POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro DUBROVNIK 28. Marta 1929. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. God. XI. dna “Svijest Cijena je itstu 5. Din. injesečno ; PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo | Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare. sa inozemstvo 10 Din. mjesečno izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik Vlašnilć izdavač - urednik: »NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik &olgotski spomenik. Velika Sedmica jakih uspomena tragedije Gol- gotskog Mučenika — s impozantnim finalom ! Dijete plemenite kraljevske krvi, ali demokratskih osječaja do uzvišenosti: svega sebe žrtvuje za potlu- čeni narod, puk svoj.... Gavani, zlobnici, krvopije naroda neće da shvate misiju Njegovu'i pripraviše Mu — sramotnu Golgotu. U istinu je bila grozna do krajnje granice užasa! — I umišljahu se, da su ga se tako riješili u zgodan čas na vijeke .. .. No u zao čas! Preobražen, sjajan, uzvišen — svojom svesilnom božanskom moči -— izišao je iz zapečačenog groba, da slavi pobjedu nad dželatima svojim .. .. I od tada u sjaju i veličanstvu prolazi kroz vjekove u triumfu nad pokunjenim, pigmejskim, poraženim progonite- ljina svojim svake vrsti. — Uvijek pobjedonosan i močan Bog čovjek Krist naš po Golgoti svojoj — a protivnici Njegovi, koji Mu je pripraviše, jedan za drugim padaju u prah žalosne uspomene ili pak u krutu zaborav ! Divan je Golgotski spomenik ! A meličanstven je spomenik Golgote naše ! Narode, moj! Golgotu si prebrdio i mogao si, jer si bio oboružan neslomivim Duhom Golgotskog Mučenika! I ako nećeš da uzaludna bude pobjeda Tvoja moraš da je slaviš u jedinstvu Golgotskog Triumfatora, usrečitelja čovječanstva. U Njegovu Duhu pobjeda naša neće biti vremenita, već za sve vijeke bezkrajne vječnosti ! Divan je golgotski spomenik ! Grobari naroda. Ovih dana uputio je jedan njemački učenjak ozbiljnu cpomenu njemačkom narodu radi sve to jačeg opadanja porogjaja u Njemačkoj. Ovu opomenu za- ključuje taj učenjak uzvikom : Neprijateljski šrapneli i granate u vrijeme rata prorijediše njemačko pučanstvo, no još ga više prorjegjvju nećudoreduć knjige i no- vine. Svi neprijatelji, koji nas sa svih strana opkoliše u vrijeme rata, nijesu mam bili tako opasni, kao što su nam ovi, koji potkapaju ćudoregje. Što ne učiniše topovi, glad i ratne bolesti, učinit će oni, koji šire propagandu obitelji bez djece. Otrov nećudoregja pot- kopat će temelje sve dosadašnje jakosti njemačkog na- roda. I da u svijetu imade dosljednosti, kao što je nema, ne bi se menjom strogošću trebali progoniti svi širitelji nećudoređa, nego što se u vrijeme rata progonilo one, koji su bilo kako služili neprijatelju. U vrijeme rata bio je strijeljan svaki, koji je ma i u najmanjoj stvari pomegao neprijatelju, a danas — kaže ovaj učenjak — država još pomaže ona kina, novine, profesore, kazališta, koja ruše sav obiteljski život i slabe tako snagu njemačkoga naroda. Veći su grobari maroda takve movine, kina i kazališta, nego što bijahu ratni neprijatelji. Nažalost takve novine svojataju još naslov najpatriotskijih novina. O KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- i ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE | ENTI. MTERIAAH i KOSTERI Gramofoni, ploče, Radio Aparati i djelovi na otplatu MIRKO M. ZEC trgovina gvožđem, tehničkim i elektro- tehničkim materijalom. HRASTOVI SLAVONSKI PARKETI Ovaj njemački učenjak imade pravo. | što je on rekao za Njemačku, vrijedi i za druge, a vrijedi i za nas. Slične su prilike i kod nas. Naš hrvatski narod je malen. Neprijatelja, i to velikih i bezobzirnih, ima mnogo. A ipak vidimo, da taj naš narod slabe mnoge novine, mnogi: narodni prosvjetitelji, kojima je već promuklo grlo cd puste vike o ljubavi prema hrvaf- skom narodu. Treba samo zaviriti u naše novine, kako sustavno potkapaju svako ćudoregje. Svaki onaj, koji potkapa ćudoredni život naroda, nije mu prijatelj, pa ma on to ne znam koliko dokazivao. U red onih, koje je njemački učenjak nabrojio najopasnije neprija- telje njemačkog naroda, možemo i mi da megju ne- prijatelje našega hrvatskoga naroda ubrojimo sve one, koji mu slabe vjeru i ćudoregje. Dr. A. Juretić. Hodočašće u Rim. Posebni diecezanski odbor za svibanjsko hodo- čašće u Rim javlja svim interesantima, da će hodo- časnici iz Dalmecije i Hercegovine ići u Rim skupno i da će se hodočasnicima iz ostalih naših kraljeva priključiti ili na putu ili u samome Rimu. O svim potrebama hodočasnika iz Dalmacije i Hercegovine vodi brigu splitski diecezanski odbor. Upozoruju se interesenti, da će zajednički polazak uslijediti iz Splita (tačan datum polaska javit će se naknadno). Putovat će će udobnim parobrodom direkino u Anconu, a na putu iz Aucone u Rim. posjeti će hodočasnici Peruggiu i Assisi, x U Rimu hodočašće ostaje punih 7 dana. Program boravka bii će naknadno javljen. Vozna cijena za put: Split-Loretto- Foligno- -Assisi-Roma i natrag stajat će po - osobi: za If. razred oko Diu: 450, za ll. razred oko Din. 800. Cijene za stan i hranu u Kimu i za ostale potrebe hodočasnika, bit će navrijeme javljene. Megju- tim već danas se upozoruju interesanti, da ukupni troškovi za Il. razred neće iznositi više od Din. 1800, a za III. razred Din, 1400. Rok za prijave traje naj- kasnije do 20. travnja. Sve informacije daje: Odbor za hodočašće. — Split ili Dubrovnik, Jedan osvrt na općinski predračun. (Nastavak.) Kao što u Dvoru na vratima, koja vode u veliku dvoranu, stoji opomena: meka vam je javno dobro pred očima, & ne privatni interes, tako na prvom katu opć. zgrade, na ulazu sa glavmih stepenica, stoji veliki Goggin panneau, koji simbolizira nesretan udes, nemoć i bijedu čovjeka. Na onom gorkom skitničkom putu za korcm kruha, zahvatila je sniježna mećava jednog muzikanta sa dvoje djece. Malu djevojčicu već je obhrvao glad, umor i studen, mriva je u snijegu. Melišan i on klonuo, ovjesio se o očeve drorijke u zadnjem isdisaju. A otac, silna figura, koja usprkos sve tragičnosti momenta, govori jezivim realizmom o stradalničkoj prošlosti, pokleknuo je, izmučeno lice okrenuo nebu i očajno rukama stišćući glavu vapi: Bože, vigji moj jad i kaži što sam za ovo skrivio... Što bi bila viša sramota: reći da je ova slika ondje slučajno izvješena ili zanijekati da treba da služi kao putokaz? Zbroj pojedinaca, sačinjava društvo. Blagostanje pojedinaca, to je blagostanje društva. Ujedinjene snaga iliti kooperativa — ta suština svake zajednice, kako kaže Ihering — onako kako je gledom na općine iu- mači većina socijalnih mislioca i kako je shvaća naj- veći broj općinara, treba da se iskaže najprije i najviše ondje, gdje je pojedinac nemoćan da dostigne opću prosječnu mjeru života. Na pr. u Sjev. Americi gotovo svaka kuća ima banju. U nas je to nemoguće, ali je moguće Općini podići banju za sve općinare, koji banju nijesu u stanju nabaviti, a osjećaju potrebu i znadu korist kupanja. Napomenuti mi je, da sam čitao u sarajevskim novinama, da ona (sarajevska) općina u svom ovogodišnjem proračunu ima jednu zamjernu stavku za popravak sirotinjskih stanova. Mi smo, nažalost, daleko od ovoga. U drugom redu, traži se od kooperative — mislim uvijek na općine — da stvara sredstva i otvara puteve, da se opća prosječna mjera života sve više podiže i približuje idealu pro» gresa i kulture. To jest, treba da se brine kako će u mjesto mavrijeti toliko blagostanje, da će svaka kuća biti u mogućnosti imati banju. Neki misle da je jednostavnije prije riješiti ove drugo t. j. podići izvore blagostanja, a tad će se ono: prvo samo po sebi riješiti. To je pogrešno, jer je - takav tok stvari potrebiio dugo čekanje, a omaj, koj: , potreban, ne može čekati, To su — da tako rečem — špekulacije, koje istinski socijalni rad ne trpi. Ima konačno još jedna dužnost Općine. Onu funkciju države, koju nazivljemo javnim poretkom, treba da vrši paralelno Općina u formi čuvanja svog uvriježenog, lokalnog ćudoregja i tradicije. Utvrdiv ovako letimično karakteristiku općinskog gazdovanja i svrhu Općine uopće, prelazim sad ma sam predračun. Onomadne je pred izbore za sindikalni parlame- nat održao u Napulju talijanski ministar finansija Mos“ coni govor o drž. finansijama i kao osobitu zaslugu fašizma iskazao, da je državni predračun oslobogjen svih formalnosti i tako praktično ujednostavnjen ,da ga svak uzmogne čitati“, te odmah dobiti pravu sliku državnog gazdovanja. Sjetio sam se ovih riječi pregledavajući naš opć. predračun i uvidio sam, da se g. Mosconi nije ispravno hvalio — i ako pred biračima ,pod moraš“, Naš opć. predračun može se slobodno okrstiti onim malo pohvalnim izrazom — ,bilanzirisur“. Sve se pokriva, ima mnogo stavka i podstavka, ali sliku i i sadržaj, koji ti je potrebit, treba da s mukom iskopaš usporegjujući, odbijajući i pribrajajući iz 18 tabela iliti 18 predračuna. Suviše ni u pojedinim tabelama nije sve u redu. Bilo bi na primjer logično da se pod stavkom (Si gurncst“, nosi (amo ono, što se odnosi ma sigurnost, ali vi ćete pod tom stavkom naći, kao Riječanin u šabaki, ove raznovrsne naslove: plate i troškovi redarstva, rasvjela, čistoća, polijevanje puta, plata uraru, plata kučkoderu, groblje, plata lugarima, smaknuće pasa i t, d. Pod stavkom ,Razni“ naći ćete: uzdržavanje bašća i stabala, doprinos za Kursalorm, nagrade i potpore, kazalištu za zahod, predujam Elek- tričnoj Geantrsli, doprinos ,Domus Christi“, za unapre- gjenje tutizma, nagrade pobiračima nameta i t, d. Ovakav proračun zaista ima tu zaslugu, da nam pokaže sliku nesistematskog rada u Općini. Sam sistem budžetiranja po odlomcima zastario je i nepravičan je. Ako smo jedna cjelina, ireba da su nam i dielovi jednaki. Ova suvišna, a skrupulozna decentralizacija, ima za posljedicu sejednak razvoj i prouzrokuje suvišan trud administraciji. Ne mogu dane spomenem kako u Općini Rijeke Đubrovačke jedan opć. odlomak položen u brdu, ne- može da popravi Gustijernu, jer nema dovoljno prihoda i po sat daleko ljeti moraju čeljad ići po vodu, dok u isto vrijeme drugi odlomak, položen pri moru, ima prihoda da pokrije svoje potrebe i još da polaže u banku. Onaj odlomek u brdu mije u opć. zajednici s onim odlomkom na moru, da gleda kako onaj napreduje, a on nema ni najnužnije, Ovo je očiti kontrast sa svrhom općine i koja uprava ovo trpi i jedan dan, ne shvaća svrhu općine kao socijalne organizacije. (Nastavit će se). M. Kisić. EEVO-IR NINI Slušajmo starije, oni su iskusniji ! Oni su se rijetko tužili na ZUBOBOLJU i GLAVOBOLJU, jer su imali uvijek pri ruci ,ALGU“. Kod svake zubo- bolje 1 malu kašiku na zub, ako Vas trga u zubima od prehlade još malo matrti izvana ALGOM, vidjet će te kako brzo i pouzdano nestaju bolovi. Kod GLAVOBOLJE naterite malo čelo i sljepoćice, ako Vas Nei u glavi od prehlade — promjene vre- mena i t. d. još mali oblog od ALGE na tjeme vidjet će te ko "bolovi prestaju pouzdano i brzo. Bit će te preporogjeni. U apotekama i drogerijama 1 boca sa točnom uputom Dim. 16. Gdje nema naručite odmah poštom na adresu Laboratorij ALGA Sušak 258, 4 boce Din. 77, 8 boca Din. 131, 25 boca Din. 320.