FOŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Naro
e WR NOŽ:
DUBROVNIK 4. Aprila 1929.
dna Svijest
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
s.
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Cijena je listu 5. Din, injesečno; sa inozemstvo 10 Din, mjesečno
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovni
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrov
Vlasnik - izdavač - urednik : 3
Uskrsni Aleluja,
Sve ono, što je dosada bilo pritisnuto krutom
zimom, što je čeznulo za suncem i sjajem i toplinom
pjeva pjesmu životu i mladosti.
Kora zemaljska iz bogate nutrine prosula je
miljarde cvjetova i u bezbroj nijanca okitila božju
prirodu. Miljarde latica piju rosu životnog proljeća
i 4x sunčanim zrakama, u njihovoj svjetlosti i toplini
traže vrelo života i ljepote.
Nabujali potoci natapaju ravni i doline. Šume
Pokorna vječnim zakonima Božjim sjaji pred
nama priroda u ljepoti vječne mladosti, sjaji kao uzorak
ljepote, koja izlazi iz ruku Božjih, kad je čovjek
ne oskvrne.
Priroda se veseli, pjeva: Alleluja!
A čovjek ? Moderni čovjek pritisnut grijesima
svojim i okoline svoje, pun oholosti, nenavidnosti,
nezasitan slave, novca i piti, traži izvor mladosti
ljepote samo za tijelo svoje.
Traži i on sunca sjaj 1 toplinu, traži bistre potoke
zrak puk ozona. — Ali ne siaje ljepotom, zdrav-
jem i mladošću. On ne poznaje proljeća, njegovih čari,
txerazumije zanosa čistih i očiščenih duša, nerazu-
nije : Alleluja.
Ima samo tijelo, ali duša mu fali! I zato ne
jeva Alleluja.
Kruta zima grijeha sapela je i kršćanske živote.
YU vrtlogu mođernizma, u grijesima slave, novca i
iti ginu cvjetići ljepote, koje je Vječni Sijač posijao
red dvadeset vijekova i zalio krvlju svojom
a Golgoti. prem g
Malo je cvijeća u domovima našim, u društvu
ašem, :nalo veselja i radosti i u srcima našim,
Mepokorni vječnim zakonima Božjim ne sjajimo lje-
otom vječne mladosti.
Imamo dušu, eli grijeha punu. Imamo srce, ali
isto nije.
»Srce čisto stvori u nama Bože* moljasmo pro-
ih dana kad obnavljasmo u pameti muke Onoga, koji
e za nas prošao muke Kolvarije, da nam omogući
ječnu mladost, ljepotu proljeća i zanos Alleluja !
Molimo i radimo i pogjimo putem Njegovim,
r Njegov je jaram sladak, a breme je Njegovo lako,
n nas vodi Uskrsnuću i vječnoj mladosti duše.
Pogjimo za Njim i procojetat će cvijeće u srcima
ašim, u domovima našim i u društvu našem. Jer On
Sunce duša naših, koje nam drže svijetlo i toplinu,
in Izvor čiste vode, koji utažuje žegju i grijehe čisti.
Pritisnuti krutom zimom grijeha operimo se
(8 Izvoru živola, ogrijmo se na suncu milosrgja
oproštenja.
Ugjimo opet u Dom Oca Našega tamo nas čeka
ladost i ljepota. — Očistimo srca naša, pa ćemo
etni sa nijemom sestrom našom Prirodom zapjevati :
Uskrsnuo je život naš. Alleluja!
ITO pasta za zuho je najbolja.
KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- u
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE
EIETA. MATERIOAU i NOGTERI
Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu
MIRKO M. ZEC
trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.
HRASTOVI SLAVONSKI
mirišu. Cijela priroda pjeva himnu mladosti, Uskrsnuču. .
Jedan osvrt na općinski predračun.
8 (Nastavak.)
Da se vidi, u vezi s onim što je istaknuto, koliko
je nepraktičan tehnički način sastava predračuna, neka
posluži ova tabela nazvana: Prikup predračuna za
god. 1929. 8
Odlomak 3 AAA ea Si
DILJ predpcapje vlastiti zajednički Skupa
i Bosanka 3,704.357:— = 370.646:31 4,075.003:31
2. Gruž - Lapad 902.275225 = 70.639:20* 972.914-45
3. Brgat gornji 11.158:13 22607 11.384-20
4. donji 8.061'55 48:97 8.110:52
8. Grbavac 8.236:65 34.64 8.321-29
6, Martinovići 16.135:41 409:56 16.544:97
7. Makoše 6.206:85 63:58 6.270 43
8. Buići 7.876:61 69:48 7.946:09
9. Petrača 6,78924 5840 6.847:64
10. Čelopeci 8.794-82 55:06 8.819:88
11. Čibaća 19.947-99 581— 20.478:99
12. Brašina 147.519.05 149.077.60
13. Zavrelje 48.694 06 49.056:29
14. Soline 10.600:96 10 82829
15. Plat 9.134:61 67:62 , 9:202:23
16. Zajednica 2,471.298— 2.471.298—
17. Gradski vodovod 1,676.376 — 1,676.376 —
18. Grad. Elekt, Centrala 6,684.992:16 = 6,684.992:16
vi 15,748.454.34 445.048:16 16,193.502-34
Iz ove tabele vidimo koliki su cjelokupni troškovi
i koliko otpada na koji odlomak. Koliko će se od ove
svote potrošiti za higijenu, koliko za prosvjetu, za
gragjevine itd., to se mora istraživati u predračunu
svakog.odlomka napose. Sva je briga koncentrirana
na io kako će se svakom odlomku dati tačan obračun
kao da u protivnom Šlučaju ima doći megju njima do
rata. Bez obzira na princip socialne pravičnosti, ne
mora li se danas ista briga posvetiti potrebama Bra-
šine kao i Grtuža; Lapada kadi Ploča itđ., ako ne
s drugog razloga, a ono barem vis a4 vis razvitka tu-
rizma ? Teritorij od Rata do Sutorine, to je sve jedan
organizam povezan tradicijom, to je sve naš dragi
dubrovački kraj; ali osim uske tradicionalne veze, ci-
jeli ovaj kraj ima jednu te istu fizionomiju za turistu,
jednu te istu dušu za istraživača, pa što tek da rečemo
za našu Župu i Rijeku — te raskošne ulaze i pluća >
A ipak koliko ima još u nas usidjelica, koje su prošlih
godina kao smrtni grijeh bivšoj općinskoj upravi pri-
govarale, da Župi daje dvostruko, nego od nje prima!
Kad će se uvidjeti da su intercsi grada, Gruža i Župe
identični ? Kad će se uvidjeti da to vrijedi i za Rijeku
Dubrovačku i kad će se pristupiti, da se ona pripoji
dubrovačkoj općini? Teško je to proreći, po ovako
zastarjelom načinu sastava opć, predračuna po ovako
skrupuloznom razvrstavanju postojećeg općinskog te-
ritorija i po ovakovom sastavljanju opć. predračuna za
svako selo napose, ne na osnovu potreba u vezi s cje-
linom, nego na osnovu samostalnih prihoda !
A sad pregjimo na brojke, Predračun iskazuje cjelo-
kupni rashod od 16,193.502:34 Din. Ovaj rashod po-
kriva se prihodima, koji su predvigjeni sa 14,443.502,34,
dočim se manjak od 1,750.000 Din ima pokriti sa zaj-
mom. Ako odmah odijelimo rashode i prihode općin.
poduzeća (grad, vodovod i električ. centrala), tad će se
brojka opć. predračuna sniziti na 7,832.134-18 Din., na
brojku dosta skromnu za socialne prilike Dubrovnika
i za tolike viseće probleme u vezi s njegovim nasto-
. janjem, da se razvije kao trgovački, turistički i kul-
turni centar.
Dugovi Općine Državnoj Hip. Banci, Kolbenu
i Grad. Štedionici iznose 13,216.420 Din. a sa
1,750.000 Dim., koliko iznosi manjak ovogodišnjeg
predračuna, izlazi svota od 14,966.420 Din, velika u
omjeru s onim što je općina do sad polučila. Ako se
pri ovakovom stanju reče još da je Općina stavila
maksimum tereta na općinare, da pokrije rashode, tad
se barem ima očekivati da se svota od 7,832.134-18 Din.,
koliko su predvigjeni. rashodi, sa što više razboritog
predvigjanja porazdijeli. i dobrim dijelom u produk-
tivne svrhe, Ali, gdje pred očima nema pravog cilja —
kako kaže Šekspir — moć marljivosti odmah iščezava,
tako se je i ovdje dogodilo: pomanjkanje cilja imalo
je za posljedicu nedostatak sistema, a nedostatak ovoga,
učinio je da se je bez traga kakvom trudu i ispitiva-
nju, prebacivalo brojke na brzu ruku bez obzira ma
stavke, Tako se je moglo dogoditi da je palo na stavku
za unapregjenje turizma samo 12.000 Din., za gradski
muzej 8.000 Din., za općinsku ambulantu 5.200 D. itd.
(Nastavit će se). M. Kisić.
FIGOL pospješuje usporeno micanje i usporeni
rad crijeva, pa se stoga uzimlje kod raznih neurednosti
probave i meuredne stolice. Cijena boci 35 Dinara.
Dobiva se u svakoj Apoteci.
Za doba dnbrov. republike javna kuća jeli
bila predjelu ,Karmena“ u tflanašnjo
£ »ulici od tamnica“ ? .
U svome podnesku upravljenom 20. IX. 1928. O
ćinskom Upraviteljstvu odnosno Državnom Općinskom
Komesaru u Dubrovniku (objelodanjenom u ovogi
br. 12. »Narodne Svijesti«) nije ni gornje važno pi
nje bilo mimoigjeno. Rečeno je tu ovako: ,I tako.
dogodi, da pred sami konac prošlog stoljeća bi u to
predjelu otvorena javna kuća...“ Dubrovačko g
gjanstvo, koje je u velikom broju potpisalo onu molbu
i želju, da se ukloni postojeća javna kuća, bilo je s
jesno, da sve svoje tvrdnje osniva na samoj istini. _
Oni pak, kojima nije do te istine, a koji se sa
kupe oko »Dubrovačke Tribune«, turaju zlorado pi
oči dubrovačkog gragjanstva i dva odgovora kao ,n:
bolje dokumente“ za njihova »tvrgjenja“ proti
jatorima plemenitih akcija“ sadašnjim kao
ondašnjim sa blagopokojnim našim biskupom D O
Josipom Marčelićem na čelu, neumornim i ako do
razočaranim trudbenikom imicijatorom, da se ie \
kuća iz predjela ,Karmena“ svakako ukloni. M
Čujmo ta dva odgovora, kako su preko »D
Tribune« iznesena. Onaj prvi odgovor sa doslovni
pasusima u 26 štampanih crta nije dalo pok. b
Dr.u J. Marčeliću ,c. k. Dalmatinsko Namjesn
nego to je bio izvještaj dneva 26. VII, 1916., što
»C€. k.-Namjesništveni Savjetnik-Upravitelj c. k. kot:
skog Poglavarstva u Dubrovniku“ : Renkin dostav
Predsjedništvu c. k. Namjesnišiva u Zadru“. Prij
i toga izvještaja dalmatinski Namjesnik grof At
dostavio je: doista 14. VII. g. 1916. presvij, bis
Dr.u J. Marčeliću, završavajući ovako: ,Uvaži\
okolnosti, koje su mjerodavne za prosugjivanje ovog
pitanja, mnijenja sam, da se na stvari za sada ne bi
dalo ništa mijenjati, a da se stanje ne pogorša, već,
ako se ima odlučiti -— eventualno samo i za kušnju —
kakva definitivna mjera, da se ima čekati nastup nor-
malnih prilika“,
Pomenuto izvješće dubrovačkog Poglavarstva od
26. VII. g. 1926. biskup Dr. Marčelić, pišući dalma-
tinskom Namjesništvu u ovom istom predmetu 26. IV,
g. 1918., čvrsto označuje, da ,nije bilo objektivno
izneseno, a nije ni odgovaralo realnim prilikama“,
i to dokazuje.
Pok. biskup Dr. Marčelić obratio se bio ua 27. IV.
g. 1905., uz supotpis 30 zainteresovanih domaćina
na Općinsko Upiaviteljstvo u Dubrovniku preporukom
da se, upotrebiv priručne redarstvene mjere, bar do-
nekle stane na put javnim škandalima i smetnji mira,
koju prouzrokuje javna kuća u predjelu ,Karmen“, sa
željom, da se barem to izvrši: da se nesretna trgovina
u toj kući odstrani s toga mjesta. Takovu preporuku
i želju, na koje od g. 1905. nije bilo odgovora, po-
novio je isti Biskup istomu Upraviteljstvu 28. II. g.
1908. Na ovu zadnju predstavku Općinsko Upravitelj-
stvo u Dubrovniku dalo je odgovor Biskupskom Ordina-
rijatu 2. III. one godine (sa potpisima: načelnika: Dra
Pera Čingrija i prisjednika: Andra Puljizevića). Odgo-
vor taj (koji je ,Dubrov. Tribuna“ objelodanila u nekim
pasusima u 38 štamp. crta) počinje baš ovim riječima :
»Još za doba dubrovačke republike sve do danas u
ulici od tamnica stanovale su bludnice. Nekad više,
nekad manje, ali svegj ih je ondi bilo“,
Je li to tako? — Nije. Dokazi? — Ima ih, i
donijet ćemo ih drugi put. (Svršit će se)
.. s
Roditelji zapamtite !
Kod i najmanjeg neraspoloženja Vaše djece, bez ikakvog
predomišljanja, podajte im odmah jednu malenu kašiku
praška MAGNA u malo vode, mlijeka ili kave. Vi ste
riješeni brige, jer prašak MAGNA, osim što čisti želudac
i crijeva ujedno ih i dezinficira, te time zapriječuje opas-
nija oboljenja.
DOBIVA SE U SVIM 'APOTEKAMA I DROGERIJAMA, 1 OMOT
TOČNOM UPUTOM 4 DIN.