POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
|
Br. 24.
Narodna
Broj čekovnog računa našeg lista
DUBROVNIK 13. Juna 1929. jest 4153 Podružnice Sarajevo.
Gu je listu 5. Din, mjesečno; ze Inozemstvo 10 Din. mjesečno
PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare,
Izlazi svakog Četvrtka,
Pojedini broj Din. 1.50.
Vlasnik - izdavač - urednik:
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Apostol Mladeži.
not EE m mn
Don BOSKO — osnivač Salezijanaca
* 16. VIII. 1815. + 31.1. 1888.
Prigodom beatifikacije 2. juna 1929.
Ime siromašnog svećenika Don Boska poznato
je već čitavom svijetu i pustinjama južne Amerike i
Ognjenoj zemlji kao i velikim gradovima Bvrope, Od
mnogih je Don Bosko smatran kao »najveće čudo
IX, vijeka“. Nije prošlo nego tek 40 godina od nje-
gove blažene smrti, a već je oko milijun osobito
radničke mladeži u svim stranama svijeta okupljeno
u njegovim zavodima, a red Salezijanaca broji već
| oko 15.000 muških i ženskih članova. Kako su sv.
Frano Asiški i sv, Ignacije Lojolski pomogli crkvi u
_ svoje doba, tako je Don Bosko u sadašnje vrijeme.
o je moderni apostol na socijalnom, pedagoškom,
kulturnom i vjerskom polju.
: »Sada si bez oca 1“ — riječi majke udove usjekle
\su se u dušu mališa Don Boska i on, koji je ostao
u drugoj godini života bez cca, postade ocem mnogih
isuća siromašne djece i apostolom mladeži,
Valu surovog materijalizma, koji je zahvatio naše
| moderno doba, trebalo je oteti srca djece. Sa svih
| strana počelo se je raditi za spas zapuštene djece,
| tako da je naš vijek prozvan ,Dječijim stoljećem“«,
: Spasiti mladež, njihove duše, bila je sva i jedina
| briga Don Boškova. Nije bio zadovoljan s omladin-
| skim domovima, on je osnivao i zavode za uzgoj
= mladeži, večernje, stručne i ratarske škole, tiskare,
ubožnice i skloništa. On je osnivač salezijanskog reda,
a sve njegove djelo prozvano je salezijanskim po
aštitniku reda, sv. Franu Saleškom,
= Njegova akcija za spasavanje sirota i zapuštenih
bila je jača od Cavoura |
| I misija Don Boskova ragja neočekivanim plo-
| dom. Osnovani ,Dječiji Dom“ u pojedinim mjestima
postaje kao jaki magnet, koji privlači iz bliza i daleka
| budući proletarijat, dava mu smisao života, socijalni
zadatak i čini ga zdravim i jakim faktorom u ljud-
skom društvu.
Drugi važni zadatak za crkvu i kulturu priuze
Don Bosko, da odgaja svećenički pomladak. Ne brine
se on samo za buduće redovnike svoje kongregacije,
već se slavlja na službu za uzgoj budućeg klera po-
kom biskupija. U sadašnjoj neštašici svećenstva,
=
| kad su tako rijetka zvanja za svećenički stalež iz viših
rugova, djelo je Don Boskovo od osobitog pomena,
da djete siromašnih roditelja postane apostol Isusov
i službenik crkve.
Godine 1875. poslao je Don Bosko deset Sale-
zijana u Južnu Ameriku. Malenoj je četi pri njihovom
rastanku stavio na srce ne samo divljake i pogane,
nego i iseljenike, koje treba uščuvati u pravoj vjeri i
dorednom odgoju. S tom dvostrukom zadaćom na-
stalo je veliko djelo Salezijanskih misija, koje je danas
\ogromno. Salezijanci imaju naime danas svega uku-
pno 28 misija, i to u Americi 12, Aziji 10, Africi 4,
Australiji 2. U misijama rade 1314 misijonara i misij-
ih sestara. Misijskih postajališta ima 1077 sa
2,819 katakumena. U ovim brojkama nije uračunano
još 247 zavoda sa 296.612 pitomaca sjeverne, srednje
južne Amerike, gdje radi 1395 salezijanaca i 1365
ćerka Marije Pomoćnice.
Kao što svećenici Don Boskovi obavljaju veliki
lio apostolstva u korist muške mladeži, tako sestre —
nazvane Kćeri Marije Pomoćnice. — rade u korist
djevojčica. I one su takogjer ustarfovljene od Don
Boska godine 1872., a sada imaju već mnogo kuća
ustanovljenih po cijelom svijetu. Ove djeluju veoma
mnogo u izvanjskim misijama pomoću ško a, djevo-
jačkih skloništa, radionica, bolnica i sličnih ustanova.
i Mnogobrojna su Djela Don Boskova, a nijedno
nema ni glavnica, ni ulaznica, ni subvencija. Odakle
je Don Bosco potrošio milijune za svoje opsežno
poduzeće |? Uzdržavala ga je Providnost Božja i
dobročinstva dobrih ljudi, a
I kod nas imamo Salezijanaca, imamo ili u Slo-
veniji i unatrag nekoliko godina u Zagrebu. U Zagrebu
vjerno slijede stope učitelja, Don Bosca, koji je 2. lip-
nja o. g. proglašen blaženim.
Naka djelo velikoga Don Bosca po njegovim
duhovnim sinovima u našoj domovini donose takogjer
mnogo blagoslova i velikih kcija za spas duša mla-
deži, za koju reče Don Bosko, da je najnježniji i jetu uopće.
najskupocjeniji dio ljudskoga društva. No dok se u drugih znanstvenih trudbenika nji-
Tako stoji danas pred nama slika ovog prostog hov rad obično strogo ograničuje samo na područje
službenika Božjega kao jedna jaka historična ličnost. njihove struke, kod Račkoga vidimo, da Dr. Rački
Don Bosko je velik čovjek, još veći svetac, misionar. uporedo s osebinama strogo kritičkog stručno znan-
našeg modernog vremena, koji je najbolje, shvatio stvenog radnika združuje takogjer silnu energiju duha,
njegove potrebe i našao im najbolji lijek. za riješenje kako da uzdigne \opći kulturni niveau svoga naroda
socijalnog pitanja. I našem gradu bili bi i ter kako “do one visine, te bude podoban stajati uporedo u
potrebiti apostoli Don Boskovi, Neka novo proglašeni krugu drugih kulturnih naroda u svijetu, kao jedna
blaženik uskori taj čas! : +... samostalna jedinica, koja imade sposobnost samostal-
Proslava 100 godišnjice Dr. Frana Račkoga
Megju različitim našim kulturnim proslavama
. znamenitih ljudi i dogogjaja eminentno se ove godine
ističe proslava 100 godišnjice rogjenja našega najve-
većeg i dosada najzaslužnijega znanstvenog historika
Dra Frana Račkoga.
Što znači slavno ime Dra Frama Račkoga, kao
prvoga znanstvenog historičila na čitavom slavenskom
jugu, koji je pred svjetskom Nie nosti
prvi počeo otkrivati prošlost juž Slavena na iu
najprvih hostorijskih izvora, i tako postavio: naše do-
maće historijsko istraživanje na realnu znanstvenu ba-
zu, nije nužno opširno isticati. U tom pogledu ime
Dra Frana Račkoga može da se sasvim ekviparatno
takmi s imenima prvih znanstvenih historičara u svi-
#
— “ino raditi i stvarati u kolu kulturnih naroda. Ta ga je
: f : R sai . misao potakla, da sav svoj ugled uloži u to, kako bi
Put k vjerskom miru u Meksiku. * moglo doći do osnutka najvišega kulturnog-naučnog
Dolaze vijesti iz Meksika, prema kojima je na-
stao nagli preokret u držanju meksičke vlade prema
katolicima. Predsjednik Portes Gill izdao je naredbu,
po kojoj se ima završiti.vjerskaDćrba proti katolika
što je sve od godine 1996. žestoko bijesnila i pokosila
silan broj katolika te drugima zadala nebrojeno jada.
Prema predsjednikovoj odluci mogu se povratiti u
Meksiko svi svećenici, koji se nalaze u progonstvu.
Ovima je sva kazna oproštena, koja bi slijedila iz pri-
jašnjih zakona i naredaba. Slobodno će odsad moći
vršiti svoju svećeničku službu.
Nagagja se, da je predsjednik izdao spomenutu
Odluku, da bi mogao slobodno doći u Meksiko po-
glavica meksičkih biskupa Ruiz, koji ima punomoć i
upute od Svete Stolice, da pregovara s meksičkom
vladom kako bi se riješila ona pitanja, zbog kojih je
bijesnilo trogodišnje progonstvo i krvoproliće katolika
u Meksiku. Nade je, da će ovi pregovori uspjeti.
Ko je uzrokom, da je došlo do preokreta u dr-
žanju meksičke vlade? Još se sa sigurnošću ne može
dati odgovor. Valjda su se vogje progonstva uvjerili,
da im neće uspjeti slomiti otpor katolika i da će tako
uzalud prolijevati krv svojih državljana i time joj samo
ske akademije znanosti i umjetnosti. o
! Njegov genijalni duh _ davao je gom pogledu
inicijativu ideja, a srećom Providnosti. ožje našao je
Rački jaku potporu za mogućnost ostvarenja svojih
ideja u razumijevanju velikoga kulturnog mecene i
biskupa Strossmayera, koji je svojim novčanim prino-
sima realizirao ideje Račkoga. Zacijelo, kad ne bi bilo
Račkoga kao velikog našeg kulturnog ideologa, koji
je jasnim i pronicavim okom svoga velikog uma, da-
leko unaprijed predvigjao kulturni zamašaj opstanka
ove najviše znanstvene institucije, jedva da bi se pru-
žila prilika, koja bi mogla dati tako snažnih poticaja
za mecenatsku darežljivost biskupa Strossmayera za
realizaciju te ideje. Pa zato punim pravom možemo
smatrati Račkoga duševnim ocem, začetnikom i osni-
vačem naših najviših znanstveno kulturnih zavoda,
čiju uspomenu dužai su ti zavodi čuvati u najčasnijoj
uspomeni kroz sva vremena i vijeke svog opstanka.
S tim eto razloga potpuno je opravdano, da je
i Jugoslavenska Akademija znanosti i umjetnosti u
Zagrebu dala ovom proslavom dostojan izraz počitanja
prema nezaboravnoj uspomeni svog osnivača i svog
štetu nanositi. prvog dugogodišnjeg predsjednika. Sama proslava o-
Izgleda, da su katolici u Sjedinjenim Državama _ bavljena je u nedjelju dne 2. lipnja o. g. u“ atriju
pri tome imali jedan lijep udio. Kad je američki po. zgrade jugoslavenske akademije u Zagrebu u prisutnosti
slanik u Meksiku zadnji put bio u Wasingtonu, pre. naše znanstvene elite i sa biranim programom. :
govarao je sa apošlolskim delegatom Biondiem o iz- Ovoj svečanoj sjednici. prisustvovali su megju
mirenju izmegju meksičke vlade s katolicima. Ponudu _ ostalim: ministar trgovine _i_indusrije Dr. Mažura-
je donio ovaj poslanik od predsjednika Portesa Gilla. nić, veliki žugan g. Dr. Zoričić, zastupnik Češke aka-
Odmah iza toga otišao je u Rim predsjednik meksič. demije znanosti i umjetnosti g. Dr. Jirži Polivka,
kih biskupa Ruiz i primio sve upute od Sv. Stolice, zastupnik Poljske akademije g. Dr. Kazimierz Nitsch,
Na svom povratku iz Rima sastali su se prognani bis. zastupnik Bugarske akademije g. Dr. V. N. Zlatarski,
kupi na dogovor i napravili nacrt, po kojem bi moglo _ predsjednik Jugoslovenskog društva u Londonu g.
doći do izmirenja. Dapače pronosi se vijest, da je Seton Watson, predsjednik Srpske akademije g. Dr. Slo-
predsjednik Sjedinjenih Država Hoover dopustio, da bodan Jovanović, U ime beogradskog univerziteta g. Dr.
se može oružje i strjelivo izvoziti iz Udruženih Država Pavle Popović, u ime zagrebačkog univerziteta rektor
u Meksiko za vrijeme zadnje revolucije samo ped tim g. Dr. Josip Belobrk s dekanima, u ime Ekonomsko
uvjetom, da se dadne katolicima potpuna sloboda po -komercijalne visoke škole rektor g Dr. Karlović s de-
svlađanoj revoluciji. Ako je to istina, milijuni američ- kanom g. Dr. Nagyem, u ime subotičkog pravnog
kih katolika bit će zahvalni predsjedniku Hooveru, fakulteta g. Dr. A. Ivić, u ime Jug. historijskog društva
iako su zadnjih predsjedničkih izbora bili za dobroga iz Ljubljane g. Milko Kos, u ime Matice Slovenske
katolika Smitha, a proti Hooveru. g. Dr. Izidor Cankar. Za Maticu Hrvatsku g. prof.
Neki su se prognani biskupi iz Meksika već vra- Filip Lukas, za Maticu Srpsku g. Radivoj Moi:
tili u svoju biskupiju s dozvolom meksičke vlade, za arheološki muzej g. Dr. Hoffiler : zatim Dr. Trum-
bić, Ljuba Babić-Gjalski, direktori srednjih škola, pred-
FIGOL pospješuje usporeno micanje i usporeni sjednik Društva prijatelja Strossmayerove galerije slika,
rad crijeva, pa se stoga uzimlje kod raznih neurednosti predstavnici crkvenih redova, predstavnici brojnih za-
probave i neuredne stolice, Cijena boci 35 Din. Do- grebačkih društava, Narodnog ženskog saveza, izasla-
biva se u Apoteci u Gružu. nici kulturnih, karitativnih i naučnih društava iz države
si
Kk. 00
vijest
zavoda na slavenskom jugu, do otvorenja Jugoslaven-. 34