Str. 2. Za veliku Dubrovačku općinu. Moderno doba sa novim zahtjevima logički iza- zivlje i novi razvoj u svakom pogledu, a osobito na ekonomskom polju. To se osobito osjeća kod gazdin- stva, upravljanja naših općina. Što je općina veća po opsegu, to se ona bolje razvija i u svem sijelu i po okolici. Primjerom su nam veliki gradovi Zagreb, Su- botica, Sarajevo, Split, i t. d. Naša dubrovačka općina, a negda zasebna država zvala se u početku comunitas (općina), poslije republika. Dubrovnik je dobio taman prije 1000 godina Župu do Orašca ; isto tako i otoke Daksu, Koločep, Lopud i Šipan. Ovi živu zajednički život sa gradom već punih 00 godina pod barjakom sv. Vlaha. Tu je jedna duša, jedna psiha, jedan mentalitet, jedni običaji te s isti os ećaji ovog stanovništva. = Gotovo 600 godina poluotok Stonski Rat, Pelješac živi istim životom kao i ostali Dubrovčani. Tu su ma- tice sv. Vlaha u Stonu u Janjini, tu su bili gospari u Stonu, Janjini i Orebićima knezovi, tu u sve tri ove = varoši postoje Kneževi Dvori sa kipom sv. Vlaha. Preko 500 godina je stonsko Primorje utjelov- ljeno Dubrovniku sa maticom sv. Vlaha u Slanu. Pai Konavli su preko 500 godina utjelovljeni bivšoj repu- — blici sv. Vlaha. Isto je tako sa otokom Mljetom, koji živi sa = Dubrovnikom u vezi već preko 500 godina. | tu je s crkva sv. : o , izjavi, = pilo naglasivao. Vlaha i Mljet je imao svoga kneza. 4% Svaki se stanovnik od Vitaljine do dno Rata zove Dubrovčanin, kako su to vazda znameniti Du- brovčani isticali i kako je to osobito pok. Frano Su- Tako su Dubrovčani i ako nisu iz grada, nego iz okolice Bukovac, Supilo, Patjera, Pracat, Medović, Baburica, Mihanović i mnogi drugi vrijedni ljudi, koji se odlikovaše radom na umjetnom ili eko- nomskom polju. Sve ih i mi isti i drugi sa pravom zovemo da su Dubrovčani, jer su sa teritorija neg- dašnje republike sv. Vlaha. = Mi smo svi od vrh Konavala do dna Rata istog mentaliteta, jer nas je takovim odgojilo neke pet, neke šest, neke deset vijekova. Stoga treba da smo svi pod jednom općinom Dubrovačkom i Konavli i Primorje i Pelješac i otoci današnje općine: Cavtat, Rijeka Dubrovačka, Zaton, Lopud, Šipan, Slano, Ston, Janjina, Kuna, Trpanj, Orebići i Mljet. Svega bi Dubrovačka općina imala oko 50.000 duša. U onim mjestima, gdje su sada općine, uzdržao (bi se i dalje općinski ured, u kom bi seoski glavari izvr- šivali općinske poslove i one koje bi im uprava odredila. Boka je Kotorska pozvala sve općine, da se svaka. hoće li ostati zasebna općina ili će se spojiti _ sa Kotorom ili kojom okolnom općinom. Ovo je naj- ispravniji put, da se narod plebiscitarno izjavi. Tako bi trebalo izvesti pitanje i kod nas kod ovo dvanaest općina na Pelješcu, Primorju, otocima i Konavlima. Razumije se, da bi onda parobrodarski saobraćaj bio povoljniji sa Dubrovnikom, u kom su sve vlasti ove okolice, pa bi trebalo da i općina bude ovgje. Ali bi ih trebalo tako urediti, da narod ne bi morao za neke poslove dolaziti u ured u Dubrovnik, nego u dotična mjesta, gdje su i sada uredi. Treba osnovati pomoćne općinske urede sa glavarima i to u ovim mjestima : Mrcine, Pločice, Gruda, Čilipi, Cavtat, Mlini, Lapad, Gruž, Koločep, Lopud, Šipan, Komolac, Mo- košica, Zaton, Orašac, Trsteno, Slano, Lisac, Topolo, Ston, Sparagovići, Putnikovići, Brijesta, Žuljana. Trste- nik, Janjina, Kuna, Pijavičino, Potomje, Oskorušno, Trpanj, Duba, Orebići, Kučište, Viganj, Govegjari, Babi- nopolje, Maranovići. Okolna sela bi se morala izjaviti uz koja će od ovih glavarskih središta ostati. U svim ovim glavarskim središtima imade gotovo škola a i župni ured, te pošta i brzojav. Pošto se osnivaju ugo- vorne pošte, ne bi bilo poteškoća svugdje uvesti poštu. _ Ova središta su potrebita, jer su se negdje raz- vila, kao n. pr. Lapad ili Govegjari, koje je udaljeno pet sati od Babinapolja, a gdje je škola, Župni ured, zaljev sa samostanom, luka Polače, ticanje parobro- darsko, pomoćna pošta i t. d. e općinskim pomoćnim uredima natod bi mogao najnužnije potrebe obavljati. Tu bi morao biti svugdje jedan glavar i pisar. 8 Općina bi odredila u kojim bi mjestima morao biti općinski liječnik, babica, općinski inžiniri, što nam uopće fali, kao i općinske škole, pučke i gragjanske, poljodjelske, obrtne, zanmatlijske, domaćinske, ribar- ske i t, d. To sve može veća općina da čini i izbor ljudi u taku općinu nije težak, dok je danas neka općina na čudu, koga će izabrati za mačelnika u upravu i vijeće a jer je malena, ne može ni tajnika plaćati. , Prema izloženom ovaj teritorij bi morao potpa- dati i pod jedno poglavarstvo i to dubrovačke, t. Ib istom da pripadu još samo četiri općine : Janjina, Kuna, Trpanj i Orebići sa izloženstvom na Pelješcu. Na ovaj način bi Dubrovačka općina okupila sve Dubrovčane pod jednu administretivnu jedinicu. Tada se može podignuti i dubrovačko selo, jer će biti više volje za rad, a troškovi manji. : _ Nadajmo se, da će Dubrovačka općina itvažiti ovaj predlog radi podizanja prosvjete i narodnog 'go- spodarstva na ovom većem području, te da se ist&. općina protegne na sve Dubrovčane od vrh Vitaljin' : do dno Rata. =. Dr. N. Z. Bjelovuči NARIDNA SVIJEST Pisma iz natda. = GRUŽ. Razne iijest. Ipak se ponešto miče na-. predak Gruža. Posli; nego je provedena električna rasvjeta gruške obale započeti su instalaterski radovi oko rasvjete ulica i džavnog puta. Ono, što je dosa u tom smislu postojlo, bilo je suviše manfkavo i nedovoljno za sve jave potrebe. Tako i na uglu cr- kve sv. Križa namješ se lampa, što vrlo dobro do- lazi za rasvjetu pri nčnom prometu na onom mjestu. Ovom prigodom ispolpavaju su želje gruških stanov- nika i putnika, da sepa tornju sv. Križa uvede elek- trična rasvjeta javnoj sata po noći. Nadamo se, da će općinska uprava dfi u susret ovoj općoj, ne samo želji, već i potrebi. Iza državnog puli počelo se hvale vrije vis-a-vis crkve sv. Križa, za- ho odstranjivanjem onih hrpa naslaganog drvlja, štoje dosad lako moglo biti uzro- kom, da bude ugrožel život prolaznika radi željeznič- kog automobilnog i timvajskog prometa. Pred istom crkvoN nalazi se voda, zvana Slatina, što izvire iz brda. U |arodu se kaže, da je ta voda ljekovita za oči, pak mnogi njom peru, ali u tu vodu pada svaka nečišnća, a kad bi se držala u redu, mogla bi se korisno ulotrijebiti. Molimo one, kojih se sve ovo tiče, meka u )pćem interesu udovolji ovim željama i potrebama. Gruški crkveni pjegčki zborovi : muški , Sv. Križ“ i ženski ,Imakulata“, gojim lijepim i ozbiljnim pje- vanjem u crkvi sv. Kria privukuju sve to više svijeta u crkvu. Na želju izrženu sa strane mnogih, muški zbor će u nedjelju na Duhove ponoviti Misu Ave Maria“ što je s veliki) uspjehom bila izvedena na blagdan sv. Križa. Mandalijena u lupi. Svečanost sv. Vincenca. — Ljetina. Po starodrvnom običaju vrijedni naši O.O. Domenikanci proslavilisu i ove godine u prošlu Ne- djelju u svojoj samost; skoj crkvi na Potoku omiljelu svečanost sv. Vincenca. Crkva je bila dupkom puna i preko dvije tihe sv/Mise i preko svečane velike, koju je u 10 sati otpjelao vič. O. Domenik Dr. Bu- drović održavši iza evalgjelja lijep i jezgrovit pohvalni govor u počast velikog Sveca, apostola i čudotvorca. Lijep je broj naroda obojega spola pristupio preko tihih sv. Misa na sv. Skramente. Poslije podne je u 3 sata bila tradicijonals procesija sa svečevim kipom, a zatim letanije i blagelov. 1 u jutro preko svečane sv. Mise i poslije podre pjevao je vrlo lijepo pjevački zbor djevojačkoga drušva pod vještim ravnanjem vič. maestra O. Jordana l\iculina uz pratnju harmonija. Zahvalni smo našim cipnjenim O.O. Domenikancima na zauzimanju oko ove svim Župljanima mile sveča- nosti, a s velikim. zadbvoljstvom bilježimo, da se i urod rado Odazivlje na svoju dahovšju korist: — Ob ovogodišnjoj ljetini bilo bi još preuranjeno govo- riti, jer je sve u zakašnjenju radi žestoke zime, koja je gotovo bez prekida tako dugo trajala, da i stari ljudi nešto sličua ne pamte; nu pogoduje li sada vri- jeme, a osobito ako ne bude dugotrajne suše u pro- ljetnom zemanu, mogli pismo imati prilična roda. Dao Bog, da tako bude | — Župljanin. KORČULA. Obila: ribolov. Od mnogo godina ne pamti se, da je na mšu ribarnicu donešeno toliko ribe kao zadnjih dana, ato iz Veleluke, Prigradnice i Trpnja, gdje je tako obiht ribolov srgjela, lokarada i vrnuta, da su prisiljeni raznašat ribu na sve strane i- i uz niske cijene. Osobito je bio izvanredan u Veloj- luci, gdje su kroz prvi mrik ulovili na stotine kvintala. Popravak puteva. 12 oskudične pripomoći, koju je država dodijelila, počel! su se kod nas popravljati nekoji putevi i to u gradu put do tvrgjave sv. Vlaha, te put Lumbarda—Korčuli. Osobito nas pak veseli, da se je uzelo u obzir nastavak gradnje predjelnog puta od Pupnata prama Čari, te od Blata prama Smo- kvici i obratno, jer je to tako važno, uprav životno pitanje za naš otok. Svi bi pozvani morali sve podu- zeti, da put preko otoka bude čim prije dovršen, pak da već jednom budu pojedina mjesta spojena tako, da se može razviti saobraćaj i promet megju njima, zašto bi u XX. vijeku bilo skrajnje vrijeme. Kućište - Viganj. S7. Poslanstva. Minula će sedmica ostati zlatnim slovima upisana tt analima ove župe. Na 28. prošloga dogjoše nam O.O. Franjevci Pavao Dodić i Stjepan Rade, da osvježe i obnove u nama ideale vjere i morala. Njihova je zadaća bila odlično riješena. Rastrkanost župe, neugodni putevi, (poljski rad), fizička slabost, a po koji dan i ružno vrijeme, kao da sve to bijaše iščezlo pred željom i voljom, da 'se posluša evangjeoska riječ vrijednih posla- mika. Za svih osam dana crkva je bila dupkom, jutrom i večerom puna svijeta, a uzorni red i pozornost svje- dočili su koliko se je zanimanje i duševna naslada budila u nazočnim slušaocima. Ne možemo a da ne izrazimo svoje priznanje starješinama reda, što bijahu sretni u izboru propovijednika. Pronicavim duhom, lijepim načinom i zgodno udešenim temama, obzirom na ambijenat i vrijeme, znali su da budu aktuelni i plodonosni, da ranama nagju lijeka, porocima popravka. Da omoguće nazočnost i onima, kojima je bilo nemo- guće ići do Vignja, dvaput su dolazili do Kučišta, gdje je u crkva Presv. Trojstva sve pohrlilo da ih čuje i primi vjerske okrjepe. U Nedjelju je bio završetak nabožnog djelovanja. Preko službe božije podijeliše blagoslov pučanstvu divnim riječima nabrojili su sve i svakoga, svemu zaželiše dobra. Poslije toga je bio ophod sa Presvetim, pak jednako pod vedrim pod- nebljem posveta župljana Srcu Isusovu i napokon nji- hova zahvala na veličanstvenom odazivu. Sve je bilo nuto, mnogi jecaj prekidao je tišinu svečanog mo- Br, 20. Bijeli zubi daju poseban čar i ljepotu svakom licu. Dovoljni ) je često puta i jedno jedino čišćenje sa divno aerjlućom prodont pastom za zube pa da Vam zubi postanu sn, ježno bijeli i sjajni poput slonokosti, osobito ako za čišćenje upotrijebite u tu svrhu naro- čito konstruiranu. Chilorodont četkicu za zube sa zubčastim rezom četinja. Ostatci jela medju zubima i u šupljinama, koji uslijed raspadanja i gnjića prouzrokuju neugodan. zadah iz ustiju od- stranjuju se ovom četkicom temeljito i potpuno. Učinite najprije jedan pokus sa malom tubom za Din. 8&/—. Chlorodont četkica za djecu, za gospodje (mekana), za gospodu (tvrda). Samo originalno plavo zeleno pakovanje sa napisom ,,Chlerodont“ jamči Vam za potpunu valjanost proizvoda. Dobiva se svagdje. — Pošaljete li ovaj oglas kao tiskanicu (omot ne zalijepiti) dobit ćete besplatno jednu tubu za pokus, koja će biti dovoljna za višekratnu upotrebu. Tvornice Zlatorog, Odio Chlorodont, Maribor. (49) menta i mjesta. Poslije podne bio je dirljiv rastanak. Obližnja sela i zaselci bjehu se sabrali na obali da im reku s Bogom, nije bilo oko, koje nije zasuzilo, a i njima samim zastajaše riječ od ganuća. Puenjava se prolamala niz naše planine, barjaci vijali, zvona sla- vila a oni ko nevjeste cvijećem posipani i praćeni cilikom tambura. Prolazeći mimo Kučište, svak ih je mahao i klicao im a sa crkvica su zvona brujala dok se sa okićenim lagjicama ne udaljiše na pučinu morsku. Dubok trag su ostavili a dao Bog da njihove riječi ostanu trajno usječene u našim srcima onako, kao što će godina njihova pohoda stajati uklesano na velikom kamenom krstu pred našom maticom | Ovom prigodom nam je zahvaliti i našem zauzetnom g. župniku A. Bačiću, koji je omogućio ovo poslanstvo i nastojao neumorno da što bolje bude privedeno kraju. KUNA. Svečanost Gospe od Lorela. Ove se je godine na osobiti način proslavilo dari Gospe Dolorite. Lijepo svibanjsko iutro ozvanjalo je miloglasnim zvo- njenjem zvona. Narod se je zgrnuo sa svih strana prostranog Rata, da pozdravi svoju milu Majku Gospu od Loreta, osobito iz susjednih župa Trpnja, Janjine i Vrućice i Trstenika. Mise su se redale od ranog jutra (f: koju je otpjevao veleč. | Dn. Nedjeljka Sabatini | Preko Mise pjevao je Kunovski (i Zbor uz pratnju na orguljima vrijednog i za- (i koji je svojim zauzimanjem | do svečane Mise u deset sati, Dn. Ivo Kinkela uz podvorbu i Dn. Lovra Totića. — Pjevački uzetnog O. Kosta Selaka, tako lijepo izvježbao zbor, da je isti na svačije zado- voljstvo izveo Misu od Dr. Griesbachera; Ave Maria od Gonuod-a i Svetotajstvu od Satnera. — Propovijed je održao u pohvalu Gospe O. Leonardo Rusković, koji ovih dana polazi u Južnu Ameriku kao misionar | za naše iseljenike i čijim je zauzimanjem bila poprav- | ljena unutrašnjost ove Velebne od Loreta. — Preporučamo sadašnjemu čuvaru ovog našeg Svetišta revnom O. Cerjancu, ovaj hram na čast podne diletantska omladina Pljusak.* — Premda ovo komad daje ipak dupkom puna. voljila. — Preporučamo osobito Pjevačkom Zboru da uz vrsnog svog učitelja O. Kosta ne sustane već i na- dalje bude gojio pjevanje, koje podiže i dušu i Srce. davala je šaljivi komad; da čuva i nadalje | Gospe i diku cijelog Rata. — Poslije. Crkve posvećene Gospi bijaše drugi put, da se ovaj # dvorana Omladinskog Kluba bijaše | Izvedba je ovog igrokaza svakoga zado- | « Izbor komada nije ni najmanje zgodan, a osobito pri slič- fi nim svečanosti. Op. Ur. Iz okolice Nina. , Zečevo“. djelje 3. V. do Spasova dana starodnevni I ljetos je od Ne. Nin proslavio čudotvornu Gospu od Zečeva pravim pučkim i ganut. | ljivim slavljem. Slavlje je započelo u Nedjelju pred večer ophodom po. kovnim Gospinim kipom, Na sami dau svečanosti u njem vatrometa. prosni Ponedjeljnik uašlo se na okupu u Ninu do 6 tisuća | z bliže okolice uz deset svećenika, | Du. Lovro Dražić, župnik pod-f koji već 35 godina dolazi amo | pirno nakićenoj nadžupskoj ( naroda iz dalje i i megju kojima i mp. velebitkoga Tribnja, neprekidno na zavjet. U Crkvi sv. Anselma jednoć Stolnoj kupa Grgura, Teodosija i Jurja Crkvi neumrlih bis. po gradu sa čudotvornim mnogo vje- | slavljenjem milozvučnih zvona, | pucnjavom prangija i vijenjem barjaka, a u noći baca. Divnića uslijedila je | velika staroslovenska Misa praćena vrlim mjesnim pje-f vačkim zborom. ganutljivo i poletno mp. upravitelj gimnazije na do 1/2 po p. uslijedio do Gospinoga mula, nakićenim brodom do daleke i starodnevne Gospine| crkvice na poluotoku Zečevo. Tu je bila pjevana Mia uz lijepo slovo. Pri ukrcavanju Gospe više tisuća na roda šišlo je u more, da i ij odlazećom mami suze. velikom Misom, govorom i ovog svetkovanja nadasve O. Bonifacij Sorić, trećoreda Na Spasovo svišilo je svetkovanje Zečeva kod naše braće u okolidi| Pohvalno Gospino slovo održao jej prečkom školjiću. Od podaeft je ophod sa više hiljada naroda | odakle je Gospin kip odvezen pere noge i ruke i vapije zaj Gospom. Svake godine ovaj prizor upravoji ophodom po gradu. Dojamji Zadra bio je upravo neopisiv. Vrle arbanašice davalkj su oduška svojem jadu dirljivim hrvatskim pjesmama na čast BI. Gospi. Evala vrlom nadžupniku Nimf Dun. Ivanu Nikpalju, pravoj duši i ovogodišnjega Zef' čeva. — Očevidac 1. č i IGRANA s x ] Majkama se preporuča A i neka im bude dužnost kod svakog neraspoioženja bill kod djece ili odraslih da najveću pažnju posvete da želudal Odraslima. 1 veliku kašiku, a djeci i crijeva rade u redu. MAGNA u malo vode ili mlijeka il 1 malu kašiku praška ste riješeni mnogih briga zapriječili ste mnoga teža obolj bez boli ugodno i brzo a osing nja. Prašak MAGNA čisti toga dezinficira i osvježuje. AN DOBIVA SE U SVIM APOTEKAMA I DROGERIJAMA, 1 OMO TOČNOM UPUTOM 4 DIN. a