opreza, bacajući šibice ili ostatke cigarete, da ne bi i nehote bio uzrokom požara. KOTOR. Korizmene propovijedi 'u stolnoj crkvi sv. Tripuna drži nam ove godine vrijedni propovjednik O. Jacint Babić, dominikanac. Narod rado hrli da sluša riječ Božju i radostan je slušajući lijepa razlaganja. Bilo na duhovnu korist pobožnog naroda. Za naše siromahe. Pohvalno je, što je na 25. . februara priregjen koncerat na korist jedne ruske gro- tice, ali trebalo bi imati malo više humanitarnosti i ljubavi i za naše domaće siromahe, koji nemaju ni kruha, ni obuće, i često skapaju od gladi i nevolje, Kad bi bilo više zauzetnosti i dobre volje, moglo bi se i na tom polju nešto dobra učiniti. VELALUKA. Premještena tri učitelja. Po naredbi viših vlasti ostavljaju nas iznenada odjednom tri uči- telja, premještena po ,potrebi službe“ i to: upravitelj gragjanske škole Vilović, učitelj vrijedan, miran, sav- jestan ide u Vrgorac za učitelja gr. škole; učitelj gra- gjanske škole g. Petar Padovan sa 9 godina službe, pravi narodni učitelj, koji je u svemu bio pri ruci ovom mevoljnom narodu ide u Ošlje; zamjenik upravitelja osnovne muške škole g. Petar Stipković, mlad ali marljiv i savjestan učitelj, koji je bio jedina pomoć majke udovice i brojne joj obitelji ide u metkovski kotar (bit će sigurno u koje grozničavo mjest«). Ovaj i ovakav premještaj začudio je svakoga, a još je čud- nije da su za to toliko vremena prije znala neka pri- vatna neslužbena lica. Ovo je Želosna istina, a svak je uvjeren, da se je to dogodilo po nekoj drugoj po- irebi. Za njima žali svaki duševni mješćanin, a pitamo se čemu u ovo vrijeme štednje i siromaštva ovakovi ogromni troškovi za premještanje? — Govori se da je ovo možda učinjeno radi državnih interesa. To nije REMO: E se ke ovom mjestu do sada. mnogo zla učinilo, tohože radi državnih. i se sajviše štete imaju baš ravni inlereši: a od toga Općinska uprava. | kod nas su promjene na općini. Vijećnici su ostali, a mačelnika se i upravu uklonilo. Bili su radićevci, ili bolje, kako su ih ovdje zvali Hrvati. Na mjesto načelnika došao je g. Jurković, koji je u početka bio načelnik, pak je zadovoljan svak s njime. Sa upravom nije tako. Nekako se miješa. Bilo je čudno sa popunjenjem ove općine. Variet€. Za zabavu imamo sad usred korizme, a to nikada nije bio običaj ovdje, neki putujući variete, Po izloženim slikama razabire se kako će to djelovati ma narod. Baš u ovim teškim danima oskudice hoće mam se zabave, kao i u ovo poratno doba moralne dekadence treba nam ovakovih zabava. ITO pasta za zube jo najbolja. Za jačanie stomaka i čišćenje crijeva uzmite prokušani FIGOL eliksir, Proizvagia Ljekarna Dr. Se- melić Kesterčanek u Gružu. Ciiena boci 35 Din. God. 1808. u Duhrovačkom se smrzle ptice od žestoka leda. Godine 1808. bili u Brsečinama francuski vojnici, a onda je u napunu bio Gjanluka (Cicorić), te je Francuzima kalauzio, biva doveo ih, kad je dubro- vačka republika bila na sutonu, a Francuzi je poklopili i zadali joj posljednji udarac... Gjanluka je imao carinu na Brsečinama, gdje je tapsilio jadne kmete... One su godine u brč rodile masline, po jata bit- kavaca, kosovića i drozdelja navalila, da kljuju masline. ,Crne masti izjeli!“ govorila gospogia Slave Gjan- lukova. Francuski je dobošar kucao u doboš uz Njive i niz Njive, da plaši bitkavce i drugu ptičariju. Služio u francuskoga narednika podraslić Pero Mihov Vrsko, iz Podkondžila, na Petrovijem vratima. Manjak upamtio nekcliko francuskijeh besjeda: Bon jour, bon suar... Kazivao da bi mu ovako zapovi- jedio narednik, da udune svijeću : &muši la šendet, što svakako nije po francusku, nego po našu: žmušiti... One godine, o završnijem pokladima, stisla go- lema studen, da je pucao kamen na kamenu, smrzla se Lovorika i Jaz; a ptice se od teške gačanice, stu- deni, zavlačile u megje i crkale. Maslinaricam bi zate- pale ruke od žestoka mraza, a neke bi hukale u prste. Baba će Jela, zapostatova žena, malomu Peru, koji doskakutao onako sgrčen od studeni iz Njiva, hakao u ruke i tukao ih o žubeć, da ih ovišno oćuti, ii javljamo svojti, rija' da je danas na5 sati. ajstvima naše svete vjere, ikad nezaboravni suprug, Tužnim sro ma i znancim potkrijepljen preminuo nas otac i tast fintun ticco pok. Marka u 75. godini jota. Sprovod mik pokojnika slijediće dne 6 ožujka 1929. (10 sati u jutro iz kuće ža- losti na mjesnigroblje u Uskoplju. tat, 5. Ožujka 1929. Ožalošćeni : ija, supruga Marij Lučić Kiko, kći Boris Lučić, unuk 1 Jugoslavensk Čitaonica - Orašac javlja svim članovimai prijateljima, da je poslije kratke ali teške |olesti .preminuo 5 o. mj. u obi. bolnici u Dibrovniku u 30. god. života njezin član i prjateli Maiko Suhor Mrivi ostanci bit će preneseni u Orašac 6. o. mj. po polne da budu sahranjeni na groblje Sv. Gjuržja. Orašac, 5. Ožujka 1929. Er RAMRIEHMANIEMEIPIN "RAZNE VIJESTI. Broj kardinala. Kardinalski kolegij broji mo- mentano 62 člana. Od toga je 6 kardinala biskupa, 49 kardinala svećenika i 7 kardinala gjakona. Talijana imade 29, a ostalim nacijama pripadaju 33 i to : Fran- cuskoj 7, Španiji 5, Njemačkoj 4, Sjedinjenim Drža- vama 4, Austriji, Poljskoj i Velikoj Britaniji po 2, Br. 10. s Najveće sjemenište u Evropi. Da proslave dos- tojno 50 godišnji misnički jubilej sv. Oca Pape Pija Xl., odlučili su katolici grada Milana sagraditi jedno sje- menište, koje će biti najveće sjemenište u Evropi. Nacit_/ je izradio inženjer Maggi. Prema tom nacrtu imat će to sjemenište tri skupine zgrada. Srednja zgrada (crkva i škola) bit će duga 320 metara, a druge dvije bit će duge po 280 metara. U tim posljednjim zgradama bit će učione, kabineti, knjižnice i stanovi za gjake i pro- fesore. Toranj će služiti za zvjezdarnicu i bit će saabdje- ven najmodernijim spravama. U tom golemom sjeme- ništu bit će mjesta za tisuću gjaka i mnoštvo profesora. U sjemeništu će biti takogjer prostrano mjesto za športske vježbe. Čitava. izvedba toga nacrta stajat će oko 20 milijuna lira. Svjetionik sa najjačim svijetlom na svijetu nije kakav pomorski svjetionik. Ne, danas je najjači svje- | tionik onaj na Mont Valerianu kod Pariza. On baca svjetlo u jakosti od miljardu svijeća, a vidi se na da- | ljinu od 300 kim. Služi zrakoplovcima, da se po noći. uzmognu snaći. Medicinsko društvo sv. Luke. U Belgiji je g 1922. pokrenuto u Bruselju ,Belgijsko medicinsko društvo sv. Luke“ sa ciljem, da katoličke liječnike po- umaže “njihovim posebnim zadaćama, što ih kao ka- tolici imaju prema svojim drugovima, medicinskoj nauci; i katoličkom moralu. Društvo ima i svoju skupinu omladine na sveučilištima u Bruselju, Namuru i Los. vainu. Izdaje i poseban organ, a osobito revno sura. gjuje u liječničkoj komisiji“ u Lordu i u misijama, kamo šalje liječnike i potrebni sanitetski material. Zi ovo posljednje osnovana je g. 1925. posebna ,Međi cinska pomoć misijama“. iskopine u Efezu. Kako smo svojedobno bi javili, austrijsko je arheološko društvo god. 1925. za počelo opsežna iskopavanja u Efezu (Mala Azija), je u toinu zamašitomu radu postiglo lijepih uspjeha Prošle je (1928.) godine otkopalo starokršćansko groblji sa 500 grobova, zatim veliku zgradu za gimnastički vježbe i s njom spojene terme (kupališta, iz M. vijeki posl. Is., te napokon znamenitu kršćansku crkvu si] Ivana, koju je dao sagraditi bizantinski car Justinijaf u VI. vijeku posl. Is. i Kanarinac i radio. Svaka radio stanica ima swi anueneijanalni znak, po kojemu slušači mogu da-sti orljestiši, koju stanicu slusaju. Teko zagrebačka sli nica ima teške udarce metronoma, ljubljanska kukanja! kukavice, bečka kucanje ure budilice, štokholmski brze udarce zvona i t. d. Nedavno je radio-stanica Lille (sjeveroistočna Francuska) odlučila, da će uze kao znak pijev kanarinca. Taj je kanarinac bio iza braj natječajem izmegju 238 pravih kanarinaca. Madžarskoj, Čehoslovačkoj, Belgiji, Nizo koj, Por- tugalu, Kanadi i Braziliji po 1. U kuriji u Rimu rezi- dira 28 kardinala, a izvan kurije 34. Dvojica kardinala (Vanutelli i Skrbensky) kreirani su još od Leona XIII., 17 od Pija X., 19 od Benedikta XV., 'a 24 od Pija XI, Po starosti 1 (Vannutelli) imade preko 90 godina, 6 imadu izmegiu 80 i 90 god., 17 izmegju 60 i 70 god., 10 izmegju 40 i 50 g. i to: 3 Dominikanca, 2 Bene- d.ktinca te po 1 Jezuita, Servita, Piarista, Redemtorista, Salezijanac i lateranski kanonik. da su žive: ,Pero moj, trkni se po baštini i pokupi smrznute tice, što su se zavukle u megje“. Pero, na glavi mu francuski žaškef, ončas Jalu poslušao, kaonuti zapostatovu ženu, i odhrlio u Njive. Nakupio pun špag (torba) smrznautijel bitkavaca, sjenica i drugijeh omanjijeh ptica, te su iščumjehale od gladi i zibrine. Kad se povratio mali Pero, susreo ga na šetnici Gjanluka i upitao: ,Kako je doma, Pero ?“ »Moj gosparu, zlo i naopako ! Da nije otac donio iz grada četvrt bobice, svi bi bili poginuli od gladi !“ Gaanluka: ,Za vas misli gospar!“ ,Bog vam do zdravlje, gosparu, ali se u nas nije zgotovilo ima nedjelja dana !“ Gjanluka to dobro razumio, dalje nije pitao Perišu. Kad je uzrastao Pero, postao je stimatur (procjenjivač), on i Taraš, u gospara. »Sreća (kazao mi nazad šezdeset godina stari Pero), da nije bilo vjetra, inače bilo bi se sve obatalilo .. . »Kad bi nadjeli tijesak, da se tiješte masline, sve bi reče popucale bez vruće vode... Odonda su uza- stopice ragjale masline i voćke, izginule mušice... Bile rodne godine, tad je Bog i pomag9 !“ Ovo je samo napomena, da se zna, da je u ovoj staroj svijetini vazda bilo zla i nevolje, što ljudi zabo- ravljaju, te misle da je prije bilo bolje, da su cvale u nas vazda rumene ružice! +, Vid Vuletić Vukasović. IN oat i Fi Slušajmo starije, oni su iskusniji X Oni su se rijetko tužili na ZUBOBOLJU i GLAVOBO jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zube bolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga u zubim od prehlade još malo natrli izvana ALGOM, vidjet te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi. Kod GLAVOBOLJE materite malo čelo i sljepo: ako Vas irga u glavi od prehlade — promjene vr mena i t. d. još imali oblog od ALGE na tjeme vidji će te kako bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit te preporogjeni. U apotekama i drogerijama 1 boca sa točno uputom Din. 16. Gdje nema naručite odmah pošto; na adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 boce Din. 7% 8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320. Originalni UNDERWOOT PISAĆI STROJ JE NAJBOLJI i prema tome NAJJEFTINI ZASTUPSTVO SKLADIŠTE | JUŽNI DALMACI HERCEGOVINU GRNU GORU JADRAN“ Knjižara - Papirnica - Štamparija - Knjigovežni DUBROVNIK. i