TETE TN
p : POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
"Naro
,
DUBROVNIK 18. Jula 1929.
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo 1 Uprava kod Dube. Hrv, Tiskare,
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
Vlasnik - izdavač - urednik :
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
čio se od: kanlčkh Čena i lovka
Svetovaclavski Orlovski dani u Pragu imaju hi-
\storijski značaj i to ne samo za Čehe i Slovake, već
i za Slavene. Mali Česki narod još od preko pet de-
\cenija zauzimlje megju Slavenima posebno mjesto.
\Svojom žilavom borbom proti Germanskoj najezdi,
\ustrajnim i požrtvovnim radom na nacijonalnom, kul-
furnom gospodarskom i političkom polju zadivio je
sve narode.. Ostala malobrojnija, gospodarski i kul.
\turno slabija slavenska braća gledala su u njemu
ideal Slavena. Sokolskom idejom, koja je nikla i naj-
bujnije se razvila u Českoj zemlji privezao je uza se
sve Slavene, bar formalno, jer su svi slavenski narodi
= uveli Sokola.
Česko. Sokolstvo u svome početku čisto nacijo-
'inalno-borbena i gimnastička organizacija, desetak go-
dina pred rat pretvara se u borbenu ,antiklerikalnu“
organizaciju »slobodne misli«, Sokolstvo ipak, kako
(iam svjedoči poljski .Sokol, katolički amerik, česki i
| slovački Sokol, a donekle i hrvatski, nije uspjelo da
narine svoju kulturnu ideologiju cijelom slavenstvu, a
«što se tiče slavenske ideologije ona je jačeg odraza
našla samo u svesokolskim sletovima, iz kojih je re-
\dovito bio isključen po koji slavenski narod. Itako je
\Sokol više formalno po svojoj uniformi i krnjim sle-
tovima ostao sveslavenska armada,
= aPolumilijonski česki sokolski narod« kako se
obično čulo, obračunao je bio u svojoj mašti sa nkle-
kalizmom“. Dalje od Rima — — ,za ideju Husa“
postala je posljeratna borbena parola sviju organiza-
cija ,slobodne misli“. Ali ni vlast koju su u početku
imali, ni nova ,narodna“ crkva, ni goleme falange slo-
oumnih pristeša, ni rušenje svetačkih kipova po
ragu, nijesu uništile Svetovaclavskog českog katolič-
kog duha. 80% sinova českoga naroda ispovjeda vjeru
Sv. Vaclava i preko svojih 120.000 plavih orlovskih
košulja najmlađe djece svoje poručuje Slavjanstvu :
je narod ostao i ostat će vjeran Slavjanstvu, ali
ri otaca svojih. _
Snaga Koju je čehoslovačko O:lovstvo zadnje
dane pokazalo u Pragu obezumila je neprijatelje ka-
tolicizma. U prisutstvu gotovo svih Slavena i drugih
katoličkih naroda, manifestirala se Orlovska ideja u
snazi, disciplini, požrtvovnosti kakovu nijesu očekivali
ž eski katolici imadu armađu, koju vrag ne može srušiti,
Goleino je zadovoljstvo českih katolika mad ve-
'skoslov. katolici predstavljaju organizovanu jaku poli-
tičku, gospodarsku, kulturnu i socijalnu organizaciju
bez koje se ne može govoriti o Česima i Slovacima.
Toj snazi posvetila je punu pažnju i zvanična Česko-
slovačka država počev od predsjednika republike i
ministra vanjskih poslova, pa do zadnjeg službenika.
Pred tom snagom poklonio se zlatni Prag, a cjelo-
'kupna češka protivnička štampa odala je priznanje toj
snazi bilo u kavalirskoj konstataciji bilo u pozivu na
obranu pred tom snagom.
|. Svetovaclavski dani imaju historijsko značenje i
za nas Hrvate. | nas sa bili poplavili učenici českog
antiklerikalizma“, Slom njihovih učitelja i njihov je
slom. I zato o tom muči naša inače grlata i ,svestrano
informirana“ štampa.
_ Ugledajmo se i mi u braću Čehe i Slovake. Raz-
vijmo sustavan, ustrajan i žilav rad na gospodarskom
prosvjetnom polju. Pomozimo naše mlade Orlove.
_U našoj organizaciji, u našoj ideologiji leži najčvršće
“jamstvo sreće i životne sposobnosti hrvatskoga naroda.
Učimo se od katoličkih Čeha i Slovaka !
Papira i kuverata u mapama i kutijama
od Din. 2.50 dalje. i
— Školskih potrehština, zadaća, crnila, olo-
aka, modrog i bijelog omot. papira, krede
| t. d. dobijete uz najjeftinije cijene u
: Papirnici LUJA PEŠEVIĆ
Posluga brza tačna i solidna!
Suetovaclavski dani rovova u Pragu
Prag, 7.VII. 1929. Od Brna do Praga put nam je bio
veoma zanimiv prolazeći lijepim pejsažima česko-morav-
skog krasa, tako da se neopazice i veoma lijepo raspolo-
ženi približismo Pragu. Sunce je bilo na zapadu kada naši
vlakovi uletješe u veliki i lijepi glavni praški kolodvor:
Vilsonove nadraži, Tu nas je dočekala velika četa čeških
orlova, odbor svetovaclavske proslave, glazba, izasla-
nici vlasti, naraštajci hrv. orla, koji su nekoliko dana
prije bili sligli u Prag da sudjeluju naiaštajskom sletu,
pa onda nebrojene mase naroda,
Gotovo u isto, vrijeme stigli su i drugi gosti :
Engleski kardinal Bourne, delegacije katoličkih gimna-
stičkih društava iz Francuske, Belgije i Njemačke.
U svečano ukrašenoj sali stanice sakupili su se
izaslanici i predstavnici vlasti i gostiju te crkveni dosto-
janstvenici, i tu: su se obavili oduševljeni pozdravni
govori na češkom, engleskom i francuskom jeziku.
Zatim su prestavnici gostiju pošli na čelo povorke,
koja se je megjutim bila svrstala pred kolodvorom,
da svečano ugie u grad. Naša povorka je bila doista
veličanstvena. Otvarala_ju je brojna konjica praškog
orla, zatim zastave i muzike, pa orlovi i orlice u odo-
rama i napokon ostali učesnici, Kuda god smo prola-
zili, svuda smo oduševljeno bili pozdravljani od nebro-
jenog mnoštva Pražana, koji su nam zanosno mahali
rubcima i klicali: ,Zdaš Buhl“ i »Bog živi I“ a klicalo
se još i Hrvatima, Orlovstvu, hrv. svećenstvu, hrv,
inteligenciji i hrv. studentima, Prolazili smo glavnim
ulicama od Vilsonovog kolodvora mimo Narodnog
Museuma, preko Svetovaclavsko "trga, do Narodnog
Divalda (kazališta) pa preko Karlovog mosta na Malo-
stranski tzg, gdje je bila naša | larijq, Tu smo dobili
priljagu, te upute za stanove, a onda smo se žurili na:
večeru, da zatim što prije nešto umorni počinemo.
Prvi dan u Pragu. Prag je uistinu lijep i evropski
gotovo milijunski velegrad, S toga su prva dva, dana
boravka u Pragu ostavljena učesnicima slobodna, da ga
razgledaju, Najveći dio učesnika sakupio se je u jutco
na Hradčanima, gdje su razgledavali divnu hiljadu-
godišnju gragjevinu veličanstvenu crkvu so. Vida, koju
je započeo graditi sam sv. Vaclav pred tisuću godina,
a tek je ove godine konačno svršena i posvećena. U toj
smo crkvi imali tog dana zajedničku sv. Misu, koju je
otslužio presvij. šibenski biskup Dr. Mileta održavši
poslije sv. Evangjelja zanosnu propovijed prikazavši
sv. Vaclava kao uzor viteza u kojega imaju da se ugle-
daju svi orlovi i orlice i svaki kršćanin, Preko mise
pjevali smo naše pobožne pjesme uz pratnju harmo-
niuma, jer orgulje još nijesu u crkvi namještene, —
Poslije sv. Mise razgledasmo tu divnu gragjevinu i
dragocjenosti u njoj, od kojih treba istaknuti srebrnu
raku sv. Ivana Nepomuka i krasnu pokrajnu kapelu
sv. Vaclava obloženu na stranama poludraguljima i
krasnim: afreskima iz svečeva života. U toj se kapeli
čuvaju i važne relikvije sv. Vaclava. — Poslije te divne
velebne crkve učesnici razgledahu ostale gragjevine
na Hradčanima: negdašnju kraljevsku palaču, sadašnji
stan predsjednika republike, nadbiskupsku palaču,
palaču nuncijature, onda crkvu sv. Jurja sa kapelom
sv. Ljudmile i kriptom.
Toga je dana bio takogjer zbor katoličkih sla-
venskih akademičara, pa su mu prisustvovali mnogi
naši studenti, a u ime hrv. studenata pozdravio je zbor
g. Milivoj Mostovac cand. iur,
Megjutim po gradu su se raspačavale ilustracije
naraštajskog sleta, koji se održao od 29. VI. do 2. VII.
u Pragu. Novine su bez razlike stranaka isticale važnost
tog sleta, a osobito činjenicu, da je kroz Prag proko-
račilo do petnaest hiljada orlovskog naraštaja iz svih
krajeva Čehoslovačke, Hrvatske i Slovenije. U Subotu
29. VI. vježbalo je na Stadionu 3584 muških i 3940
ženskih naraštajaca, pa je i sam predsjednik republike
československe g. Toma Masarik prisustvovao ovom
divnom nastupu. Tom su prigodom svi naraštajci defi-
lovali pred predsjednikom republike i pozdravljali ga.
U ime hrvatskih naraštajaca pozdravio ga je naraštajac
Gregec iz Zemuna, a predsjednik g. Masarik je bio
očito zadovoljan sa odvažnim nastupom mladog orlića,
te se na koncu snjim rukovao. Ostalim nastupima
naraštajaca na stadionu prisustvovali su i nuncij Ciriaci
sa sekretarom, pa i generalni inspektor česke armade
general Podhajski, i ostali dostojanstvenici,
Po podne su naši učesnici upotrebili da razgle-
daju razne institucije i crkve u Pragu, Svak se je samo
divio bogatstvu kulture, kojom Prag obiluje nakupivši
je kroz stoljeća. Na večer je jedan drugomu zanosno
pripovijedao što je sve vidio i uživao u zlatnoj prahi.
Drugi dan u Pragu. Jutro je odregjeno da se
zajedničkim svojim posebnim vlakom učini izlet ma
Karlov Tyn, Veliki dio učesnika pošlo je na ovaj lijepi
izlet i razgledali taj divni dvorac slavnog českog kralja
Karla IV., gospodara Evrope. U tem dvorcu čuvahu
se najvažnije državne povelje, pa su radi toga sami
plemići čuvali stražu nad dvorcem, koji je za ono vri-
jeme bio nešavladiva kula. Ktomu su u dvorcu saču-
vane najljepše umjetničke i historičke dragocjenosti
u krasnim dvoranama i kapelama, od kojih se ističe
kapela sv. Križa sa negdašnjim zlatnim svodom, pa
kapela ,Uznesenja Marijina“ sa isposničkom Karlo-
vom kapelicom.
Megjutim na Stadionu se obdržavahu megjuna-
rodna tjelovježbena natjecanja muških i ženskih. Naši
pak zastupnici bili su službeno na raznim kongresima.
Po podne je upotrebljeno za daljnje razgledanje
gradskih znamenitosti, a na večer je u Karlinu kaza-
lištu Varietć bila Megjunarodna gimnastička akade-
mija, kojoj su prisustvovali naši učesnici u velikom
broju, jer je malo bilo megju nama onih sretnika, koji
su mogli dobiti ulaznice za Smetaninu operu Prodana
nevjesta, koju su u dupkom punom Narodnom Divadlu
davali kao raprezentacionu predstavu, Megju tim sret-
nicima bio je i Vaš izvjestitelj, te je mogao da, uživa
iuterpreteciju ove velebne tipične česke opere po prvo-
klasnim umjetnicima, u čijim su vrsnim rukama bile .
sve do zadnje i najsporednije uloge. Operni orhestar
je brojio 120 članova, a i zbor i solisti bili su idealni.
Tako su prošla prva dva dana ove jubilarne sveto-
vaclavske svečanosti u Pragu kao' priprava na pravu
svečanost slijedećih svetovaclavskih dana Orlovstva,
kada je Orlovstvo u svojoj veličanstvenoj povorci i
nastupima na stadionu pokazalo svoju silnu moć i
značenje. Ali o tomu drugi put. Bog živi! — Učesnik.
Nagodbena ponuda u stečaju Slavenske banke d. d.
Upravni odbor Slavenske banke d. d. u Zagrebu
podnio je dne 10. o. mj. stečajnom sudu u Zagrebu
nagodbeni predlog, kojim nudi vjerovnicima II. razreda
kvotu od 22% njihova potraživanja plativo u gotovu
odmah po pravomoćnosti nagode,
Istoga je dana vjerovnički odbor ovu nagodbenu
ponudu uzeo u pretres i u prvom redu konstatirao,
da je stečajna uprava sve poduzela da se imovina
prezaduženice unovči, ali ipak da smatra, da je po-
voljno dovršenje stečaja u najkraće vrijeme jedino mo-
guće nagodom u stečaju, Osim toga stečajna uprava
je konstatovala, da su se do sada vodili direktni na-
godbeni pregovori izmegju prezaduženice i nekoliko
većih vjerovnika iz Slovenačke, ali da su ostali bez
uspjeha, pa da dade prilike kako ovima tako i ostalim
vjerovnicima, da se na kompetentnom forumu, a to je
vjerovnička skupština, izjasne o nagodi, zaključila je,
da nagodbenu ponudu predloži sudu kao prihvatljivu
za saziv skupštine vjerovnika i za donošenje konačne
odluke o gornjoj nagodbenoj ponudi.
Stečajna uprava svoj je zaključak dostavila stečaj-
nom povjereniku, koji je sazvao skupštinu vjerovnika
za dan 25. jula 1929. u prostorijama prezaduženice u
Zagrebu, Vlaška ulica 53, u 9 sati prije podne.
Prema tom umjesto ročišta odregjena za 25. jula
t. g. glede akontacije održaće se istoga dana u isto
vrijeme i na istom mjestu t. j. 25, VII. 1929. u 9 sati
prije podne u Zagrebu Vlaška ulica 53, skupština vje-
rovnika sa dnevnim redom; rasprava i glasovanje o
nagodbenoj ponudi prezaduženice.
Kako je ova skupština sa ovim dnevnim redom
najvažnija skupština u ovom stečaju, pozivaju se vie-
rovnici, da joj bilo lično bilo po svojim zastupnicima
beziivjetuo prisustvuju.
. God. X
dna Svijest
| Gijana je lištu 5. Din, mlosečno; sa Inozemstvo 10 Din, mjesečno