POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

Narodna

 

i
DUBROVNIK 14. Marta 1929.

e
g

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

RE God. Xi

 

Cijena je Isin 5. Din. mjestčno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
t Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare,

izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.

 

 

vijest

Vlasnik - izdavač - urednik :

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč& — Dubrovnik.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

 

Proiurevolucija u Meksiku.

i Po vijestima, koje stižu iz Meksika, čini se da
se primiče vrijeme, kad će biti dokrajčena nečovječna
nasilja framasunske klike Callesove i njegovih sumi-
šljenika. Nekoliko sjevernih država meksikanske unije
podiglo je ustanak. Na čelu ustanka stoji novi kandidat
za predsjednika meksičke unije Velenzuela. On je
18. veljače izjavio, da je njegov cilj uništenje tiranije
i razornog rada Callesa, te uspostava religiozne slo-
bode i gragjanske ravnopravnosti za sve državljane.

Uz Velenzuelu pristaje guverner najznatnije sje-
verao “meksičke države Sonora po imenu Fausto To-
pete. On je dao ultimatum sadašnjem predsjedniku
meksičke unije Gilu, u kom zahtijeva u ime ustaša,
da bivši predsjednik Calles i general Moranes imadu
ostaviti meksički teritorij, Predsjednik Gil odgovorio
je mobilizacijom saveznih četa. Glavni stan revolucio-
maraca jest Queretaro. Na čelo Velenzuelinih ustaških
četa stavio se je gemeral Manzo. On raspoleže sa
10.000 dobro opremljene pješadije i 2.500 konjanika.
Uz njega pristaje još 18 generala.

Katolici drže se prema ovom pokretu rezervirano,
premda je Valenzuela dao izjavu, kojom garantira ka-
tolicima slobodu vjeroispovijedanja. Pored svega toga
Calles i njegov nasljednik Gil svaljuju krivnju revolu-
cije na katolike, Zato su se oborili na katoličko svećen-
stvo ponovnom imižnjom. Gil je izdao nalog, da se sve
katoličko svećenstvo imade zbog vršenja bogoštovnih
čina prijaviti državnoj policiji. Ovaj Gilov nalog sa-
općen je u Rim, odakle se čeka odgovor.

Hodočašće u Rim
(od 12-22 svibnja)

U Splitu je sastavljen posebni odbor, koji je u
sevezu sa Centrelnim Odborom u Zagrebu i-dava sve
potrebite informacije. Drugi diecezanski Odbori iz
Dalmacije saglasiće sa Splitskim diec. Odborom, pa će

 

iz svih dalmat, dieceza hodočasnici putovati kao cje- +

lina do združenja sa hodočasnicima, koji će krenuti

iz Zagreba.
Prema tomu bude li iz naših strana malo hodo-
časnika, morat će oni da pogju ili parobrcd m do

Sušaka ili željeznicom do Ogulina, pa da se tamo
pridruže drugima ; bude li ih priličan broj, moći će se
misliti i na kombinaciju kojeg redovitcg ili posebnog
parobroda ravno u Mleike i možda dan prije, te tamo
sačekati hodočasnike iz Zagreba. Za povratak pruža
se prigoda ravno iz Ancone u Split, Zato je apso-
lutno potrebno, da se prijave hodočasnici iz Dalmacije
što prije, jer za sve ovo urediti treba vremena i
mnogog dopisivanja. Razlika prema prije navedenim
cijenama ne bi imala biti, osim ako bi se koje vrijeme
više boravilo i eventualno spavalo u Mlecima, jer će se
odbiti potrošak za put željeznicom od Zagreba (Ogu-
lina) do Mletaka i na povratku Ancona-Zagreb (Sušak,
Ogulin). Sve ovo treba da diec. Odbor raspravi i uta-
nači sa Centralnim Odborom -w Zagrebu i s vlastima u
Italiji, jer će trebati za dalmatinske hodočasnike i po-
sebni vogja, pa se toplo preporuča, tko kani hodo-
častiti, da ne kasni, Prijave u zadnji čas stvaraju samo
zbrku i nered. Svaki hodočasnik za režijske troškove
diec. Odboru doprinaša 20 Din.

Sve prijave treba slati i odmah na slijedeći naslov:
Preč. Biskupski Ordinarijat (Hodočašće) - Split. No-
vac će se slati čekom ma Guspodarsku Stedionicu ili
Biskupski Ordinarijat - Split. Tko nema čekova, neka
ih naruči kod odbora. Na čeku gore treba napisati:
Hodočašće. — | za nešu biskupiju osnovan je posebni
edbor, koji se je stavio u doticaj sa odborom u Splitu.
Predsjednik dijecec. odbora je preč. kanonik Da Dušan
Mičić, a tajnik-blagajnik veleuč. Dr, Karlo Lovac, Već
se je prijavilo nekoliko hodočasnika, a ko još misli,
nek ne kasni, da se sve može na vrijeme uredit.

Bijeli zubi

 

 

i ljepotu svakom licu. Dovoljno je često puta i
jedno jedino čišćenje sa divno osvježujućom Chlorodont pastom
za zube pa da Vam zubi postanu snježno bijeli i sjajni poput
slonokosti, osobito ako za čišćenje upotrijebite u tu svrhu naro-
čito konstruiranu. Chlorodont četkicu za zube sa zubčastim rezom

daju poseban

četinja. Ostatci jela medju zubima i u šupljinama, koji uslijed
raspadanja i ,gnjića prouzrokuju neugodan zadah iz ustiju od-
stranjuju se ovom četkicom temeljito i potpuno. Učinite najprije
jedan pokus sa malom tubom za Din. 8-—. Chlorodont četkica za
djecu, za gospodje (mekana), za gospodu (tvrda). Samo ORSEMEO
plavo zeleno pakovanje apisom ,Cilorodont“ jamči
potpunu valjan; proizvoda. Dobiva se svagdje.
ovaj oglas kao tiskanicu (omot ne zalijepiti) dobit ćete bespla
jednu tubu za pokus, koja će biti dovoljna za višekratnu upotrebu.
Tvornice Zlatorog, Odio Chilorodont, Maribor.
(49)

    

 

Povratak otpalih katolika u krilo crkve.

Prošle godine besavjesni agitatori za otpad od
katoličke crkve upotrebili su meki spor, koji je bio
nastao u župama Krapnja: i Jadriovca, u šibenskoj
biskupiji, izmegju dotičnih župnika i seljana. Spor je
bio samo izlika za agitatore da nagovaraju one žu-
pljane, da se odreku svoje«svete katoličke vjere, Za ovu
tamnu svrhu bio je došao u ova sela i svećenik apo-
stata Petrić ie je agitirao za starokatolicizam. Bijedni
seljani su nasjeli, teih je otpalo u Krapnju 121 osoba,
koje su se odrekle svoje vjere. U Jadrtovcu pak je
bilo otpalo 36 osoba.

Da se podrži otpad u ovim selima došao je
kao apostol starokatolicizma drugi svećenik apostata
neki Lujo Kružičević. Nego, zahvaleći Bogu, otpad od
vjere odmah je zastao, te se nije nitko više prijavio,
da napušta svoju katoličku vjeru, a mnogi se odmah
pokajali zbog ovog čina, t& se povratili u krilo svete
katoličke cikve. U Jadrtovcu, čim je stigao u župu
novi dušobrižnik, odmah su se svi otpadnici, 36 njih
na broju, istog dana povratili u krilo svoje crkve. U
Jadrtovcu sada nema nijednog otpadnika. U Krapnju
pak od 131 otpadnika odrekli su se mnogi sekte sta-
rokatoličke, te ih sada nema u Krapnju nego okolo
30. Nadati se je u Boga, da će se i ovi povratiti u
krilo svojoj majci, u kojoj su se rodili i ogojili, te
će im Bog dati milost, da u njenom krilu i preminu
i tako se spase.

e je barjaka bratovštine sv. Josipa.
U nedjelju 17. tekućeg mjeseca, u 9 sati prije
podne biti će u Crkvi Sv. Jozefa krštenje barjaka
bratstva drvodielaca. Kumuiu g.eia Anka Zec,«supruga
gosp. Antuna Zeca i gosp. Pero Banac. Dok se ovo
donosi do znanja braće upisane u bratstvo i gragjanstva,
spomenuti je ovome bratstvu ove historične podatke :
Bratovština Sv. Josipa iliti drvodjelaca (maranguna) je
najstarija u gradu, jer godina formalnog njezina pos-
tanka dokazana je originalnom matrikulom, koja se i
danas čuva, a gdje se kaže da god. 1266. sakupljena
braća odrediše ustrojiti bratovštinu pod imenom Sv.
Audrije i u Crkvi istoimenoj, tada benediktinskoj, izvan
grada na Pilama. Ali se ustanovilo da je družba i prije
postojala, jer u istom uvodu braća kažu, da su u
matrikulu uvrstili običaje, koji su prije nje postojali.
Kasnije se ova bratovšt na prenese iz crkve Sv. Andrije
u onu Sv. Barbare u gradu prema zaključku Skupštine
15, juna 1448. Stopro nakon skupštine od 3. novembra
1449. nalazi se imenovan kao zašti nik Sv. Josip uz
Sv. Andriju. Kad se radi velikog potresa sruši crkva
Sv. Barbare, prenese se bratovština u crkvu Sv. Jakoba
ad puteos, koju družba pregradi u onu još postojeću
Sv. Jozefa u ulici Kraljice Marije. Bratovština je obuhva-
ćala osim drvodjelaca sve zanate, koji su se služili tezlom
pilom i strugom dakle graditelje brodova, lag 4, bačava
i tokare. Imenik braće sačuvan je od god. 1368, a iz
njega se razabire, da su uz obrtnike bila upisana i
vlastela, te da je bratovština bila otvorena svakoj vrsti
obrtnika, jer se tu čitaju imena crevljara, zlatara, me-
sara, graditelja brodova, ribara, kožara i: t, d. Sadržan
je i imenik sestara bratovštine, gdje se tu ističe bo-
gatstvo ženskih imena čisto slavenskijeh, megju kojima
i vladika. Bratovština ima svoga kapelana, koji je sada
preč. kanonik Don Dušan Mičić, a upravu sastavljaju :
Frano Bonačić, Santo Černuhovsky, Niko Dileo, Dr.
Ernest Katić i Vlaho Pata,

 

 

Pisma iz naroda.

Iz okolice NINA. Zima i usjevi. Nema pametara
kod nas, koji bi upamtio ovakovu dugu, ledenu i sni-
ježnu zimu kao ovogodišnju. Imali smo obilnu sni-
ježnu mećavu na 16. I., pak od 10. do 14. II., a najzad
na 20. II. I još joj nije nestalo traga. Ječam, pšenica
i ostala ranija bijela žitija izgledaju prilično, poznija
propala. O lozi nezna se ništa. Sva radnja u polju
zaostala. lmade mnogo štete u maslinama. — Na 28.
veljače zapuhala nam žestoka bura i pokrila nam cijelo
polje posolicom. — S blagom slabo zbog nestašice
pića i paše. Bože smiluj se mukotrpnom težaku bez

 

 

KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA-
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE

EEA, MATEKIJAM i KOSTER

Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu «

trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.

HRAŠTOVI SLAVONSKI

PA
SARKETI

zarade, bez dobitka, bez progje$vlastitoga vina sa da-
našniom skupoćom odjevanja i obuvanja, osobito te-
žaku ovisnom o Zadru u t. zv. bijednoj ekonomskoj
zadarskoj zoni. Osim brašna, kruha, sve nam je'skupo.

O našim monopolskim predmetima i karteliranim,
kao sladoru, duhanu, žigicama, kamenom ulju, soli
(koja nije pocijeriija u prodaji na malo), mora da se
javi da bi bilo sasvim potrebito, da im cijene budu
znatno obaljene, jer osim duhana, sve su to jako po-
trebita životna sredstva, a u Zadru sasvim jeftina,
Odatle švercarenje uz gubitak tolikih života i ogrom-
nih globa.

Zadar ubija našu trgovinu. Zadar je za doba
Austrije brojio do 15 tisuća stanovnika, a dandanas
7 tisuća, i po, dočim Š:benik preko 15 tisuća, a Split
brzo koraca prama 40 hiljada. Zadar i broj pučanstva
u razmjeru prama njegovim trgovačkim poduzećima
očigledno dokazuje, da u ovoj bijednoj zoni ekonomski
ovisnoj o njemu, nemože da se osnuje a kamo li da
se održi i uspjeva nikakva zadruga, nikakva poštena
trgovina, niti trafike ne mogu se održati. Jer Zadar
dandanas broji do 558 raznih obrta. Evo zeanimivijih
brojaka: veletrgovina jestiva 10, mesarnica 22, prodaja
jestiva 80, prodaja voća 17, urarija i zlatarija 10, ruko-
tvorina 46, koža 18, krčama 41, goriva i drva 20, tra-
fika duhana 57 i t. d.

Nin i zadarska ekonomska zona. Zemunik, Smil-
čić, Smoković lijepo napreduju i budućnost čeka Su-
košan. Preko danomice napreduje, Iž Veliki takogjer,
dočim naš drevni Nin jednom naš kraljevski i županjski
grad, takmac Zadra, sa ratnom i trgovačkom lukom,
u doba cvata sa preko 40 tisuća duša, dva puta popa-
ljen od Mlečana, sada sjelo općine na pragu Zadra
sa 17 odlomaka i 15 tisuća stanovnika, na našu žalost
i sramotu još je dalek da postane našim kulturnim
i najviše ekonomskim središtem, da naš narod bude
neodvisan od Zadra. Zato nam se hoće zadruga, ka-
pitala a dakako uvigjavnosti i značajeva. MI

MINNIE SNI.
ČUVAJMO OBIČAJE NAŠIH OTAGA 11!!!

oni nisu bili nikada bez ALGE, oni su znali pi
vrijednost ALGE, oni su znali zapriječiti mnoga
teža oboljenja, jer su u svim slučajevima prehlada-
influenca-gripa pogotovo ako je koji član u obitelji
imao malo povišenu temperaturu (ognjicu - vrućicu)
bolesniku natrli malo noge ruke-vrat-prsa i legja
s ALGOM jer su znali da će odmah nastupiti
poboljšanje da će belesnik osjetiti svježinu — lakše
disanje a najglavnije temperatura odmah popušta
i nastupa lagan-ugodan i zdrav san,
ISPROBAJTE I VI BAREM JEDNOM ALGU BIT ĆE
VAM NAJBOLJI PRIJATELJ KROZ CIJELI ŽIVOT.
U svim apotekama i drogerijam« 1 boca točnom upu-
tom Din. 16. Gdje nema naručite poštom na adresu
Laboratorij ALGA Sušak 258 4 boce Din. 77, 8 boca
Din. 131, 25 boca Din. 320.

 

e

 

 

FIGOL-Elixir odlično i prokušano sredsivo za
čišćenje stomaka i crijeva. Proizvagja Ljekarna Dr. Se-
melić-Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Din.