POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
RE PK > a wo < O SME re
Narodna
DUBROVNIK 18. Aprila 1929.
"i
= Broj čekovnog računa sašeg lista
jest 4158 Podružnice Sarajevo.
e
— Seca je Matu 5, Din, mjesečno: sa inozemstvo 10 Din, mjesečno
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo | Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskere,
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Vlasnik - izdavač - urednik: 2
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Tisak Dubi vačke“ Hrvatske Tiskare (zast. 1. Birimiša) — Dubrovnik
>
Na 13. ov. mj. službeni list Sv. Stolice
, Osservatore Romano“ donio je vijest, da je
B ie i šupnik grada Splita Dr. Josip Ca-
i rević imenovan biskupom dubrovačkim. Netom
je ova vijest stigla u naš grad, raširila se je
\ munjevitom brzinom # pobudila radost u sva-
čijem srcu. Tomu se.je dalo oduška i u jav-
nosti, Sva zvona u crkvama grada i pregra-
gja svečalo su slavila ; grkna: onda, rasna
društva i mnogobrojni privatni stanovi okitili
se barjacima i sagovima, bržojavni pozdravi
i čestitke letjele su put Splita.
Radost i veselje je općenito i grada Du-
brovnika i cijele dubrovačke biskupije, što
g akon osam mjeseci iza smrti blagopok. bis-
kupa Dr. J Marčelića dobivamo sada novog
ira, .koga pretiču najljepši glasovi kao
a i azila čovjeka, doz filozofije i
eologije, u naponu snage u 47. godini života
potom najmlagji član jugoslavenskog episkopa-
_ ta. Radost je naša još veća što novi naš biskup
potječe iz riaših strana. Njegov pokojni otac
Antun Carević, upravitelj Poreznog Ureda u
žive svojte ismedkine.
Novog biskupa čeka u asti biskupiji
_ svestran rad, a ugdamo se u Boga, da će ga
Bio izvršiti.
: Zahvalimo Božjoj Providnosti, da nam u
ovim teškim danima za našu biskupiju šalje
sposona i agilna pastira, koji će povjereno
stado znati voditi putem Božjih zapovijedi i
\yječnoga spasenja. U to ime pozdrvaljamo
novog našeg biskupa presvijetlog Dra Josipa
Carevića zazivljući mu pomoć od Boga i
Sv. Vlaha /
*x * %
Josip Marija Carević, doktor teologije i filozofije,
_rogjen je 16. veljače 1883. u Metkovićima od oca
pk Antuna rodom iz Stona, i Stanislave Jeramaz.
fćtovnu školu pohagjao je u Vrgorcu, a svršio u
_ Metkovićima. God. 1895. u septembru bio je primljen
kao pitomac biskupskog sjemeništa u Splitu, te je
“ pohagjao državnu gimnaziju u Splitu, i svršio sve
razrede s odličnim uspjehom. God. 1903 položio je
| na istoj gimnaziji ispit zrelosti s odlikom. Kao pitomac
istakao se je pobožnošću, marljivošćn i vrlo dobrim
- uspjehom u nauku, te je vršio službu manjeg prefekta
i bio desna ruka starješinama sjemeništa. Kao gjak
poučavao je slabije učenike i zaradom od repeticija
| pomagao siromašnu udovicu majku, koja se je već
god. 1896. bila preselila iz Metkovića u Split radi
\odgoja ostale dvoje muške i troje ženske djece,
Posvetivši svu brigu svojoj djeci, muškima je omo-
gućila pohagjanje srednjih i viših škola, a ženske je
udomila; starija Lenka je vjenčana za direktora
= Marka Ježinu u Šibeniku, mlagja Klara je supruga
Ministra n. r. dr. Prvislava Grizogona, najmlagja
Milka živi s majkom i bratom svećenikom, a sin
Vlaho je danas državni odvjetnik u Subotici.
SB Blagopokojni biskup Nakić uočio je vrsne odlike
uma i srca nadobudnog klerika Josipa Carevića te
: ga je poslao g. 1903. po položenoj maturi na daljnje
filozofske i teološke nauke u Rim, da kao pitomac
(glasovitog zavoda Germanicum-a pohagja Gregor-
ansku Universu u Rimu. — U Rimu je pohagjao 2
\godine filozofiju i 4 godine teologiju te je postigao
- doktorat iz obiju disciplina. Doktorat teologije je
s
&lovi Dubrovački Biskup -
Metkoviću, rodom je iz Stona, gdje: još ima
on znati vješto i uspješno na opće zadovolj-
nostrilicirao na zagrebačkom sveučilištu. — U Ger-
manicumu bavio se je dosta i socijologijom; te je već
tada napisao nekoliko socijalni članaka u gjačkom
časopisu ,Luč“, pratio je prilike u domovini a.u za-
jednici sa braćom Slovencima i ostalim Hrvatima u
zavodu, gajio je rodoljubnu švijest u zavodskoj aka-
demiji ,Sv. Ćirila i Metoda“, U zavodu je postojala
1 Scuola catechistica“. te je kao student teologije
poučavao u vjeronauku rimsku djecu, koja su poha-
giala iu školu. Ur materinski hrvatski jezik govori
dobro talijanski i njemački, a pozna i francu <
God. 1908 bio je zaregjen za svećenika i za i,
novembra iste godine slavio je mladu misu u crkvi
S. Maria Maggiore u Rimu. God. 1909 u srpnju
povratio se u domovinu, te ga je početkom kolovoza
iste godine “pk. biskup Nakić imenovao aktuarom
biskupske kurije i ekzhortatorom, a kasnije vjero-
učiteljem kod Trgovačke "Škole u Splitu. U pomanj-
kanju župnika. eko je vrijeme provigjao escurrendo
seosku župu Stobreč - Kamen. God. 1912. imenovan
je župnim pomoćnikom i koralnim vikaron kod Stolne
crkve u Splitu. Istakao se je propovjedanjem, poha-
gjanjem bolesnika i pomaganjem siromaha, vodio je
razne dječake i religiozne organizacije, te saragjivao
u katoličkim novinama i časopisima, osobito u Bo-
goslovskoj Smotri u Zagrebu. Prigodom Konstanti-
novog Slavlja napisao je uče! onografiju »Kon-
stantin Veliki i Kršćanstvo“...
kao Čžerati) popisrarno«: -znančšvemi sadaju. Proučavao
je razne hipnotičke pokuse i o tome objelodanio
temeljitu filozofsko - Apologetsku studiju u 2 sveska
»Hipnotizam u svijetlu filozofije“, te ,Odgovor na
prigovore o hipnotizmu“. U drugom se je svesku
istakao kao vrstan polemičar i dijalektičar u polemici
sa pokojnim sveučilišnim profesorom Pazmanom.'
Radnja o Konstatinu Velikome svratila je na
sebe pozornost kompetentnih faktora, te je pisac bio
pozvan, da se natječe za katedru crkvene povjesti i
kanonskog prava, ali se je na tom časnom pozivu
zahvalio, kad ga je god. 1917. blagpok. kapit. vikar
Vicko Palunko imenovao katehetom na drž. realci i
duhovnikom biskupskog sjemeništa u Splitu.
U decembru 1917: bio je pozvan u vojsku kao
vojnički dušobrižnik, te je provigjao za 6 mjeseci
neke vojničke bolnice u Beču, i pohagjao vojničke
logore po Gornjoj i Donjoj Austriji, gdje se nalazilo
vojnika raznih narodnosti, te je često puta za vrijeme
službe božje držao propovijedi u tri jezika: hrvatski,
talijanski i njemački.
Najzad je bio premješten u ljubljansku vojnu
bolnicu, odakle je silazio na talijansku frontu, da
teško ranjene vojnike provigja i prati pri prevozu u
vojničke bolnice u Ljubljanu. Slobodno vrijeme voj-
ničke službe upotrebio je u proučavanje novog crkve-
nog zakonika, koji je uprav tada bio izišao iz štampe,
te je napisao vrlu praktičnu knjižicu ,Promjene u
novom crkvenom zakoniku“, koja je i danas vrlo
zgodan priručnik katoličkom kleru i mnogo je traže
studenti prava na sveučilištu.
Kada je pokojni Dr. Carić bio imenovan splitsko-
makarskim biskupom, zauzeo se je kod vojničkih
vlasti, te Dr. Carevića u srpnju god. 1918 oslobodio
od vojničke službe. Zatim se je povratio u Split i
preuzeo službu katehete na realci i duhovnika u
sjemeništu. Tu se istakao kao dobar duhovni otac i
pedagog. Kroz 7 godina rada u sjemeništu odgojio
je mnogo dobrih svećenika. Megju gjacima je neu-
morno širio dobru štampu, tako, da je raspačavao
preko 400 primjeraka nekih gjačkih časopisa. God.
1920. dobio je častan poziv, da se natječe za katedru
moralke na zagrebačkom sveučilištu. U tu svrhu bila
mu je odobrena radnja i nostrificiran doktorat teolo-
gije. Ipak je odustao od toga na zamolbu pk. biskupa
Garića, koji je želio da Dr. Carević ostane svakako
u Splitu, te svoj rad posveti i nadalje splitskoj diecezi.
Dr. osip Garević.
a
Kroz čitavo ovo vrijeme isticao se je Dr. Ca-
rević u radu za Hrv. Kat. Pokret. Glavni mu je bio
religiozni rad, a saragjivao je mnogo na prosvjetnom,
socijalnom i gospodarskom polju na temelju katolič«
kih načela. God. 1924. imenovao ga je presvi. biskup
Bonefačić kanonikom, a zatim župnikom Stolne Crkve
u Splitu. Tu je razvio jaku djelatnost, najprije u
crkvi, podignuvši sjaj crkvenog bogoslužja i pjevanja,
a ujedno i na drugim poljima.
Imenovan je duhovnikom Diecezanske Katoličke
Akcije, a bio je u isto vrljeme i duhovni vogja raz-
nih katoličkih organizacija. Osnovao je zadrugu Kat,
DO? Marulić“; te je desna ruka presvij. dij
biskupa u provagjanju katoličke akcije. Osi ova
Društvo katoličkih Muževa. Pod njegovi
vodstvom već više godina blagotvorno. djeluje Prosvi m
Kat. Žensko Društvo ,Danica“.
biran nadstojnikom Marijene Kongregacije Svećenika
u Splitu. Obnašao je časnu službu diecezanskog sino-
dalnog ispitatelja, konzultora pastoralnih konferencija.
Utemeljio: je svećeničku stalešku organizaciju
,Uzajamnost“ i ,Potporni Fond“, te je i danas pred:
sjednik te organizacije. Mnogo se je bavio organi-
zacijom kršćanskoga radništva i saragjivao u Rad-
ničkom Strukovnom Savezu. Kao župnik najjaču ak-
ciju razvio je na religioznom i karitativnom polju.
Obnovio je u katedrali Društvo Sveudiljnog Klanjanja,
ju je kritika. ija «utemeljio je i vodi Marijinu Kongregaciju Učenica.
"Član je. Dotirotvornog | Društva ,Charitas“,. zatim Si-
rotinjskog Vijeća*i Kuratorija Pučke Kuhinje u Splitu.
Naročito crkveno karitativno djelovanje razvio je “
preko Društva Sv. Vinka Paulskoga, komu je i danas
predsjednik, Tu se je pokazao pravim duhovnim
ocem svih, a posebno bolesnih i sramežljivih siromaha.
U zadnje vrijeme istakao se je AOdoce SK
tičkim člancima u novinama. S uspjehom je vo
polemiku sa sveučilišnim profesorom Dr. I. Milićem
o nerazrešivosti crkvenog braka, a proti civilnom
braku. Poznate su njegove jezgrovite i savremene
propovijedi u katedrali preko iiedjelnje službe božje.
x* q
Split. Danas, Utorak 16. aprila, na 11 s. zasla-
vila su zvona svih gradskih crkava,
vijest, da je župnik stolne crkve Dr. Josip Cai
imenovan biskupom dubrovačkim. Odmali je vzapočel i
u njegov župni ured navala gragjana, koji su Ilili,
da mu čestitaju. I dok se svi vesele i raduju nje
vom imenovanju, dotle mnogi a osobito kat. društva
žale njegov odlazak i čestitaju Dubrovniku, gdje
dobiva tako vrsna i učena biskupa. Saljemo Vam
najnoviju njegovu sliku, (izložena je u izlogu Dubr.
Hrvatatske Tiskare. Op. Ur.) a klišej ćete primiti
za idući broj.
— = LII RE S
SVOME BISKUPU
Dru. JOSIPU CAREVIĆU
O Pastiru naš novi — blagoslovljen da si
Kad ete slaziš k nama u Gospodnje ime ;
a nek i mitra ozbiljno Ti čelo krasi
Ti'otac, Ti brat si naš... još nepoznatime.
Upoznat ćeš nas. Tebe prvaka pred svima
nek dragi Bog nam djelom obilnim nadari!
Teški su dani, posla i previše ima...
Neka ga — svi smo s Tobom i mladi i stari.
Sam dobro znaš: i u nam ljudsko srce kuca ;
srcem tek ljudsko srce zna da razgovara —
inače prčda s boli, ledeni se, puca...
Obilno ploda dat će vinograd i mali,
jer toplo srce znade čudesa da stvara...
Naš prvak Ti si — ogrij, osvjetljuj, raspali! —
Svećenik sa sela.
£
kn.
Svijest
peljajio i = a