Br. 10. Jedan osvrt na općinski predračun. Općinska zastupstva birana u god. 1926. primila su u uasljegje jedan veliki teret od bivših općinskih komesara : kaos u finansijama i zaostalost u mnoštvu općih potreba. Najljepše doba za razvitak naših Op- ćina proteklo je u nemaru i nesposobnosti komesara i to je vrijeme za naše Općine za uvijek izgubljeno i nenadoknadivo. U Izabrana zastupstva sa primljenim nerednim i opterećenim finansijama, nije čudo da su brže zapala u nove finansijske poteškoće. A sada izgleda, da će naše Općine opet zapasti u neaktivnost i kuburenje. Megiutim potrebe se gomilaju, na Općine se stavljaju sve veći zahtjevi i da kako tako odgovore svojoj svrsi, treba da se opć. finansijama pekloni najveća pažnja. Ako je istina da je obrazac jednog predračuna me samo mjera vrline razumnoga gazdovanja, nego i mjera obrazovanosti (civilizacije), tad je — mislim — za nas Dubrovčane, koji u obrazovanosti ne damo svakomu svoje mjesto, već: iz ovog razloga dužnost, da se svake godine interesujemo za općinski predra- čun, barem onoliko, koliko za hobotnicu (staro kazalo ura) na novom zvoniku. Naši širi slojevi nijesu uzeli učešća u raspravi o hobotnici, to su pitanje riješili zvani i poznani, ali ih općinski predračun interesira i kad nijesu pitani, jer su širi slojevi oni, na kojim se najjače odrazuje plima ili oseka opć. finansija. S ovih razloga našao sam se ponukanim, da se opširnije osvrnem na općinski predračun za god. 1929. Ali prije nego pregjem na to, pošto sam čuo megju mnogim, koji su glavnu riječ vodili u ranijim i kasnijim vijećima, dosta čudnih i štetnih stanovišta o opć. finansijama i svrsi općine uopće, osvrnut ću se najprije na ovo. Možda u najteže doba za Englesku, kad je splet kritičnih finansijskih i političkih prilika u onoj zemlji ovisio najviše o spretnosti jednog valjanog finansijera, bio je pozvan na čelo vlasti Pit. I on je doista izvr- šio povjerenu mu zadaću na opće i još danas neuga- šeno udivljenje. Dok je on tako upravljao finansijama svoje države, u svojim vlastitim bio je jedan od najgorih. Nigda nije mogao izaći iz duga i nigda nije mogao srediti svoje izdatke i primitke, ma da je pored svog prvog položaja u državi, bio još vrhovni nadzornik od pet pristaništa i pobirao ogromne godišnje plate. Poslije njegove smrti, Engleska je njegovom zaslugom cvala i hitila gotovo bez većih smetnja onoj vanrednoj veli- čini, u kojoj je konačno učvrstio Disraeli, dočim je njegova obitelj bila posve upropaštena i u tolikim dugo- vima, đa je za njezin spas morala intervenirati država. Perikle — onaj slavni i neuporedivi političar stare Grčke, bio je sasvim oprečau Pitu, Sve državne uštede, ogromne tribute od gradova, uopće sva moguća sredstva, trošio je ovaj čovjek nevi- gjenom rasipnosti na kulturnu veličinu Atene, A kad mu odnikle više nije dostajalo novca za njegove gran- diozne planove, posegnuo je za zajedničkom blagaj- nom u Delosu, što je bilo najviše oskvrnuće —i svu je ispraznio. Za četrdeset godina njegove uprave, Atema se je vinula na prvo mjesto u Heladi, dok se je umjetni- nama ovjekovječila i ostat će u slavi, dok je svi- jeta i ljudi. Ovako neograničen i neskrupulozan u državnim izdacima, bio je Perikle u svom vlastitom domu ekono- mičan preko svake mjere. Da bi se što više mogao baviti državnim poslovima, a da pri tom ne zanemari kućnu ekonomiju, odabrao je jedan put, koji mu se činio najlakši i najsigurniji. Sav bi jednogodišnji plod sa svojih imanja prodao, pa bi onda svaku i najmanju stvar dnevno na trgu kupovao. Njegova su se čeljad tužila, kako moraju kupovati sve na mjeru, tako ogra- ničeno kao u najsiromašnijoj kući. Ovoliko da se vidi, kako se često paradoksno odnose judi prema javnim i privatnim finansijama i kako su naši sudovi o pravim finansijerima često pogrešne predrasude i istovjetovanje privatnih finansija sa javnim. Za privatne finansije nema nego jedno pravile : izdatci ne smiju prevršiti mjeru primitka. Ovo svak priznaje i preporučuje. Kad ovo znamo, onda je u privatnoj ekonomiji sva mudrost: štedljivost, (Ima šte- dljivosti i u javnim finansijama, ali se ona razlikuje od one u privatnim. Način je štednje u privatnom životu : utroši manje, nego što si privredio). Mišljenja pak o javnim finansijama se razilaze i teško je s njima polemizirati, ali mislim da je njihova karakteristika najbolje oličena u onoj duhovitoj Karlaj- lovoj izreci: me što imam, nego što stvaram, to je moje imučstvo. — (Nastavit će se). M. Kisić, RISE NERNST . toni ii NARODNA SVIJEST IZ JUGOSLAVIJE. Spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu. Kako je poznato, ovo je umjetničko djelo povjereno vrijed- nomu našemu domaćemu umjetniku prof. Robertu Frangešu, u čijemu je vrtu troškom od.70—80.000 dinara (a to su hvalevrijednom susretljivošću na se preuzeli imućniji zagrebački industrijalci i trgovci) podi- gaui posebni atelijer za ovu zamašitu radnju u nad- prirodnoj veličini. Umjetnik je kroz prošla dva mjeseca nezapamćenom zimom bio spriječen u svojemu inten- sivnomu radu; ali će nastupom toplijih dana djelo biti pospiješeno. Spomenik će biti veći i impozantniji od Jelačićeva spomenika. Nova imenovanja u splitskom kaptolu. Župnik predgragja Lučac preč. Du. Herkulan Luger imenovan je kanonikom stolne crkve, a kanonik Stolnog Kaptola u Splitu preč. Dn. Luka Grgić promaknut je na čast mitronosnog prepozita, što je prva čast u Kaptolu, koju je obnašao blagopok. Dr. J. Čuka. Preč. Grgić je već više godina članom splitskog Kaptola, a u ranije vrijeme istakao se naročito u katedralskom djelovanju, te je na tom polju stekao mnogo zasluga. Bio je upra- viteljem Sjemeništa, a neko je vrijeme upravljao i bisku- pijom ,sede vacante“, Preč, pak Luger mnogo se zauzimlje za karitativne institucije grada Splita, te su oba ova imenovanja od gragjanstva najsimpatičnije pozdravljena. Pitanje braka. U ministarstvu pravde izragjuje se nacit novog gragjanskog zakona. S tim u savezu po- krenuto je i pitanje braka — to jest da li će se uza- koniti kao obvezatan crkveni ili civilni brak. Naravski, da se odmah počelo i u javnosti o tome govoriti i pisati. Komisija, koja izragjuje gragjanski zakonik, iz- razila se svim glasovima za to da 1 po novom zakonu bude crkveni brak održan kao obvezatan. Katolička Crkva čvrsto stoji na obvezatnosti crkvenog braka, pa su se i predstavnici pravoslavne crkve izjavili spora- zumni sa mišljenjem katoličkih crkvenih krugova. Naš je narod religiozan, te Želi, da se religijska forma nje- govog bračnog života .uzdrži, pa mislimo, da će se pri izradi novog gragjanskog zakona računati sa ovom narodnom željom. Za napredak našeg parobrodarstva., Prošlih dana uredili su se u Ministarstvu Saobraćaja odnošaji izmegju države i naših parobrodarskih društava, te je bio sklopljen ugovor za 10 godina, po kojemu će država parobrodarskim društvima isplaćivati godišnju subvenciju od 49*/2 milijona dinara, a parobrodarska se društva obvezuju, da će podržavati redoviti pomorski saobraćaj na Jadranu. Bit će svega 68 poštansko- putničkih pruga u duljini od godišnjih 1,278.873 po- morskih milja, što može da se poveća još za 65.811 pom. milja. Te će pruge vršiti 65 parobroda sa 20.773 brutto regist. tona; ali su parobrodarska društva obve- zana, da kroz 10 godina, za koje ugovor traje, obnove svoj plovni park sa 24 nova parobroda, koji će nositi 8.800 brutto regist, tona, uklanjajući postepeno starije plovne jedinice. U ugovoru su uregjena sva pitanja, koja onamo spadaju, kao n. p. uredno uzdržavanje , parobroda, trgovačke, putničke i poštarske tarife, prenos pošte, prevoz vojske i materijala, putne polakšice držav- nim službenicima, invalidima i nezaposlenim radni- cima, namiještanje pomorskoga osoblja i t, d. Vilo rado bilježimo ovu vijest uz živu želju, da ovaj ugovor bude za procvat i napredak našega parobrodarstva, za podizanje prometa stranaca i za korist i udobnost cijele naše javnosti, ga! s su Gradske vijesti. “Obredi Velike Sedmice u Stolnoj Crkvi. Nedjelja od poma (Cvjetna Nedjelja): Na 10 s. blagoslov poma i maslina, zatim ophod oko crkve. Pjeva se , Gloria, laus...“ od Matijevića, pak svečana sv. Misa, preko koje pjeva se ,Muka G. N. I. po Mateju“. — Četr- deset sati klanjanja: U Nedjelju poslije svečane Mise (oko podne) izlaže se presv. olt. Sakramenat i počimlje adoracija od ,40 ura“ (traje u Srijedu do podne), — Poslije podne na 6 ura propovijed o presv. olt, Sakra- imentu propovijeda sva tri večera mp. O. Matija Ku- lunčić D. I. Ponedjeljak i Utorak: Na 6 s. j. izlaže se Sve- totajstvo i prva Misa. Na 10 s. svečana Misa, a popodne na 6 s. propovijed i blagoslov kao u Nedjelju. U Utornik preko Mise pjeva se ,Muka G. N, I. po Marku“. Popodne propovijed, blagoslov i pjevanje kao u Nedjelju. Velika Srijeda : Na 5 s. j. izlaže se Svetotajstvo i prva Misa. Na 10 s, svečana sv. Misa sa Mukom G. N. I. po Luci pak blagoslov i zaključak adoracije »40 ura“. Po podne na 52 ,Officium tenebrarum“ (Jutarnja Velikog Četvrtka). Lamentacije. : Veliki Četvrtak: Na 10 s. svečana Misa. — Na ,Gloria“ se zavezuju zvona. — Opća pričest sve- ćenika i vjernika. — Sahranjenje Presv. Sakramenta u oltar sv. Groba. — Oko 12 ura pranje noga dvanaes- torici gradskih siromaha. — Po podne na 5!/2 ,Oifficium tenebrarum“ (Jutrnja Velikog Petka). Program pjevanja ,Crkvenog Pjevačkog Zbo- ra“ u Dubrovniku preko Velike Sedmice 1929. u Dubrovačkoj Katedrali. + Nedjelja od Poma (24. lll.) Preko blagoslova poma (na 10 pr. p.) — Matijević Don Pavo: ,Gloria laus“ za muški zbor. — Preko sv. Mise: Witt Dr. Fr.: ,Missa Exultet“ za muški zbor. — C. Ett. (1788 4 1847) ,Muka G. N. I. K. po Mateju“ za mješoviti zbor. i Str. 3. se od VIMA noževi sjaje! Nedjelja, ponedjeljak i utorak (24. Ill., 25 .IIl. i 26. Ill.) Preko blagoslova (oko 6 po p.) — Hamma: »Smiluj se meni Bože“ za mješoviti zbor. — Pier Luigi da Palestrina (1525 + 1594): ,Svetotajstvu“ za mješoviti zbor. Srijeda Velika (27.1Il.) — Po podne preko ju- tarnje (oko 6); Lamentacije (koralno): Prva: tenor D. Zorović — Druga: tenor Don K. Capurso. — Treća: bariton L. Šapro. Na svršetku jutarnje (iza 7): Goller: Christus factus“ za mješoviti zbor. — C. Ett. ,Miserere“ za mješoviti zbor. Četvrtak Veliki (28. Ill.) —. Po podne preko jatartije (okolo 6): Lamentacije (koralno): Prva: bariton L. Sapro — Druga: tenor D. Zorović. — Treća: bas Don N. Gjivanović. Na svršetku jutarnje (iza 7): Goller: ,Christus tactus“ za mješoviti zbor — C. Ett.: ,Miserere“ za mješoviti zbor. Petak Veliki (29. Ill.) — Preko Adoracije sv. Križa (10 pr. p.) Sabalich: ,Puče moj“ za muški zbor. Po podne preko jutarnje (oko 6): Lamentacije (koralno): Prva: tenor Don Jerko Kovačević — Druga: bariton L. Šapro — Treća: tenor D. Zorović. Na svršetku jutarnje (iza 7): Goller: ,,Christus factus“ za mješoviti zbor — C. Ett. ,Miserere“ za mješoviti zbor. g Iza procesije (oko 8/3): Goller: , Christus fac- tus“ za mješoviti zbor. Uskrs (31.1Il.) Preko sv. Mise (10 pr. p.). Vitta- dini: ,Missa jubilaris“ za mješoviti zbor. — Introitus : Griesbacher: ,Resurrexi“ za muški zbor. Oiferto- rium: Griesbacher: ,Terra tremuit“ za muški zbor. Iza blagoslova: Ravanello: ,Haec dies“ za muški zbor. Na harmoniumu prati prof. Fr. Lederer. Dirigent : A. Gjivanović. Sjednica ogranka Braće Hrvatskog Zmaja u Dubrovniku održana je u Srijedu 13. o. mj. Na istoj je obavljena komemoracija odličnog brata Don Anluna Kriletiča, župnika u Mandaljeni, koji se istakao na kulturnom, karitativnom i ekonomskom polju. Nadalje je svečano uveden u ogranak primarij bolnice Dr. Krmpotić Marijo. Braća čestitahu predsjedniku ogranka Dr. Bjelovučiću Zvonimiru, što je imenovan prvim počasnim članom pri otkriću spomenika hrvatskog kralja Tomislava u Zagrebu. Burno je pozdravljea duboki učenjak i filozof prof. O. U. Talija, koji je ponos ovog ogranka, Utvrgieni su dani hrvatskih ve- likana, u koje će družba davati zadušnice, po načelu, da narod, koji mrtve štuje, na prošlosti budućnost si snuje, i to: 28.11. dan smrti Dr. Starčevića ; 30. IV. dan smrti Zrinjskog i Frankopana ; 8. VIII. dan smrti Stje- pana Radića; 11, X, dan smrti Eugena Kvaternika. — Odregjeno je prigodom festivala u Dubrovniku u srpnju ove godine otkriti neke spomen-ploče, pa i slavnom Mihu Klaiću, pri čem će biti pozvane i sve vlasti u Dalmaciji. — Odlučeno je putovanje u naučne svrhe u Pompeji i u Santa Maria di Siponto u svibnju ove godine, kamo se sprema veliki broj zimajevaca, — Kako se iz ovoga vidi, Braća Hrvatskog Zmaja rade odista uspješno na kulturnom, historijskom i arlieoleš- kom polju, pa i ogranak njihov u Dubrovniku, U crkvi ,Domino“. U Veliki Četvrtak svečana misa-sa općom pričesti u 7 ura; na Veliki Petak Muka i poklon Sv. Križu počimlje na 6Y2; a u Bijelu su- botu funkcija počimlje na 6 ura. Na Uskrs svečana Misa na 9 ura. Kroz sve ove dane pjeva u ovoj crkvi uži crkveni pjev. zbor kompozicije raznih autora. + Biagdan Naviještenja BI Dj. M. (Nuncijata) spada ove godine u Ponedjeljak Velike Sedmice, pak se vanjska svečanost u crkvici »Domino« prenosi na 7, aprila u Nedjelju po Uskrsu (Mali Uskrs),