FOŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Naro e WR NOŽ: DUBROVNIK 4. Aprila 1929. dna Svijest Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. s. PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Cijena je listu 5. Din, injesečno; sa inozemstvo 10 Din, mjesečno Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovni Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrov Vlasnik - izdavač - urednik : 3 Uskrsni Aleluja, Sve ono, što je dosada bilo pritisnuto krutom zimom, što je čeznulo za suncem i sjajem i toplinom pjeva pjesmu životu i mladosti. Kora zemaljska iz bogate nutrine prosula je miljarde cvjetova i u bezbroj nijanca okitila božju prirodu. Miljarde latica piju rosu životnog proljeća i 4x sunčanim zrakama, u njihovoj svjetlosti i toplini traže vrelo života i ljepote. Nabujali potoci natapaju ravni i doline. Šume Pokorna vječnim zakonima Božjim sjaji pred nama priroda u ljepoti vječne mladosti, sjaji kao uzorak ljepote, koja izlazi iz ruku Božjih, kad je čovjek ne oskvrne. Priroda se veseli, pjeva: Alleluja! A čovjek ? Moderni čovjek pritisnut grijesima svojim i okoline svoje, pun oholosti, nenavidnosti, nezasitan slave, novca i piti, traži izvor mladosti ljepote samo za tijelo svoje. Traži i on sunca sjaj 1 toplinu, traži bistre potoke zrak puk ozona. — Ali ne siaje ljepotom, zdrav- jem i mladošću. On ne poznaje proljeća, njegovih čari, txerazumije zanosa čistih i očiščenih duša, nerazu- nije : Alleluja. Ima samo tijelo, ali duša mu fali! I zato ne jeva Alleluja. Kruta zima grijeha sapela je i kršćanske živote. YU vrtlogu mođernizma, u grijesima slave, novca i iti ginu cvjetići ljepote, koje je Vječni Sijač posijao red dvadeset vijekova i zalio krvlju svojom a Golgoti. prem g Malo je cvijeća u domovima našim, u društvu ašem, :nalo veselja i radosti i u srcima našim, Mepokorni vječnim zakonima Božjim ne sjajimo lje- otom vječne mladosti. Imamo dušu, eli grijeha punu. Imamo srce, ali isto nije. »Srce čisto stvori u nama Bože* moljasmo pro- ih dana kad obnavljasmo u pameti muke Onoga, koji e za nas prošao muke Kolvarije, da nam omogući ječnu mladost, ljepotu proljeća i zanos Alleluja ! Molimo i radimo i pogjimo putem Njegovim, r Njegov je jaram sladak, a breme je Njegovo lako, n nas vodi Uskrsnuću i vječnoj mladosti duše. Pogjimo za Njim i procojetat će cvijeće u srcima ašim, u domovima našim i u društvu našem. Jer On Sunce duša naših, koje nam drže svijetlo i toplinu, in Izvor čiste vode, koji utažuje žegju i grijehe čisti. Pritisnuti krutom zimom grijeha operimo se (8 Izvoru živola, ogrijmo se na suncu milosrgja oproštenja. Ugjimo opet u Dom Oca Našega tamo nas čeka ladost i ljepota. — Očistimo srca naša, pa ćemo etni sa nijemom sestrom našom Prirodom zapjevati : Uskrsnuo je život naš. Alleluja! ITO pasta za zuho je najbolja. KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- u ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE EIETA. MATERIOAU i NOGTERI Gramofoni, ploče, Radio Aparati i djelovi na otplatu MIRKO M. ZEC trgovina gvožđem, tehničkim i elektro- tehničkim materijalom. HRASTOVI SLAVONSKI mirišu. Cijela priroda pjeva himnu mladosti, Uskrsnuču. . Jedan osvrt na općinski predračun. 8 (Nastavak.) Da se vidi, u vezi s onim što je istaknuto, koliko je nepraktičan tehnički način sastava predračuna, neka posluži ova tabela nazvana: Prikup predračuna za god. 1929. 8 Odlomak 3 AAA ea Si DILJ predpcapje vlastiti zajednički Skupa i Bosanka 3,704.357:— = 370.646:31 4,075.003:31 2. Gruž - Lapad 902.275225 = 70.639:20* 972.914-45 3. Brgat gornji 11.158:13 22607 11.384-20 4. donji 8.061'55 48:97 8.110:52 8. Grbavac 8.236:65 34.64 8.321-29 6, Martinovići 16.135:41 409:56 16.544:97 7. Makoše 6.206:85 63:58 6.270 43 8. Buići 7.876:61 69:48 7.946:09 9. Petrača 6,78924 5840 6.847:64 10. Čelopeci 8.794-82 55:06 8.819:88 11. Čibaća 19.947-99 581— 20.478:99 12. Brašina 147.519.05 149.077.60 13. Zavrelje 48.694 06 49.056:29 14. Soline 10.600:96 10 82829 15. Plat 9.134:61 67:62 , 9:202:23 16. Zajednica 2,471.298— 2.471.298— 17. Gradski vodovod 1,676.376 — 1,676.376 — 18. Grad. Elekt, Centrala 6,684.992:16 = 6,684.992:16 vi 15,748.454.34 445.048:16 16,193.502-34 Iz ove tabele vidimo koliki su cjelokupni troškovi i koliko otpada na koji odlomak. Koliko će se od ove svote potrošiti za higijenu, koliko za prosvjetu, za gragjevine itd., to se mora istraživati u predračunu svakog.odlomka napose. Sva je briga koncentrirana na io kako će se svakom odlomku dati tačan obračun kao da u protivnom Šlučaju ima doći megju njima do rata. Bez obzira na princip socialne pravičnosti, ne mora li se danas ista briga posvetiti potrebama Bra- šine kao i Grtuža; Lapada kadi Ploča itđ., ako ne s drugog razloga, a ono barem vis a4 vis razvitka tu- rizma ? Teritorij od Rata do Sutorine, to je sve jedan organizam povezan tradicijom, to je sve naš dragi dubrovački kraj; ali osim uske tradicionalne veze, ci- jeli ovaj kraj ima jednu te istu fizionomiju za turistu, jednu te istu dušu za istraživača, pa što tek da rečemo za našu Župu i Rijeku — te raskošne ulaze i pluća > A ipak koliko ima još u nas usidjelica, koje su prošlih godina kao smrtni grijeh bivšoj općinskoj upravi pri- govarale, da Župi daje dvostruko, nego od nje prima! Kad će se uvidjeti da su intercsi grada, Gruža i Župe identični ? Kad će se uvidjeti da to vrijedi i za Rijeku Dubrovačku i kad će se pristupiti, da se ona pripoji dubrovačkoj općini? Teško je to proreći, po ovako zastarjelom načinu sastava opć, predračuna po ovako skrupuloznom razvrstavanju postojećeg općinskog te- ritorija i po ovakovom sastavljanju opć. predračuna za svako selo napose, ne na osnovu potreba u vezi s cje- linom, nego na osnovu samostalnih prihoda ! A sad pregjimo na brojke, Predračun iskazuje cjelo- kupni rashod od 16,193.502:34 Din. Ovaj rashod po- kriva se prihodima, koji su predvigjeni sa 14,443.502,34, dočim se manjak od 1,750.000 Din ima pokriti sa zaj- mom. Ako odmah odijelimo rashode i prihode općin. poduzeća (grad, vodovod i električ. centrala), tad će se brojka opć. predračuna sniziti na 7,832.134-18 Din., na brojku dosta skromnu za socialne prilike Dubrovnika i za tolike viseće probleme u vezi s njegovim nasto- . janjem, da se razvije kao trgovački, turistički i kul- turni centar. Dugovi Općine Državnoj Hip. Banci, Kolbenu i Grad. Štedionici iznose 13,216.420 Din. a sa 1,750.000 Dim., koliko iznosi manjak ovogodišnjeg predračuna, izlazi svota od 14,966.420 Din, velika u omjeru s onim što je općina do sad polučila. Ako se pri ovakovom stanju reče još da je Općina stavila maksimum tereta na općinare, da pokrije rashode, tad se barem ima očekivati da se svota od 7,832.134-18 Din., koliko su predvigjeni. rashodi, sa što više razboritog predvigjanja porazdijeli. i dobrim dijelom u produk- tivne svrhe, Ali, gdje pred očima nema pravog cilja — kako kaže Šekspir — moć marljivosti odmah iščezava, tako se je i ovdje dogodilo: pomanjkanje cilja imalo je za posljedicu nedostatak sistema, a nedostatak ovoga, učinio je da se je bez traga kakvom trudu i ispitiva- nju, prebacivalo brojke na brzu ruku bez obzira ma stavke, Tako se je moglo dogoditi da je palo na stavku za unapregjenje turizma samo 12.000 Din., za gradski muzej 8.000 Din., za općinsku ambulantu 5.200 D. itd. (Nastavit će se). M. Kisić. FIGOL pospješuje usporeno micanje i usporeni rad crijeva, pa se stoga uzimlje kod raznih neurednosti probave i meuredne stolice. Cijena boci 35 Dinara. Dobiva se u svakoj Apoteci. Za doba dnbrov. republike javna kuća jeli bila predjelu ,Karmena“ u tflanašnjo £ »ulici od tamnica“ ? . U svome podnesku upravljenom 20. IX. 1928. O ćinskom Upraviteljstvu odnosno Državnom Općinskom Komesaru u Dubrovniku (objelodanjenom u ovogi br. 12. »Narodne Svijesti«) nije ni gornje važno pi nje bilo mimoigjeno. Rečeno je tu ovako: ,I tako. dogodi, da pred sami konac prošlog stoljeća bi u to predjelu otvorena javna kuća...“ Dubrovačko g gjanstvo, koje je u velikom broju potpisalo onu molbu i želju, da se ukloni postojeća javna kuća, bilo je s jesno, da sve svoje tvrdnje osniva na samoj istini. _ Oni pak, kojima nije do te istine, a koji se sa kupe oko »Dubrovačke Tribune«, turaju zlorado pi oči dubrovačkog gragjanstva i dva odgovora kao ,n: bolje dokumente“ za njihova »tvrgjenja“ proti jatorima plemenitih akcija“ sadašnjim kao ondašnjim sa blagopokojnim našim biskupom D O Josipom Marčelićem na čelu, neumornim i ako do razočaranim trudbenikom imicijatorom, da se ie \ kuća iz predjela ,Karmena“ svakako ukloni. M Čujmo ta dva odgovora, kako su preko »D Tribune« iznesena. Onaj prvi odgovor sa doslovni pasusima u 26 štampanih crta nije dalo pok. b Dr.u J. Marčeliću ,c. k. Dalmatinsko Namjesn nego to je bio izvještaj dneva 26. VII, 1916., što »C€. k.-Namjesništveni Savjetnik-Upravitelj c. k. kot: skog Poglavarstva u Dubrovniku“ : Renkin dostav Predsjedništvu c. k. Namjesnišiva u Zadru“. Prij i toga izvještaja dalmatinski Namjesnik grof At dostavio je: doista 14. VII. g. 1916. presvij, bis Dr.u J. Marčeliću, završavajući ovako: ,Uvaži\ okolnosti, koje su mjerodavne za prosugjivanje ovog pitanja, mnijenja sam, da se na stvari za sada ne bi dalo ništa mijenjati, a da se stanje ne pogorša, već, ako se ima odlučiti -— eventualno samo i za kušnju — kakva definitivna mjera, da se ima čekati nastup nor- malnih prilika“, Pomenuto izvješće dubrovačkog Poglavarstva od 26. VII. g. 1926. biskup Dr. Marčelić, pišući dalma- tinskom Namjesništvu u ovom istom predmetu 26. IV, g. 1918., čvrsto označuje, da ,nije bilo objektivno izneseno, a nije ni odgovaralo realnim prilikama“, i to dokazuje. Pok. biskup Dr. Marčelić obratio se bio ua 27. IV. g. 1905., uz supotpis 30 zainteresovanih domaćina na Općinsko Upiaviteljstvo u Dubrovniku preporukom da se, upotrebiv priručne redarstvene mjere, bar do- nekle stane na put javnim škandalima i smetnji mira, koju prouzrokuje javna kuća u predjelu ,Karmen“, sa željom, da se barem to izvrši: da se nesretna trgovina u toj kući odstrani s toga mjesta. Takovu preporuku i želju, na koje od g. 1905. nije bilo odgovora, po- novio je isti Biskup istomu Upraviteljstvu 28. II. g. 1908. Na ovu zadnju predstavku Općinsko Upravitelj- stvo u Dubrovniku dalo je odgovor Biskupskom Ordina- rijatu 2. III. one godine (sa potpisima: načelnika: Dra Pera Čingrija i prisjednika: Andra Puljizevića). Odgo- vor taj (koji je ,Dubrov. Tribuna“ objelodanila u nekim pasusima u 38 štamp. crta) počinje baš ovim riječima : »Još za doba dubrovačke republike sve do danas u ulici od tamnica stanovale su bludnice. Nekad više, nekad manje, ali svegj ih je ondi bilo“, Je li to tako? — Nije. Dokazi? — Ima ih, i donijet ćemo ih drugi put. (Svršit će se) .. s Roditelji zapamtite ! Kod i najmanjeg neraspoloženja Vaše djece, bez ikakvog predomišljanja, podajte im odmah jednu malenu kašiku praška MAGNA u malo vode, mlijeka ili kave. Vi ste riješeni brige, jer prašak MAGNA, osim što čisti želudac i crijeva ujedno ih i dezinficira, te time zapriječuje opas- nija oboljenja. DOBIVA SE U SVIM 'APOTEKAMA I DROGERIJAMA, 1 OMOT TOČNOM UPUTOM 4 DIN.