st. 2. NARODNA SVIJEST Za doba duhrov. republike javna kuća je li hila u predjelu ,Karmena“ u današnjoj (Svršetak) lici od tamnica“ ? Studijama arhiva državnog dubrovačkog i starog arhiva ,Blagog Djela“, radovima Dr. K. Jirečeka, Dr. K. Vojnovića, Dr. M. Rešetara, Dr. L. Vojnovića, prof. Pavla Popovića daje nam se vjernija slika staroga Dubrovnika pod republikom. 1 na gornje pitanje nala- zimo tamo objašnjenja. Poznato je, da se je ulica sada zvata ,od ta- mnica“ ranije zvala ,ulica od Konservatorija“ (a ona prva za njom put istoka, sada , ulica Bandurova“, zvala pulica za Konservatorijem“) ; tako i na katastralnoj mapi od god. 1836. Još ranije nalazimo, da se ta ulica zvala ,sv. Todora (sv. Tudra)“. Zašto ovakovi nazivi? Vlastelin Marin Gi. Alviza Gučetića dao je još za svoga života sagraditi u predjelu Pustjerne“ a kod crkvice sv. Todora jednu bolnicu (,ospitale“). Za tu zgradu na 2 poda sa 16; soba ostavi on svojom opo- rukom od 11. XI. g. 1546. zavještaj, da tu 5 soba bude dodijeljeno plemkinjama, 4 gragjankama od bratstva = sv. Lazara, a 4 sobe pučkim ženama ; ostale 3 sobe imale su služiti za 3 ženske, koje bi dvorile bolesnice. U bližnjoj crkvici sv. Todora imao je služiti misu je- dnom na nedjelju svećenik opskrbljen po istoj zakladi. Tu blizu bila je i druga jedna crkvica : Sv. Spa- sitelja“, koja je imala i svoga svećenika nTektora“. Obje ove crkvice srušiše se u velikom potresu od 6. IV, g. 1667. a da se više ne podignuše. Kada Gučetićeva bolnica izgorje, država na nje tlu podiže u drugoj poli XVIII. v., zaključkom Senata od 28. XI. g. 1785.» jedan novi veći zavod ,Gojilište djevojačko“ za siromašne djevojke (, Conservatorio delle educande“). Tomu posljednjemu od dobrotvornih zavoda dubrovačke republike bješe velik cilj: obra- niti od moralne pogibelji siromašnu žensku mladež grada i predgragia, uzgojivši te djevojke da budu valjane supruge ili majke, ili sposobn lužavke, Osim državne potpore priteklo je ovom zavi u pomoć ne- koliko zapisa navlastito od gragjanske ruke (M. An- drović i dr.). Vlada skučena pod nevolju velikog zajma, narinutog joj od Francuza, prisiljena ukinuti t2 ,goji- lište djevojačko“, naredi 7. VIII. g. 1799. Državnim Riz- mičarima, da prodadu pomenutu zgradu, i ona bi pro- data g. 1801. bratovštini (kongregaciji) svećeničkoj. (Kupovnu cijenu kongregacija je pribavila prodavši na javnoj dražbi dvije svoje zgrade u gradu: bolnice-za- kloništa za svećenike siromašne, bolesne i neizlječive, sa Miošićevom kućom). Kongregacija je kupljenu kuću radikalno popravila i nazvala ,uovi hospicij“, da taj svećenicima služi za istu svrhu kao što su služile one dvije bolnice-zakloništa. Nu naredbom austrijske države g. 1818. ta kuća bi odregjena za državne tamnice“. Za nju je država plaćala svećenicima, najam do g. 1855., kada ju je austrijski državni erar od svećeničke kongregacije kupio. Žensko ono odgojilište, koje odnese bura fran cuske okupacije, uspostavi austrijska vlada g. 1829. za 6 pitomkinja, a g. 1833. bi umnožen broj tih do 90. Ostavši pod nadzorom Dobrotvornog zavoda, zavod onaj bi predan na upravu Sestrama milosrdnicama (prije zv. ,Aucelle della caritA“) na Pilama, koje njim sada upravljaju. Kad se uzme uobzir, da su se u ovoj ulici zvatoj mod Konservatorija“ i ,SV. Todora“ nalazile pod repu- blikom religiozno. humanitarne kuće : bolnica za ženske pa zatim »gojilište djevojačko“, i tu blizu crkvice ,Sv. Todora“ i ,sv. Spasitelja“, isključeno je zaista, da je tu blizu i mogla biti i — javna kuća. * s U nekojim knjigama državnoga dubrovačkog ar- hiva, sa zapisnicima sjednica Vijeća, što su upravljala malom republikom, sa oporukama, tužbama i presu- dama it. d., nalazimo i zaključaka, po kojima se znade za mjesta, gdje su živjele te gdje su smjele živjeti javne bludnice. Tako je Malo Vijeće na 9. II. g. 1409. odredilo ovim osobama kao lokalitet stanovanja : od kuće Ma- rina Crijevića (Zrieua) do ruševine bolnice Marina Bodačića (Bodacia) ulicom prema moru do gradskih zidina, i nigdje drugovgje u gradu, pod prijelnjom oštrih kazna, ako ne poslušaju. Taj je lokalitet morao biti u sredini južnog dijela grada, u sesteriju Sv. Ma- rije, nešto dalje od stare crkve sv. Petra, kad znamo inače, da se g. 1499. označuje dubrovačka ,bolnica sv. Petra u klobuku ili obitelji Bodačića“ (Klobuk, klobučina, klobučić“, tako su zvani u starom Dubrov- niku veći i manji svodovi od kamena ili opeka, koji su vezivali nekoliko uskih ulica gradskih 1). Iz nekih parnica (u arhivskim knjigama ,Lamenta de intus“) polovicom XVI. v. i dalje vidi se, da je stan žena,. o kojima je ovdje riječ, bio u ovim grad- skim ulicama : u ,Dvičinoj“ (sada je to »ulica Palmo- tićeva“ na Prijekom, koja je pred ,ulicom Sigurata“), te u južnom dijelu grada u predjelu zvanom »poviše ikone“, a to je po svoj prilici isti lokalitet, koji je ono bio odregjen od Maloga Vijeća zaključkom od 9. II. god. 1409. , U XVII. v. nalaze se u arhivskim knjigama dvije u ovom pitanju važne odredbe Maloga Vijeća o mje- stima, gdje ne smiju, a gdje opet moraju da stanuju ovakove žene. Dneva 14. VIII. g. 1648. bi zaključeno, da se one imaju sasvim odaljiti iz stanova im na Prijekom u ulici zlatarskoj“ (sada ulica sv. Nikole“) i u ulici kovačkoj“ (i sada se tako zove). Dneva 25. XII. g. 1661. zaključeno je, da javne bludnice imaju = s s. v v= Se | < a S ž SR - ea g O Z- Z e >| m S a sa o o| =a <&GSem o Fi a < e S 8e| .' o I > 8|8s= > A) “nm Ssa|sE GO a m (= Se < E I ze = u S« > | e|88 s L > s8|sO s | Oo Še|NS uno _ mSe|ša = = O ue = < s > e O = GE ZZ g B.|-8 oO sells QPR s's|8 = OD Gimzs S|s= ol Š as “M =a& s o] s s =a o (ile = ,3 S2|88 e Gloa = O s |E mont i elage Sul. SB e £8S = ss = se o u e SJ slgsi uš ii SE. o S|Qs8 ses = o UNE s eeseEžz E= s SR So 3 9 & ie e RE a 2 a 90 e 5- Ew er. = < Size =BEGE zZ| zg eg = a S ile e| Ss So o za e ue SJ to = se e gle S a žog u g as | SE Sikha zA = GS s 4 2 S E = € a te Prodaje se kuća sva iz nova izgragjena na utvorcuvir putožaju su 6 prostorija, 2 komina, 2 vode (gustjerna i rubinet) i elek- trično svjetlo. Propitati se kod uredništva, u Moj muž. smije pušiti,“ Marica. ,Ne škodi kaže mlada gospodja ako su zastori malo / zadimljeni, kad se | mogu odmah oprati. Ne mučim se sa pra- | njem, jer to sve čini. RADION posve sam.“ | # # Štedi rublje! poći stanovati na dva sama mjesta :_u sjeverni dio grada na mjesto : pVrh Prijetoga puta“ (,supra Priechi put“,) i u južni dio grada vh ulice, koja se zove sv. Petra (,supra viam q:ae licitur Sancti Petri“), i nigdje drugovgje, pod prijetijom oštrih kazna, ako ne po- slušaju, da moraju za svaki prestupak ove vrsle cijeli sat za javnu kaznu na sramotu stajati uza stup (zad berlinam“), i kroz dva mjesesa u tamnicama Dvora. I u nekojim dubovačkim dramama u prozi iz kraja XVII. v. spominjese lokalitet na Prijekom, gdje su bludnice stanovale. Donijeli smo dovoilno dokaza, da za doba du- brovačke republike javn kuće nije moglo biti niti je bilo u predjelu ,Pustjere“, ,Karmena“ u današnjoj ulici od tamnica“. pubrovčanin — za istinu. Pisma iz narodi. KOTOR. Crkveno fevanje. Ovogodišnje crkv. pjevanje preko korizmenil nedjelja i Velike sedmice ispalo je na sveopće zadovljstvo gragjanstva. Treba istaknuti ovom prilikom, dje ovaj neobično agilan hor postigao, osobito u zatje vrijeme, neobične us- pjehe. Požrtvovnom i zauztom dirigentu g. A. R. Homen, čigova je zasluga 4 se je hor digao do te visine, uspjelo je da izgladi hijednači glasovne grupe te da iz svog hora sačini jedn\tijelo, koje je pokazalo da je sposobno da izvede imo većeg stila i da se podvrgne svim dinamička zakonima. Hor broji 17 muških i 17 ženskih glaya, Preko korizmenih nedjelja bile su izvedene slijeće skladbe: Smiluj se od Palestrine i Cassiolina, vom dakle“ raznih autora. Preko velike sedmice: niluj se od Lotti-H.- men i od Basily, ,Ovom dak“ od Hamm, Salvi, Taclik: te za bariton solo i viti od Cyril i Sayler. Christus od R. Rosso; ,Put moj“ od Alesani; Kraljice neba“ od Lotti; te sišu Zeller-ovu: Fest Messe in D i Filke.ovu: G du'nisu op 80. — Sve su se kompozicije osim misa izgjale »a capella“, pri čemu su još jače došli do izfaja razni ritmički i dinamički efekti, osobito u Mitrima Lotti-Homen i Basily-a. — Zahvalni smo g.igentu i gg. pjeva- čima, koji su nas svijeh zadužilte mislimo i mi da di ima potpuno pravo ovogodišnji korizmeni propovjedi kad je rekao sa propovjedaonice, da Kotorani my biti ponosni sa svojim crkv. horom, koji može staj uz bok svim crkvenim horovima u državi. Želimo hor njegovom požrtvovnom radu svaku sreću i napred Pitanje pregrupisanja općina raspravljalo se na vanrednoj sjednici opć. vijeća 2. o. mj. te je p više različitih predloga, koji su dostavljeni veliki županu. Na koncu je zaključeno, da općins«a upi sazove u Kotoru zajednički sastanak delegata s općina Boke Kotorske, da u ovom pitanju zauzmu mogućnosti složno stanovište. ; KORČULA. Korizmene propovijedi u našoj s noj crkvi držao je ove godine daroviti i vrijedni p. O. Marijan Blažić, direktor franjevačke gimna: na ,Otoku“, koji je svojim temperamentnim i zanosi nastupom, zanimivim i praktičnim razlaganjem vjeri istina, a otvorenim otkrivanjem i oštrim osugjivan ljudskih mana i poroka — a la Papini — zaintere vao i zanio slušateljstvo, koje je svake večeri dupli ispunjalo crkvu. Osobito su se dopale dvije zad propovijedi t. j. na veliki petak i završna sa blagot vom na Uskrs tako, da su mu mnogi javno iska priznanje i zahvalnost, što i mi ovim putem čini željom, da još kadgod budemo imali prigode, di nauživamo njegovog lijepog i zanimivog propovijedan Električna rasvjeta u crkvi. Marnim nastojan našeg neumornog župnika - opata presvij. Msgra. Bodulića, koji toliko brige i truda ulaže oko poljep i unapregjenja naše stolne crkve, uvedeno je ui električno svijetlo, te crkva sjaje u moru svijetla, se je osobito svakoga dojmilo za uskrsnih blagdi Novi prospekti. Još prošle godine bila je opć naručila reklamne prospekte grada Korčule, koj stopro sada stigli. Prospekti su lijepo izragjeni pe historijom i opisom gradskih znamenitosti žači KRON. s pijte re ki lijepih slika, pak mogu lijepo | ITO pasta za zube je najbolja.