Morro UT ti M; Pe RO TE
š š
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
21. =
i; :
#
!
OJ
dna
DUBROVNIK 23. Maja 1929.
HERE 03 RTM
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
vijest -
TRASE
— Cijena je listu 5. Din, mjesečno; sa
oremstvo 10 Din, mjese!
PLATIVO I UTUŽIVO 1
DUBROVNIKU,
Uredništvo 1 Uprava kod Dibr. Hrv. Tiskare,
čno
izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik
ia i Li
Vlasnik - izdavač - urednik :
Antun FI& — Dubrovnik,
de
k
:
Crkva za svoja prava
: nad uzgojem mladeži.
E i »Stedišnji Katolički. Narodni Savez“ u Zagrebu
“ podastro je Ni. Veličanstvu Kralju brzojavno ovu adresu:
NJEGOVU VELIČANSTVU
AEPEKSANDPRU IT.
KRALJU. SRBA, HRVATA I SLOVENACA
u BEOGRADU,
Vaše Veličanstvo !
i Saznajemo, da je projekt zakona o osnovnim na-
\srodnim školama sasvim dovršen, i da treba da dobije.
| tek konačnu aajvišu sankciju Vašeg Veličanstva, da
| stupi u krepost. Kako smo obaviješteni, u tom ko-
| mačnom tekstu projekta zakona o osaovnim narodnim
| školama predvigjeno je:
i a) posvemašnje ukinuće svih privatnih škola;
b) vjerska nastava imala bi se povjeravati svje-
tovnom učiteljstvu, a tek izuzetno, u koliko ne bi bilo:
učitelja iste konfesije sa djecom, povjeravala bi se vjer-
ska nastava svećenicima ;
g €) prema tomu ne bi se uopće unapredak posta-
| vljali samostalni vjeroučitelji kao nastavnici;
I d) honoriranje vjeroučitelja svećenika palo bi
= isključivo na teret dotičnih konfesija ;
i e) nigdje nebi bila predvigjena mogućnost i pravo
nadziranja vjerskih nadležnih vlasti nad vjerskom obu-
kom i odgajanjem omladine u osnovnim marodnim
— školama.
U povodu svega toga, prije nego li dobije ovaj
konačni projekt zakona u osnovnim narodnim školama
previšnju sankciju, molimo Vaše Veličanstvo, te bi
izvoljelo u interesu uspješnog, uzgajanja naše školske _.
'\omladine, kaošto i u interesu općega poretka i kon-
solidacije javnih prilika maše Kraljevine, blagohotno
= skrenuti svoju pažnju na neke osobite momente, što ih
“je potrebno kod stvaranja ovoga zakona držati u vidu,
I. Sto se tiče privatnih škola, nipošto nije pro-
— bitačno za opće unaprijegjenje narodnog prosvjećivanja,
da se zakonom onemogući osnivanje svih privatnih
= škola uopće. Dosadašnja naime praksa pokazala je,
| da su one privatne škole, što ih podižu i uzdržavaju
javne ustanove zakonom priznatih vjera, bile od ne-
procijenjene koristi za opće dobro države, jer su dr-
žavi poipomagale u narodnom prosvjećivanju. Osim
= toga prištedile su državi mnoge troškove, koji bi inače
morali pasti na teret državnog budžeta.
E Ne postoji nadalje nikakav pozitivni razlog, zašto
da se onemogućuje djelovanje ovakvih privatnih škola,
ako su iste spremne udovoljiti zahtjevima državne
vlasti, da u svemu obdržavaju propise za državne
osnovne škole, i podrgavaju se nadzoru državnih
prosvjetnih vlasti.
Najposlije gotovo u svim evropskim državama
priznaje se javnim korporacijama pravo osnivanja
i izdržavapja privatnih škola, jer se pravo pro-
svjećivanja ne može smatrati isključivo monopolom
| države, nego se to imade smatrati jednim od najele-
mentarnijih prirodnih prava lične slobode. i slobode
savjesti kako pojedinaca, roditelja, tako i društvenih
korporacija, u kom će se smjeru mladež obrazovati.
\Tom prirodnom pravu treba da se u interesu općega
“dobra sa strane države pruži zakonska zaštita, a ni-
pošto nije uputao, da se to pravo skučuje.
: II. Što se tiče vjerske nastave, valja imati u vidu,
da pripada zakonom priznatim konfesijama po samoj
bitnoj zadaći vjerskog naučanja takogjer neosporivo
pravo, da isključivo po svojim predstavnicama, od-
osno po svom svećenstvu nos podaju vjersko-
moralno uzgajanje školskoj eži svoje konfesije.
_ Jedini naime svećenici posjed potrebnu teoretsku
_ spremu dataljnog poznavanja vjersko-moralnog nauča-
nja svoje konfesije, i jedini oni posjeduju potpunu
specijalnu metodičku spremu, kako treba vršiti vjersku
i moralnu nastavu svoje konfesij nedorasle škol-
ske omladine. Nadalje prijeko je potrebno, da nadle-
žne duhovne vlasti mogu vršiti nadzor nad vjersko-
moralnom nastavom. Zato je potrebno, da vjeroučitelji
udu pod izravnom kontrolom vjerskih duhovnih vlasti,
i lim vlastima da budu u pogledu vjersko-moralnog
naučanja izravno cdgovorni.
Ako se pak vjersko-moralna nastava povjeri svje-
tovniim učiteljima lajieima (nesvećenicima), nad kojima
ne vrši vjerska nadležna vlast izravne kontrole, niti su
vjerskoj nadležnoj vlasti izravno odgovorni za svoju
nastavu, nemaju vjerske vlasti nikakva jamstva, da li
se školska mladež doista uzgaja u duhu njezinih
vjersko-moralnih načela. V
, Osim toga kod pojedinih konfesija, napose u
katoličkoj Crkvi, traži se i naročito ovlaštenje Crkve
za podavanje vjersko-moralne nastave, a to Crkva po-
djeluje samo onim licima, od kojih imade moralno
\sigurno jamstvo, da će prema njezinim intencijama
vršiti dužnost vjersko-moralnog uzgoja omladine u
njezinom duhu, i ne može se toga prava nipošto odreći.
Na obazirati se i ne poštivati to bitno pravo
pojedinih konfesija značilo bi praktični u osnovnim
uslovima vrijegjati njihovu slobodu djelovanja i slo-
bedu savijesti; značilo bi povrijediti osnovne uslove
vjerske trpeljivosti i ravnopravnosti ; značilo bi izazivati
| mova trvenja, i nesuglasice; značilo bi narušivati mir
i socijalni poredak, i naposljetku izazivati nepotrebni
kulturni boj, koji nije ni najmanje u interesu niti
općeg nastojanja. oko umirenja duhova, niti opće
konsolidacije jav i prilika u našoj državi.
_. S ovih razloga upravljamo kao najlojalniji i Va-
šem Veličanstvu najodaniji podanici i gragjani na Vaše
Veličanstvo najsmjerniji i ujedno najtopliji apel, da
projektu zakona o osnovnim narodnim školama kakav
je sada, ne podijeli svoje previšnje sankcije dotle, dok
se ne unesu u nj potrebne korekture, kojima će za-
konom biti zajamčeno :. :
" 1oMogućnost osnivanja: piivalnihi škola javnim
vjersko-prosvjetnim ustanovama zakonom priznatih vjera.
2. Vjersku nastavu treba da podaju svećenici
zakonom priznatih vjera, bilo kao honorarni nastavnici,
bilo kao samostalni vjeroučitelji namješteni od Mini-
starstarstva po prijedlogu nadležnih duhovnih vlasti.
3. Nadležne duhovne vlasti imadu pravo nadzora
nad vjerskom obukom izravno ili po svojim delegatima.
4. Postavljenje i premještanje vjeroučitelja imade
da Ministarstvo Prosvjete vrši prema prijedlogu i pret-
hodnom sporazumu sa nadležnim duhovnim vlastima.
Ufajući se nepokolebivo u očinsku zauzetost
Vašeg Veličanstva za opće dobro naše narodne države,
da se u svakom pogledu u svom unutrašnjem i spo-
ljašnjem životu što bolje konsolidira, da se nadalje
osigura megjusobna bratska ljubav i snošljivost svih
gragjana boz obzira na vjerske i plemenske razlike, a
naročito da se osigura solidan etičko moralni osnov
svih slojeva pučanstva naše narodne države, a taj je
jedino moguć na osnovu dubokog vjersko-moralnog
osvjedočenja pozitivne religije, koja pretpostavlja ne-
ospornu odgovornost u savjesti pred meprevarljivim i
transcendentnim sudištem vječne božje pravde, molimo
najdubljom odanošću Vaše Veličanstvo, da blagohotno
usliša glas velikog broja religioznih duša našega na-
roda, i da svojom previšnjom zakonodavnom vlašću
istom onda podijeli konačnu sankcijn nacrtu zakona
o osnovnim narodnim školama, kad se uvaže spome-
nute korekture toga zakona.
( U KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- g
I ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE
EEK. MATENIAAH i KOSTERI
Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
. djelovi na otplatu
trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.
HRASTOVI SLAVONSKI
o O
PARKETI
. dokaz Veliki Sabor Florentinski g. 1439. Na ovom Veli--
ma
Pe a
sjedinjenju crkava.
(iz govora presv. Msgra Frana Uccellini biskupa kotorskog).
4 U Četvrtak 16. aprila o. g. prigodom posvete zvona,
koja je crkvi sv. Gjurgja na Boninovu poklonio i ko-
jima je kumovao Nj. Vel. naš Kralj Aleksandar I,,
presvij. kotorski biskup Msgr. Frano Uccellini * održao
je prigodno slovo, u kojemu je najprije istaknuo zna-
čenje zvona za kršćanski svijet, zatim čestitao bratin-
stvu sv. Gjurgja na uzvišenom daru i visokoj počasti,
pak na koncu pozvao braću i sve prisutne, da mole
za sjedinjenje kršćanske braće. Ovaj je govor presvij.
biskupa bio izvrnuilo i tendenciozno prikazan u izvješ-
taju Sarajevske »Večernje Pošte«, pak na ustuk tako-
vom izvrtanju, kao i listovima, što su prenijele vijest
»Več. Pošte«, presvij. Uccellini poslao nam je cijeli
svoj govor, iz kojega prenosimo samo dotični pasus:
Odlična Gospodo, Časni Bratimi! Naša mila
Jugoslavija Bogom je obdarena, kako malo koja, ali
imade i svojih velikih potreba kako svaka druga,
pa zato kršćanske duše treba se za nju mole, Uprav
u vjerskomu pogledu mi imadđemo jednu veliku oso-
bitu potrebu. Vjera u Jugoslaviji u ogromnoj većini
jest vjera. kršćanska; ali izmegju te kršćaske braće
nema kršćanskoga jedinstva. Katolička Crkva braću
Istočnjake nezove inovjercima, nezove ih krivovjercima,
ali ta braća nijesu s njom sjedinjena, niti je ona sjedi-
njena s njima. Ovo je historički fakat od malđane 1000
godina, a to se izrazuje riječju skizma, što će reći
nesuglasje, razdor. Iz ove riječi slavljanski neprijatelji,
osobito u zadnja vremeua bili su stvorili jedno nakazno
strašilo i tim su se zgodno u svoje političke svrhe
i De i
to smo mi, draga braćo, dužni činiti da se izmegju
kršćanske braće i lijepoj državi MIO
jedinstvo i da budemo i.u vjeri svi jedno, kako što
hoće Naš Božanski Spasitelj i kako što žele svete
crkve zapadna i istočna u svakdanjim svojim litur-
gičkim molitvama? Mi smo dužni, moji dragi, da se
ukloni taj nesretni nesporazum izmegju kršćanske braće
u našoj lijepoj domovini: najprije ukloniti svaku seal
i nepouzdanje iz našega srca napram toj našoj braći
i prositi od Boga osobitu milost, da ih u buduće bu-
demo iskreno častiti, poštovati i ljubiti, kako našu milu
braću, ne samo praznom riječju nego i djelima, a uz
to da svaki dan sa svetom crkvom prosimo od Boga,
da On izvrši i uskori to.sveto djelo. Do tu skoro gri-
ješilo se proti ovomu kršćanskomu bratinstvu s jedne
i s druge strane. Treba da to već jednom prestane.
Valjda će neko reći, da taj sporazum, da to jedin-
stvo nije moguće. To nije istina; ovo je bilo svegjer
moguće, a moguće je osobito danas.
Svegjer je bilo to moguće. Ovomu je nepobitni
kom Saboru bio je prisutan Car Carigradski, uz patri-
jara Carigradskog Josipa i patrijare Istočne, Ruski Mi-
tropolit Kijevski Vizarijon i t, d, Raspravljalo se preko-
godinu dana ozbiljno, duboko, učeno. Došlo se do
zaključka : Zapad i Istok imadu jedno vjerovanje, a da
su sve razlike samo u raznom shvaćanju nekih riječi.
Eugen IV. proglasio je kršćanskom svijetu poletnom
okružnicom : ,Radujte se nebesa! Pao je zid, što je
do sada dijelio crkvu Zapadnu i Istočnu.
ž Bio je protivan jedinstvu Crkava jedan jedini čo-
vjek kroz cijelo vrijeme zasjedanja Florentinskoga Sa-
bora u svim pitanjima, i taj jedini čovjek jest Marcus
Eugenicus, episkop Efeški, i za to zvani i Marko Efeški.
Kada se je vratio kući on je nastavio borbu proti cije-
loga rada Florentinskoga Sabora. Usto nadošle druge
teške protivne okolnosti. Krivnjom nesloge na Zapadu
i Istoku pade Carigrad u ruke Turske 1453. U Rusiji
Metropoliti Kijevskomu opre se svjetovni vlastodržac,
Napokon i sam Patrijarhat bi zamijenjen tako zvanim
Svetim Sinodom. Od Sabora Florentinskoga nestalo
i samog traga. Ovomu svemu bile su uzrok žalosne
prilike prošlih vremena.
Danas kada bi Božjem Providnošću došlo do
toga, da se skupa nagju sa Zapadnim Patrijarkom
istočni u svrhu jedinstva crkava, te kada bi se došlo
do sporazuma, tako da Pijo XI. navijesti kršćanskomu