. Pisma iz naroda.

Sir. 2.

KORČULA. Proslava blažene Hozane Kotorske.
Inicijativom priora amošnjeg dominikanskog samostana
mp. O. B. Maroevića obavljena je u našem gradu sve-
čana proslava ove prve blaženice naše gore lista i to

98. pr. mj. Naš grad je bio i dužan, da izvrši ovu
da uživa njeno redov-

proslavu, jer ima čast i sreću, da. | d

ničko odijelo, koje je 1904. godine pri otvoru njene
rake u Kotoru bilo s nje skinuto, te ga je blige uspo-
mene pokojni O. Miškov, koji je pokrenuo pitanje
njene beatifikacije, donio u Korčulu i predao ga na
čuvanje Sestrama Domenikankama, koje ovgje imaju
svoje sijelo. 1 tako je eto došao dan, za kojim je O.
Miškov toliko čeznuo, a nije ga na žalost dočekao,
da je tv odijelo postalo relikvija, koju će pobožan
narod štovati a naš grad ljubomorno čuvati. To odijelo
a i krunica blaženice, koje je postavljeno u jednoj
drvenoj kutiji sa staklom, preneseno je uoči dana sve-
čanosti procesijonalno iz zavoda spomenutih časnih
Sestara u dominikansku crkvu sv. Nikole, te izloženo
ma krasno urešenom oltaru, na kojemu je postavljena
i slika blaženice. Na dan svečanosti osvanuo je cio
predjel oko crkve sv. Nikole okićen zastavama a počam
od 6 pak do 9 sati redale su se sv. Mise, U 10 sati
odslužio je pontifikalnu sv. Misu Preč. Opat Msgr. M.
Bodulić, preko koje su pjevale učenice zavoda »Angjela
Čuvara“. Poslije podue u istoj crkvi koja je bila pre-
puna naroda kao nikada, bio je svečani blagoslov sa
Presvetim, ie prigodna propovijed, koju je tako lijepo
i zanimivo sa pjesničkim zanosom držao poznati ovo-
godišnji naš korizmeni propovjednik mp. O. Marijan
Blažic, te je uz prikaz života blaženice izveo zgodne
refleksije u vezi današnjeg modernizma. Svečanost je
uzveličala sokolska glazba, koja je imala još da kon-
certira, ali je omela kiša, radi čega je izostala i rasvjeta.

KOTOR. Gjurgjev dan svečano je proslavljen i
ove godine. Uoči svetkovine u 6 s. v. slavljenje zvona
i pucanje mužara navjeslilo je svečanost. U 5 sati u
jutro isto se je ponovilo, a u 6 s. j. krenula je po-
vorka put crkve sv. Vinka, gdje je bila svečana sv.
Misa. Povorci je sudjelovala muška i ženska pučka
“škola, bratovština sv. Gjurgja sa zastavom, Hrvatsko
Prosvjetno Društvo sa zastavom, crkveno pjevačko
društvo i masa naroda muškog i ženskog spola. U
8 sati povorka se svečano povratila u grad.

Opereta ,Ševa“. U Subotu 27. aprila naša je
diletantska družina po drugi put davala ovu Leharovu
operetu sa veoma dobrim uspjehom. Dvorana je bila
dupkom puna. Glumci su od publike pobrali buru
aplauza. Najveća hvala ide dirigentu g. Catipoviću.

Blagdan blažene Hozane spadao je u Subotu

= ali je prenesen u Nedjelju 28. aprila. U crkvi sv, Marije
sv. Misa. Tu se nalazi i,
lije podne u 6 sati održao

Kolegjati) bila je svečan:
ii eia: Blaženice. Podi ti“ održac
je pohvalno slovo Don Pavo Butorac, a zatim je sli-
jedio blagoslov.
GRUŽ. Blagdan Iznašašća sv. Kriča u Gružu
u petak dne 3. maja. U samostanskoj crkvi sv. Križa
prema starom običaju proslavit će se ova sveča-
nost na slijedeći način. U 6. 7, 8 i 9 sati tihe svete
Mise. U 10 sati svečana sveta Misa, preko koje drži
prigodni govor mp. Toma Tomašić, direktor mjesne
franj. gimnazije. Na koru pod ravnanjem mp. o. Jor-
dana Viculin pjeva Gruški Crkveni Pjevački zbor ,Sv.
Križ“ 2-gl. misu od Allmendinger-a ,Ave Maria“ (op.
40) i himnu sv. Križu (3-gl.) Sudjeluje violinski duet.

O Lopudu i njegovim krasotama.
(Iz mojih bilježaka.)

Ako iko, to se mi možemo ponositi ljepotom
svoje domovine, Nigdje na svijetu nije priroda izasula
tolikog obilja raznolikosti oblika i podneblja kao upravo
u ovim našim krajevima. Ah ma žalost moramo pri-
znati, da malo ima naših ljudi, koji poznaju sve lje-
pote i raznolikosti ove naše lijepe otadžbine, jer mi
slabo marimo, da svoju domovinu proučavamo i upo-

znamo. Dosta nas ima, koji smo još pravi ,peregrini
in Israel“.

Ta me je misao pratila, kad sam nedavno dobro-
tom mog presvijetlog Biskupa Msgr. Frana Uccellini-a
imao sreću, da za prvi put pohodim Lopud, njegovo
rodno mjesto.

Otok Lopud diže se zelen iz morskih voda, oko
18 kilom. udaljen od Dubrovnika, prama Trstenomu.
Spada u sedam dubrovačkih otoka i otočića, koji su
bili poznati starim Rimljanima pod imenom ,Elaphites“,
a protežu se jedan za drugim od Dubrovnika do polu-
otoka Pelješca.

Lopud se je u staro doba zvao Delaphodia, u
srednjem vijeku Dalofota, Dalafodium, a kasnije Insula
de medio, od česa talijansko ime Isola di Mezzo, jer
je izmegju Šipana i Koločepa. Otok zahvaća u opsegu
11 kilometara. Najljepši je izmegju svih dubrovačkih
otoka. Na njemu je samo jedno mjesto istoimeno na
sjeverno-zapadnoj obali, u polukrugu lijepe, prostrane
luke. Imade okolo 300 duša. Negdašnji stari Lopud
brojio je 14 hiljada duša. Na njemu je cvalo pomor-
stvo, trgovina i obrt. Veliki potres od 6. aprila 1667. g.
uništio je Lopud. Ruševine se i danas vide sa bifo-
rama, tiforama, kapitelima, stupovima i t. d. Na glasu
su bili Lopudski zlatari i jedna ulica u mjestu zvala

NARODNA SVIJEST

Poslije podne u 6 sati svibanjska pobožnost. Litanije
(Perosi 3-gl.), Svetotajstvu (J. Giititler 3.gl.) i pjesmu
Gospi (2-gl.) izvodi pjev. zbor ,Sv. Križ“, — Izvanjska
svečanost, koja se obično svake godine priregjuje na
blagdan sv. Križa, ovog puta iznimno se odgagja na
5 maja u nedjelju po podne.

, Gjačke predstave. Uz blagdan sv. Križa prire-
gjuje gradska kat. omladina dvije prestave, Prvu u
petak na večer u 8 sati s muškim ulogama u zabavi-
tu ,Lopižić“ kod čč, Sestara dominikanka; drugu u
subotu u 7!/a sati na večer sa ženskim ulogama u
istim prostorilama. Uz predstave bit će i muzičkih to-
čaka. Kako saznajemo, program s naznakom ulaznice
posebno je tiskan.

Razne potrebe našeg grada.

Nedostatak pristupa k morskoj obali.

Tko je god imao prilike, da razgovara sa stran-
cima, taj je uvijek čuo istu tužbu, da je velika šteta
za Dubrovnik uopće. a za Ploče napose, da nemaju
obalnog puta odnosno šetališta. Istina. prošla se je
općinska uprava bavila mišlju, da izgradi obalu do
vojnog kupališta, ali usljed prevelikih rashoda za
potrebnije gradnje, te odlaganja zamjena vojnih zgrada,
izgleda, da će Dubrovnik još dugo morati čekati na
ovo malo šetalište, Š

Ne samo da nemamo nikakvog šetališta, već ne-
mamo pristupa k moru. Od grada do samostana Sv.
Jakova nemamo uego samo jedan jedini javni prilaz
k morskoj obali, inače je cijeli naveđeni prostor za-
gragjen privatnom svojinom. Živemo na imoru, toliko
se piše i govori o moru, svaku dopisnicu, svaku sliku
resi to naše lijepo more, a stanovnici Dubrovnika
nemaju k njemu pristupa. Nažalost prije se nije vodilo
računa o ovome te je svak, tko je mogao jednostavno
zagradio prolaz i proglasio ga svojinom. Danas iina
još samo dvije mogućnosti, da se dogje do obale
morske nz otkup tugjeg zemljišta, na kojem bi se
izgradile stepenice i to izmegju Hotel Odaka i ze-
mljišta Gosp. Stefi Račića — vlasništvo posljednjeg,
te izmegju posjeda Naslednika Gjivović i Gosp. Miše
Kolina — vlastništvo Gosp. Pera Banza.

Ja mislim, da bi bila dužnost naše općinske
uprave, da kupi potrebno zemljište. te izgradi prilaz
k morskoj obali, za kojom čeznu i gragjani i stranci.

Smeće na Orsuli.

Prilikom: česliu požara prošlih godina mnogo se
je govorilo i pisalo o načinu, kako da se ukloni onaj
užasni prizor na Orsuli, U Dubrovniku, kada se nešto
dogodi, sva su usta puna kritike, ali to traje samo
nekoliko dana, pa se opet sve zaboravi i ostaje na
starom, Očekivao se uzaluduo i ovogodišnji općinski
predračun, ali se je stavka o Orsuli, kako se je moglo
i očekivati, zaboravili, Približuje se opet ljeto, sinrad
truleži okužit će opet onaj put za Kupari, gdje dnevno
prolaze auti stranaca. Cijeli je onaj prostor posut raznim

otpacima, koje je vjetar raznio i dalje raznosi, a more
pokriveno bezbrojem svačesa.

 

se je ,ulicom zlatara“, Otok su resili zaselci (, vile“)
dubrovačke vlastele. — Na Lopudu je rogjen dubro-
vački dobročinitelj Miho Pracat, veliki trgovac i bo-
gataš. Još se vide razvaline njegova dvora. Njemu su
Dubrovčani podignuli spomenik u dvorištu kneževe
palače, — jedini spomenik u Republici! — jer je sve
svoje velike imanje ostavio Dubrovačkoj Državi. Miho
Pracat je bio pomorski kapetan i brodovlasnik, pa je
svojim trudom postao najbogatiji čovjek u Dubrovačkoj
Republici, trgujući sa svim lukama sredozemnog mora;
osobito sa Spanijom. — Lopudski brodovi sudjelovahu
u vojnama Karla V. proti Tunisu (1541. g.) i u voj-
nama Filipa ll. proti Euagleskoj (1581.—1588. g.).
U vojni 1541, g., na obalama Afrike, strašna oluja
uništi španjolsko-dubrovačku mornaricu, te se veli,
da na samom otoku Lopudu osta ,trista Vica udovica“,
koje je opjevao naš slavni pjesnik Dn. Autun Kazali.

Iza brežuljka nad mjestom, osamljena, zaštićena
od šume, diže se stara župska Crkva-Matica Gospa
od Šunja. Kaže se, da je prvu crkvu sagradio na tom
mjestu g. 1110. član glasovite talijanske obitelji Vis-
conti i to za zavjet, kada mu je sinčića zmijurina živa
izbacila na Lopudsko žalo, iza kako mu ga je bila
proždrla. Tu je naslikan grb obitelji Visconti, koji pred-
stavlja veliku zmiju sa dječakom u ustima. Stoga se
crkva pozvala: , Madonna di Biscia“, — ,S. Maria de
Bissone“, — ,Gospa od Bišunja*, — ,Gospa od Šunja“.
Kad je ta prva crkva bila porušena, na istom mjestu
u XV. vijeku bila je podignuta sadašnja Matica i posve-
ćena g. 1488. Crkva je velika, prekrasan je glavni oltar
»Uzašašće BI. Dj. Marije“, u pozlaćenoj, umjetničkoj
rezbariji. To je uprav divna radnja, kojoj sličnu ne
vidjeh. BI. Gospa uzlazi na nebo, a 12 apostola, —
krasni kipovi, — svaki u posebnom položaju i izra-

 

ZA PRANJE
JUMPERA

   
   

 

 

Ako podnosi -vodu, podnosii sux

 

Zar nije moguće ovo na nikakav način ukloniti

zar moramo ovaj užasni prizor uvijek gledati i sramiti[:

se pred stranim svijetom. Priznajem, da mora. postojati
jedno mjesto za bacanje smeća, ali načio, kako se ovo
sprovodi, ne odgovara nikakvim higijenskim propisima,

Ako su baš sve stavke općinskog predračuna

opterećena tako, da-ništa nije moguće od istih ušte-
diti za nabavku jedne peći za sagorjenje onih otpa: |
daka, tada ne preostaje drugo, već latiti se zadnjeg |
srestva, a naši će sugragjani uvigjeti ovu potrebu i|

neće zamjeriti općinskoj upravi. Ovo je posljednje f
sredstvo taksa od 5 do 10 Dinara mjesečno premaj

imovnom stanju obitelji. Ta će svota biti dostatna, |
da se mali eveutualni zajam amortizira, te jedna briga.
digne općinskoj upravi. — S. S. |

FIGOL idealno sredstvo za čišćenje 'Želuca i
crijeva. Cijena 1 flaši 35 Din, Proizvađa Ljekarna Dr,
Semelić-Kesterčanek u Gružu.

žaju lica, motri ju i pozdravlja. Ovaj je divni oltar]
nekada krasio dvorsku kapelu Henrika VIII. Eagles.|
koga kralja, Kad se je ovaj odmetnuo od katoličke
Crkve dao je dignuti ovaj oltar iz svoje kapele i stavio|
ga je na prodaju. Slučajno se našao u Eagleškoj jedan|
Lopudski kapetan sa svojim brodom ; kupio je oltat|
i sa brodom ga je donio na Lopud. Ispod BI. Gospe

 

 

na oltaru je prikazan taj brod, gdje jedri put Lopuda.[

Ispod skupa apostola predstavljena je nZadnja večera
Gospodinova“ i ,Pranje nogu“.
Gospa od Šunja naslikana je na daski na oltari

sa desne sirane. Grb Visconti-a na zlatnom je polju,

sa bojnim trofejima. Okolo oltara bila je nekada že.\
ljezna ograda. Nad ovim oltarom na zidu, visila jel
prije bijela zastava sa srebrnim zvijezdama, koja se je
nekad vijala na brodu slavnoga Miha Pracata.
U kapeli Propeća nalazi se prekrasno izdjelano|
Propeće nepoznatog umjetnika. |
Krasna je slika, koja predstavlja sv. Obitelj a|

druga sv. Roka, sv. Sebastijana, sv. Katarinu i dr. nal

pobočnim oltarima. Slike su Ticijanove škole.

U blizini crkve vide se zidine starog dumanskogf

samostana; tu je i mjesno grobište. Pred ulazom u

 

 

grobište nalazi se kapela sv. Mandalene, u kojoj je

ukopan dubrovački vlastelin Sabo Gjorgjić.

Kod same pak Crkve imade jedna stara kapela
skoro popravljena, u kojoj je presvijetli Biskup Frano
Uccellini dao načiniti grob za sebe. U toj kapelici
spravljen je i grob za smrtne ostanke pokojnog Lopud
skog župnika Dn. Antuna Kovačevića, koji je župni
kovao na Lopudu 25 godina i bio svegi revan župniki
i općinski tajnik, učitelj, kateheta, liječnik i kapitalista
Mnogo je dobra učinio i u srcima harnih LopugjamX
podigao sebi spomenik aere perennius. Slijedig