Str. 2.

Za veliku Dubrovačku općinu.

Moderno doba sa novim zahtjevima logički iza-
zivlje i novi razvoj u svakom pogledu, a osobito na
ekonomskom polju. To se osobito osjeća kod gazdin-
stva, upravljanja naših općina. Što je općina veća po
opsegu, to se ona bolje razvija i u svem sijelu i po
okolici. Primjerom su nam veliki gradovi Zagreb, Su-
botica, Sarajevo, Split, i t. d.

Naša dubrovačka općina, a negda zasebna država
zvala se u početku comunitas (općina), poslije republika.

Dubrovnik je dobio taman prije 1000 godina Župu
do Orašca ; isto tako i otoke Daksu, Koločep, Lopud
i Šipan. Ovi živu zajednički život sa gradom već punih

 

00 godina pod barjakom sv. Vlaha. Tu je jedna
duša, jedna psiha, jedan mentalitet, jedni običaji te
s isti os ećaji ovog stanovništva.

= Gotovo 600 godina poluotok Stonski Rat, Pelješac
živi istim životom kao i ostali Dubrovčani. Tu su ma-
tice sv. Vlaha u Stonu u Janjini, tu su bili gospari
u Stonu, Janjini i Orebićima knezovi, tu u sve tri ove

= varoši postoje Kneževi Dvori sa kipom sv. Vlaha.

Preko 500 godina je stonsko Primorje utjelov-
ljeno Dubrovniku sa maticom sv. Vlaha u Slanu. Pai
Konavli su preko 500 godina utjelovljeni bivšoj repu-

— blici sv. Vlaha.
Isto je tako sa otokom Mljetom, koji živi sa
= Dubrovnikom u vezi već preko 500 godina. | tu je

s
crkva sv.

:

o

, izjavi,

= pilo naglasivao.

Vlaha i Mljet je imao svoga kneza.
4% Svaki se stanovnik od Vitaljine do dno Rata
zove Dubrovčanin, kako su to vazda znameniti Du-
brovčani isticali i kako je to osobito pok. Frano Su-
Tako su Dubrovčani i ako nisu iz
grada, nego iz okolice Bukovac, Supilo, Patjera, Pracat,
Medović, Baburica, Mihanović i mnogi drugi vrijedni
ljudi, koji se odlikovaše radom na umjetnom ili eko-
nomskom polju. Sve ih i mi isti i drugi sa pravom
zovemo da su Dubrovčani, jer su sa teritorija neg-
dašnje republike sv. Vlaha.

= Mi smo svi od vrh Konavala do dna Rata istog
mentaliteta, jer nas je takovim odgojilo neke pet, neke
šest, neke deset vijekova.

Stoga treba da smo svi pod jednom općinom
Dubrovačkom i Konavli i Primorje i Pelješac i otoci
današnje općine: Cavtat, Rijeka Dubrovačka, Zaton,
Lopud, Šipan, Slano, Ston, Janjina, Kuna, Trpanj,
Orebići i Mljet. Svega bi Dubrovačka općina imala oko
50.000 duša.

U onim mjestima, gdje su sada općine, uzdržao
(bi se i dalje općinski ured, u kom bi seoski glavari izvr-
šivali općinske poslove i one koje bi im uprava odredila.

Boka je Kotorska pozvala sve općine, da se svaka.
hoće li ostati zasebna općina ili će se spojiti
_ sa Kotorom ili kojom okolnom općinom. Ovo je naj-
ispravniji put, da se narod plebiscitarno izjavi.

Tako bi trebalo izvesti pitanje i kod nas kod
ovo dvanaest općina na Pelješcu, Primorju, otocima
i Konavlima.

Razumije se, da bi onda parobrodarski saobraćaj
bio povoljniji sa Dubrovnikom, u kom su sve vlasti
ove okolice, pa bi trebalo da i općina bude ovgje.
Ali bi ih trebalo tako urediti, da narod ne bi morao
za neke poslove dolaziti u ured u Dubrovnik, nego
u dotična mjesta, gdje su i sada uredi. Treba osnovati
pomoćne općinske urede sa glavarima i to u ovim
mjestima : Mrcine, Pločice, Gruda, Čilipi, Cavtat, Mlini,
Lapad, Gruž, Koločep, Lopud, Šipan, Komolac, Mo-
košica, Zaton, Orašac, Trsteno, Slano, Lisac, Topolo,
Ston, Sparagovići, Putnikovići, Brijesta, Žuljana. Trste-
nik, Janjina, Kuna, Pijavičino, Potomje, Oskorušno,
Trpanj, Duba, Orebići, Kučište, Viganj, Govegjari, Babi-
nopolje, Maranovići. Okolna sela bi se morala izjaviti
uz koja će od ovih glavarskih središta ostati. U svim
ovim glavarskim središtima imade gotovo škola a i
župni ured, te pošta i brzojav. Pošto se osnivaju ugo-
vorne pošte, ne bi bilo poteškoća svugdje uvesti poštu.

_ Ova središta su potrebita, jer su se negdje raz-
vila, kao n. pr. Lapad ili Govegjari, koje je udaljeno
pet sati od Babinapolja, a gdje je škola, Župni ured,
zaljev sa samostanom, luka Polače, ticanje parobro-
darsko, pomoćna pošta i t. d.

e općinskim pomoćnim uredima natod bi mogao
najnužnije potrebe obavljati. Tu bi morao biti svugdje
jedan glavar i pisar.

8 Općina bi odredila u kojim bi mjestima morao
biti općinski liječnik, babica, općinski inžiniri, što nam
uopće fali, kao i općinske škole, pučke i gragjanske,
poljodjelske, obrtne, zanmatlijske, domaćinske, ribar-
ske i t, d.

To sve može veća općina da čini i izbor ljudi
u taku općinu nije težak, dok je danas neka općina
na čudu, koga će izabrati za mačelnika u upravu i
vijeće a jer je malena, ne može ni tajnika plaćati.

, Prema izloženom ovaj teritorij bi morao potpa-
dati i pod jedno poglavarstvo i to dubrovačke, t. Ib
istom da pripadu još samo četiri općine : Janjina, Kuna,
Trpanj i Orebići sa izloženstvom na Pelješcu.

Na ovaj način bi Dubrovačka općina okupila sve
Dubrovčane pod jednu administretivnu jedinicu. Tada
se može podignuti i dubrovačko selo, jer će biti više
volje za rad, a troškovi manji. :

_ Nadajmo se, da će Dubrovačka općina itvažiti
ovaj predlog radi podizanja prosvjete i narodnog 'go-
spodarstva na ovom većem području, te da se ist&.
općina protegne na sve Dubrovčane od vrh Vitaljin' :
do dno Rata. =. Dr. N. Z. Bjelovuči

 
  
 

NARIDNA SVIJEST

Pisma iz natda.

= GRUŽ. Razne iijest. Ipak se ponešto miče na-.
predak Gruža. Posli; nego je provedena električna
rasvjeta gruške obale započeti su instalaterski radovi
oko rasvjete ulica i džavnog puta. Ono, što je dosa
u tom smislu postojlo, bilo je suviše manfkavo i
nedovoljno za sve jave potrebe. Tako i na uglu cr-
kve sv. Križa namješ se lampa, što vrlo dobro do-
lazi za rasvjetu pri nčnom prometu na onom mjestu.
Ovom prigodom ispolpavaju su želje gruških stanov-
nika i putnika, da sepa tornju sv. Križa uvede elek-
trična rasvjeta javnoj sata po noći. Nadamo se, da
će općinska uprava dfi u susret ovoj općoj, ne samo
želji, već i potrebi.
Iza državnog puli
počelo se hvale vrije

vis-a-vis crkve sv. Križa, za-
ho odstranjivanjem onih hrpa
naslaganog drvlja, štoje dosad lako moglo biti uzro-
kom, da bude ugrožel život prolaznika radi željeznič-
kog automobilnog i timvajskog prometa.

Pred istom crkvoN nalazi se voda, zvana Slatina,
što izvire iz brda. U |arodu se kaže, da je ta voda
ljekovita za oči, pak mnogi njom peru, ali u tu
vodu pada svaka nečišnća, a kad bi se držala u redu,
mogla bi se korisno ulotrijebiti. Molimo one, kojih se
sve ovo tiče, meka u )pćem interesu udovolji ovim
željama i potrebama.

Gruški crkveni pjegčki zborovi : muški , Sv. Križ“
i ženski ,Imakulata“, gojim lijepim i ozbiljnim pje-
vanjem u crkvi sv. Kria privukuju sve to više svijeta
u crkvu. Na želju izrženu sa strane mnogih, muški
zbor će u nedjelju na Duhove ponoviti Misu Ave
Maria“ što je s veliki) uspjehom bila izvedena na
blagdan sv. Križa.

Mandalijena u lupi. Svečanost sv. Vincenca.
— Ljetina. Po starodrvnom običaju vrijedni naši O.O.
Domenikanci proslavilisu i ove godine u prošlu Ne-
djelju u svojoj samost; skoj crkvi na Potoku omiljelu
svečanost sv. Vincenca. Crkva je bila dupkom puna
i preko dvije tihe sv/Mise i preko svečane velike,
koju je u 10 sati otpjelao vič. O. Domenik Dr. Bu-
drović održavši iza evalgjelja lijep i jezgrovit pohvalni
govor u počast velikog Sveca, apostola i čudotvorca.
Lijep je broj naroda obojega spola pristupio preko
tihih sv. Misa na sv. Skramente. Poslije podne je u
3 sata bila tradicijonals procesija sa svečevim kipom,
a zatim letanije i blagelov. 1 u jutro preko svečane
sv. Mise i poslije podre pjevao je vrlo lijepo pjevački
zbor djevojačkoga drušva pod vještim ravnanjem vič.
maestra O. Jordana l\iculina uz pratnju harmonija.
Zahvalni smo našim cipnjenim O.O. Domenikancima
na zauzimanju oko ove svim Župljanima mile sveča-
nosti, a s velikim. zadbvoljstvom bilježimo, da se i
urod rado Odazivlje na svoju dahovšju korist: —
Ob ovogodišnjoj ljetini bilo bi još preuranjeno govo-
riti, jer je sve u zakašnjenju radi žestoke zime, koja
je gotovo bez prekida tako dugo trajala, da i stari
ljudi nešto sličua ne pamte; nu pogoduje li sada vri-
jeme, a osobito ako ne bude dugotrajne suše u pro-
ljetnom zemanu, mogli pismo imati prilična roda. Dao
Bog, da tako bude | — Župljanin.

KORČULA. Obila: ribolov. Od mnogo godina
ne pamti se, da je na mšu ribarnicu donešeno toliko
ribe kao zadnjih dana, ato iz Veleluke, Prigradnice i
Trpnja, gdje je tako obiht ribolov srgjela, lokarada i
vrnuta, da su prisiljeni raznašat ribu na sve strane i-
i uz niske cijene. Osobito je bio izvanredan u Veloj-
luci, gdje su kroz prvi mrik ulovili na stotine kvintala.

Popravak puteva. 12 oskudične pripomoći, koju
je država dodijelila, počel! su se kod nas popravljati
nekoji putevi i to u gradu put do tvrgjave sv. Vlaha,
te put Lumbarda—Korčuli. Osobito nas pak veseli,
da se je uzelo u obzir nastavak gradnje predjelnog
puta od Pupnata prama Čari, te od Blata prama Smo-
kvici i obratno, jer je to tako važno, uprav životno
pitanje za naš otok. Svi bi pozvani morali sve podu-
zeti, da put preko otoka bude čim prije dovršen, pak
da već jednom budu pojedina mjesta spojena tako,
da se može razviti saobraćaj i promet megju njima,
zašto bi u XX. vijeku bilo skrajnje vrijeme.

Kućište - Viganj.  S7. Poslanstva. Minula će
sedmica ostati zlatnim slovima upisana tt analima ove
župe. Na 28. prošloga dogjoše nam O.O. Franjevci
Pavao Dodić i Stjepan Rade, da osvježe i obnove u
nama ideale vjere i morala. Njihova je zadaća bila
odlično riješena. Rastrkanost župe, neugodni putevi,
(poljski rad), fizička slabost, a po koji dan i ružno
vrijeme, kao da sve to bijaše iščezlo pred željom i
voljom, da 'se posluša evangjeoska riječ vrijednih posla-
mika. Za svih osam dana crkva je bila dupkom, jutrom
i večerom puna svijeta, a uzorni red i pozornost svje-
dočili su koliko se je zanimanje i duševna naslada
budila u nazočnim slušaocima. Ne možemo a da ne
izrazimo svoje priznanje starješinama reda, što bijahu
sretni u izboru propovijednika. Pronicavim duhom,
lijepim načinom i zgodno udešenim temama, obzirom
na ambijenat i vrijeme, znali su da budu aktuelni i
plodonosni, da ranama nagju lijeka, porocima popravka.
Da omoguće nazočnost i onima, kojima je bilo nemo-
guće ići do Vignja, dvaput su dolazili do Kučišta,
gdje je u crkva Presv. Trojstva sve pohrlilo da ih čuje
i primi vjerske okrjepe. U Nedjelju je bio završetak
nabožnog djelovanja. Preko službe božije podijeliše
blagoslov pučanstvu divnim riječima nabrojili su sve
i svakoga, svemu zaželiše dobra. Poslije toga je bio
ophod sa Presvetim, pak jednako pod vedrim pod-
nebljem posveta župljana Srcu Isusovu i napokon nji-
hova zahvala na veličanstvenom odazivu. Sve je bilo
nuto, mnogi jecaj prekidao je tišinu svečanog mo-

 

 

 

 

 

Br, 20.

Bijeli zubi

daju poseban čar i ljepotu svakom licu. Dovoljni ) je često puta i
jedno jedino čišćenje sa divno aerjlućom prodont pastom
za zube pa da Vam zubi postanu sn, ježno bijeli i sjajni poput
slonokosti, osobito ako za čišćenje upotrijebite u tu svrhu naro-
čito konstruiranu. Chilorodont četkicu za zube sa zubčastim rezom
četinja. Ostatci jela medju zubima i u šupljinama, koji uslijed
raspadanja i gnjića prouzrokuju neugodan. zadah iz ustiju od-
stranjuju se ovom četkicom temeljito i potpuno. Učinite najprije
jedan pokus sa malom tubom za Din. 8&/—. Chlorodont četkica za
djecu, za gospodje (mekana), za gospodu (tvrda). Samo originalno
plavo zeleno pakovanje sa napisom ,,Chlerodont“ jamči Vam za
potpunu valjanost proizvoda. Dobiva se svagdje. — Pošaljete li
ovaj oglas kao tiskanicu (omot ne zalijepiti) dobit ćete besplatno
jednu tubu za pokus, koja će biti dovoljna za višekratnu upotrebu.
Tvornice Zlatorog, Odio Chlorodont, Maribor. (49)

menta i mjesta. Poslije podne bio je dirljiv rastanak.
Obližnja sela i zaselci bjehu se sabrali na obali da im
reku s Bogom, nije bilo oko, koje nije zasuzilo, a i
njima samim zastajaše riječ od ganuća. Puenjava se
prolamala niz naše planine, barjaci vijali, zvona sla-
vila a oni ko nevjeste cvijećem posipani i praćeni
cilikom tambura. Prolazeći mimo Kučište, svak ih je
mahao i klicao im a sa crkvica su zvona brujala dok
se sa okićenim lagjicama ne udaljiše na pučinu morsku.
Dubok trag su ostavili a dao Bog da njihove riječi
ostanu trajno usječene u našim srcima onako, kao što
će godina njihova pohoda stajati uklesano na velikom
kamenom krstu pred našom maticom | Ovom prigodom
nam je zahvaliti i našem zauzetnom g. župniku A.
Bačiću, koji je omogućio ovo poslanstvo i nastojao
neumorno da što bolje bude privedeno kraju.

KUNA. Svečanost Gospe od Lorela. Ove se je
godine na osobiti način proslavilo dari Gospe Dolorite.
Lijepo svibanjsko iutro ozvanjalo je miloglasnim zvo-
njenjem zvona. Narod se je zgrnuo sa svih strana
prostranog Rata, da pozdravi svoju milu Majku Gospu
od Loreta, osobito iz susjednih župa Trpnja, Janjine

 

i Vrućice i Trstenika. Mise su se redale od ranog jutra (f:
koju je otpjevao veleč. |
Dn. Nedjeljka Sabatini |
Preko Mise pjevao je Kunovski (i
Zbor uz pratnju na orguljima vrijednog i za- (i
koji je svojim zauzimanjem |

do svečane Mise u deset sati,
Dn. Ivo Kinkela uz podvorbu
i Dn. Lovra Totića. —
Pjevački
uzetnog O. Kosta Selaka,
tako lijepo izvježbao zbor, da je isti na svačije zado-
voljstvo izveo Misu od Dr. Griesbachera; Ave Maria
od Gonuod-a i Svetotajstvu od Satnera. — Propovijed
je održao u pohvalu Gospe O. Leonardo Rusković,
koji ovih dana polazi

u Južnu Ameriku kao misionar |

za naše iseljenike i čijim je zauzimanjem bila poprav- |

ljena unutrašnjost ove Velebne
od Loreta. — Preporučamo sadašnjemu čuvaru ovog
našeg Svetišta revnom O. Cerjancu,
ovaj hram na čast
podne diletantska omladina
Pljusak.* — Premda ovo
komad daje ipak
dupkom puna.
voljila. — Preporučamo osobito Pjevačkom Zboru da
uz vrsnog svog učitelja O. Kosta ne sustane već i na-
dalje bude gojio pjevanje, koje podiže i dušu i Srce.

davala je šaljivi komad;

da čuva i nadalje |
Gospe i diku cijelog Rata. — Poslije.

Crkve posvećene Gospi

 

 

 

 

 

bijaše drugi put, da se ovaj #
dvorana Omladinskog Kluba bijaše |
Izvedba je ovog igrokaza svakoga zado- |

« Izbor komada nije ni najmanje zgodan, a osobito pri slič- fi

nim svečanosti. Op. Ur.

Iz okolice Nina. , Zečevo“.
djelje 3. V. do Spasova dana starodnevni

I ljetos je od Ne.
Nin proslavio

čudotvornu Gospu od Zečeva pravim pučkim i ganut. |

ljivim slavljem. Slavlje je započelo u Nedjelju pred

večer ophodom po.
kovnim Gospinim kipom,
Na sami dau svečanosti u

njem vatrometa. prosni

Ponedjeljnik uašlo se na okupu u Ninu do 6 tisuća |
z bliže okolice uz deset svećenika, |
Du. Lovro Dražić, župnik pod-f
koji već 35 godina dolazi amo |
pirno nakićenoj nadžupskoj (

naroda iz dalje i i
megju kojima i mp.
velebitkoga Tribnja,
neprekidno na zavjet. U
Crkvi sv. Anselma jednoć Stolnoj
kupa Grgura, Teodosija i Jurja

Crkvi neumrlih bis.

po gradu sa čudotvornim mnogo vje- |
slavljenjem milozvučnih zvona, |
pucnjavom prangija i vijenjem barjaka, a u noći baca.

Divnića uslijedila je |

velika staroslovenska Misa praćena vrlim mjesnim pje-f

vačkim zborom.
ganutljivo i poletno mp.
upravitelj gimnazije na
do 1/2 po p. uslijedio
do Gospinoga mula,
nakićenim brodom do daleke i starodnevne Gospine|
crkvice na poluotoku Zečevo. Tu je bila pjevana Mia
uz lijepo slovo. Pri ukrcavanju Gospe više tisuća na
roda šišlo je u more, da i ij

odlazećom
mami suze.
velikom Misom, govorom i
ovog svetkovanja nadasve

O. Bonifacij Sorić, trećoreda

Na Spasovo svišilo je svetkovanje Zečeva

kod naše braće u okolidi|

Pohvalno Gospino slovo održao jej
prečkom školjiću. Od podaeft

je ophod sa više hiljada naroda |
odakle je Gospin kip odvezen

pere noge i ruke i vapije zaj
Gospom. Svake godine ovaj prizor upravoji

ophodom po gradu. Dojamji

 

Zadra bio je upravo neopisiv. Vrle arbanašice davalkj

su oduška svojem jadu

dirljivim hrvatskim pjesmama

na čast BI. Gospi. Evala vrlom nadžupniku Nimf
Dun. Ivanu Nikpalju, pravoj duši i ovogodišnjega Zef'
čeva. — Očevidac 1. č i

IGRANA

s x ]
Majkama se preporuča A
i neka im bude dužnost kod svakog neraspoioženja bill
kod djece ili odraslih da najveću pažnju posvete da želudal

Odraslima. 1 veliku kašiku, a djeci

i crijeva rade u redu.
MAGNA u malo vode ili mlijeka il

1 malu kašiku praška

ste riješeni mnogih briga zapriječili ste mnoga teža obolj
bez boli ugodno i brzo a osing

nja. Prašak MAGNA čisti

toga dezinficira i osvježuje. AN

DOBIVA SE U SVIM APOTEKAMA I DROGERIJAMA, 1 OMO
TOČNOM UPUTOM 4 DIN. a