POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
'
|
Naro
DUBROVNIK 25. Jula 1929.
dna :
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
vijes
"OR
PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
i:
€ljena je listu 5. Din, mjesečno; sa Inozemstvo 10 Din. mjesečno
Izlazi svakog. Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1.50.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik :
Antun FIč& — Dubrovnik,
. e... .
_Spasonosni osjećaj.
Ljubav prema svome narodu i svojoj domovini
'kao+osjećaj djelotvorna, i nesebična moć, može da se
razvije samo kod onih ljudi, koji su duboko moralni
i religiozni, Areligiozni i nemoralni ljudi, kojima je u
| praksi materijalizam jedina vjera, ne mogu da osjete
_ patriotski osjećaj, svet i vrijedan kao vlastiti život, niti
_ mogu da razviju takovo djelovanje na političkom, gos«
podarskom -i kulturnom polju, koji bi imao u vidu
korist svoga naroda. 'To nam dokazuje historija sviju
naroda, pa i. našega. S
i U vrijeme, kad tugja jaka ruka, koja raspolaže
silom i novcem, zavlada nad jednim narodom, novac
— i karijera stvaraju legije renegata, beznačajnih kukavica
i siledžija, koji za svoju korist ruše ugled svoga na-
roda, poikopavaju njegovu ekzistenciju, zarobljuju nje-
gov duh i tijelo otvarajući širom vrata tugjem jeziku,
| kulturi i gospodarskoj snazi. Taj ološ nalazi se kod
prostijih ljudi: Zajednička svojina svih tih ljudi po-
manjkanje je ilentdnno osjećaja. Taj ološ pred-
stavlja jedno internacijenalno zlo i veći, moralno jači
I a Za p x A
dultovi sviju, pa i gospodujtićih naroda, osjećaju prema
njemu samo prezir i vide pogibelj za svoj,
privremeno gospodujući narod. S
E Taj ološ ima loš. utjecaj i na ostale kategorije
jednoga narcda, koje nijesu ni amoralne ni areligiozne
\u tolikoj mjeri kao on, ali su sputane obzirima spram
svojih, domova, jer bi gubitak. vlastite ekzistencije slo-
Život onih, prema kojima su oni obvezani. Na-
ode uticaj može vršiti taj ološ na bu-
lima iz malena čupa domovinski
# repni sije tuje ir
povijest svoga naroda i stvarajući u njima t. zv. ,prak-
tički duh“ što znači: beznačajnost i koristoljublje.
Ba je ljubav prema svome narodu i svojoj domo-
vini usko skopčana sa religioznim osjećajem to nam
“svjedoči historija sviju potlećenih maroda ili onih koji
'su do sada bili potlačeni. Svi nacijonalni pokreti koji
\su tražili goleme žrtve u krvi, novcu i samoodricanju
bazirali su svoju ideolegiju ma vjeri.
__ Mi danas živimo u slobodnoj državi i nema straha
da će ,jači da nas kvači“, Ali ološ, koji nema gospo-
\dara, a novca je željan, traži ga. Ološ stvara partijske
klike, ,kamarilske kružoke“, svjetske pokrete; stvara
nerede, udružuje se doma i na strani da ruši, demo-
glizira i zaragjuje. I zato je eksistencija jednoga na-
'roda, njegov život i napredak u neprestanoj opasnosti.
Toga su bili, a i sada su svijesni svi veliki državnici
i narodni vogje, koji svoj narod iskreno vole.
Hrvatski narcd u ogromnoj većini bio je uvijek
\religiozan i zato su usčuvana naša sela i domovi i
'zato danas i megju našom inteligencijom ima požr-
tvovnih i nesebičnih ljudi, kojima je domovinski osje-
(aj isto što i vrijednost života i koji djelotvornim na-
činom svoju ljubav i dokazuju, Ali, nemojmo se varati,
imamo i ološa, kao što smo ga i prije imali. Taj ološ
\je korov kojega treba irijebiti, a najradikalnije i naj-
uspješnije sredstvo, uprav jedino je sredstvo živa re-
| ligiozna svijest koja stvara karakternost, požrtvovnost,
\herojizam, religijozna svijest koja je mač za materija-
lizam i preko njega za ološ, njegove vjernike.
: Osim individualne sreće koju nam daje vjera kao
Istina, Ljubav i Pravda ona je jak društveni faktor
\koji održava naše porodice, pripravlja teren narodnom
osjećaju, usavršuje ga i slvara od njega djelotvornu
moć, po kojoj narodi žive, razvijaju se i napreduju.
Religijozni narodi ne propadaju. Ko hoće da hrvat-
\ski narod živi zdravim i naprednim životom i u slobod-
noj našoj kraljevini i u svijetu, taj mora da bude sijač
vjerskog osjećaja, jer je samo taj osjećaj spasonosan.
s
Papira i kuverata u mapama i kutijama
od Din. 2.50 dalje.
Školskih potrehština, zadaća, cmnila, olo-
“vaka, modrog i bijelog omot. papira, krede
it. d. dobijete uz najjeftinije cijene u
E Papirnici LUJA PEŠEVIĆ
Posluga brza tačna i solidna l
A u njem se nalazi jakih intelekata i naj-“
a makar -
Triumfalni Qrlovski dani u Pragu.
Glavni dani svetovaciavške proslave Orlovstva u
Pragu bili su treći, četvrti i-peti dan našega boravka
u Pragu, naime petak, subota i nedjelja, 5—7. jula
o. g. — Tih dana bili su ne samo Prag — očevidac,
nego cijela Čehoslovačka putem štampe pod neodoljivim
dojmom silne Orlovske manilestacije,
Odlični gosti. Katoličke novine od petka 5/7
donosile su vijesti, koje su sve odlične ličnosti po-
časnog predsjedništva Orlovske proslave stigle u Prag.
Isticali su se kardinal londonski Bourne, kardinal polj-
ski Dr. Hlond, Felix van đe Kerchove predsjednik
“ Megjunarodne Unije katol. gimnastičara, Dr. A. Koro-
šec ministar S.H,S., Msgr. E, Chaptal biskup pariški,
Dr. Jeglić nadbiskup ljubljanski i Dr. M. Netlačen
predsjednik ljubljanske oblasti, Dr. A. Bauer nadbiskup
zagrebački i Dr. Stj. Markulin, advokat i predsjednik
Središnjeg Kat. Narodnog Šaveza u Zagrebu, lord
Iddesleight vogja engleske delegacije, Dr. H. Dostal
delegat američkih Čehoslovaka, univ. prof, Fran Heb-
rard predsjednik saveza iranc. gimnastičara, i ost,
, Svima tima i mnogim drugim (ministar vanjskih posala
Dr. Beneš priredio je svečani banket,
Preko 100.000 učesnika ove velebue hiljadugo-
dišnjice proslave sv. Vaclavi vrvilo Pragom tih
dana, dohrlivši sa svih strana Čehoslovačke, a onda
iz Poljske, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Austrije,
Belgije, Francuske, pa i iz daleke Amerike.
Velebna religij. manifestacija. U petak od rana jutra
sve su praške crkve bile pune svijeta, koji je obavljao
jutarnje pobožnosti. Poslije sedme ure sa svih strana
+ grada upučivahu se orlovski“ čete predvogjene muzi-
kama na trg kralja Jurja, gdje je u 8 sati slijedila sv.
Misa pred nepreglednim morem modrih i crvenih ko-
šulja, na oltaru opkoljenu od šume barjaka. Sv. Misu
stužio je presvi. biskup Dr. Sedlak. Na počasnoj tri-
bini su izaslanici duhovne i svjetovne vlasti, načelnici,
poslanici, senatori na čelu sa predsjednikom senata
Dr. Hrubanom. Na povišenju na znak trumbetača či-
tavo to mnoštvo pada na koljena i pjeva velebnu
pjesmu ,Bože sos račit“. Na koncu sv. Mise celebrant
dijeli svečani blagoslov. Na to član središnjeg odbora
orlovskog br. Zampach pročita uz opću pozornost divni
Manifest Čehoslovačkog Orlovstva, u komu proglasuju
sv. Vaclava uzorom cijelom Orlovstvu, a svoju vjernost
crkvi, narodu, domovini,
Triumfalni mars orlovske armade Pragom. U
9 sati počela se razvijati impozantna povorka ulicama
Praga. Silna orlovska konjica od 120 konjanika otva-
rala je put toj bujnoj ljudskoj rijeci, koja se je slije-
vala preko Fochove ulice, Većeslavskog trga, Ulice
* 28 oktobra, Narodne i Masaiikove obale, Karlovim
mostom na Malostranski trg. — Za konjicom su stu-
pali pod svojim novoposvećenim barjakom ketolički
legionari, koji su jučer imali svoj velebni zbor sa
posvetom barjaka, a bili su odjeveni u ruskoj, talijan-
skoj i francuskoj ratnoj uniformi, prama tomu na ko-
joj su se fronti borili za slobodu Čehoslovačke, —
Za njima se redahu katolički željezničari, a onđa
brojni gosti iz inostranstva : Slovenci, Hrvati, Belgi-
jauci, Poljeci, Nijemci, Francuzi, američki, volynski i
bečki Čehoslovaci, Lužički Srbi i to od svih grupa,
najprije standardi s imenom naroda, pa muzike, onda
društveni barjaci, članovi u odorama, muški pa ženske,
oada oni u narodnim nošnjama, a napokon gosti u
gragjanskom odijelu, — Treći dio povorke sačinjavahu
nebrojene čete Orlovstva. Osam trumbetača naznači-
čivalo je njihov dolazak. Za njima u autu vrhovni sta-
rosta Čehoslovačkog Orla g. ministar Msgr. Šramek
sa predsjednikom Unije katol. gimnastičara g. Felixom
van de Kerchove, onda počasno predsjedništvo Sveto-
vaclavskih dana Orlovstva, pa po abecednom redu
pojedine orlovske župe Čehoslovačke: najprije stan-
dardi, pa predsjedništva, a napokon pojedine čete sa
muzikama prije orlovi pa orlice, beskouačno mnoštvo
sve u oštrom maršu. — Četvrti dio povorke bile st
narodne nošnje. Pred krasnim skupinama iz raznih
krajeva koracale su muzike, većina ih takogjer u na-
#
rodnim nošnjama. — Napokon silno mnoštvo čeho-
slovačkih katoličkih žena: djevojčica i majki. Divne
neustrašive katoličke čehoslovačke majke nosile su
standarde u obliku srca sa natpisima : »Vjerni vjeri,
vjerni narodu svomu“. ,Sv. Vaclave, vrati djeci našoj
mir!“ ,Sv. Vaclave, pozdravlja te narod tvoj“. ,Sv.
Vaclav, svoje zemlje blagoslov“. ,Za ideju svetovac-
lavsku i ćirilometodsku“ i t, d. — Ganutljivi prizori
se odigravahu pred kipom sv. Vaclava na prostranom
svetovaclavskom trgu, koji je sa svih strana bio
pun svijeta. Kako bi stizala koja skupina pred kip
barjaci bi se poklonili, a članstvo bi defilovalo: pred
viteškom postavom svečevom i tisuće oči, i srdaca i
duša je šaptalo : Sv. Vaclave, nedej zahynouti nam ni
budoucim 1.. Dok je gradom prolazila orlovska vojska
nad gradom je letio aeroplan i sipao letke svetovac-
lavskog orlovskog manifesta.'
Ne treba spominjati da kuda je god prelazila ta
veličanstvena povorka, svuda je bio gusti špalir gle-
dalaca, koji su oduševljeno pozdravljali rupcinra, za-
stavicama i rukama i klicali: Zdar Buh! Bog živi! At'
žije katolicko Orelstvo ! Atl žije katolička Praha | At'
žije čehoslovenska republika! A' žije tatiček Masaryk !
Av _žije ministar Šramek! At žije katolicka armada
Orelstva | At' žije katolicka inteligenca ! At žije kato-
ličko duhovenstvo (svećenstvo)! ,Sv. Vaclavu slava,
alava, slava I“
30 tisuča ljudi sudjelovalo je u povorci, a dvo-
struko više je povorku gledalo i pozdravljalo.+ U po-
vorei je u odorama bilo do 20.000 orlova i orliča,
307 barjaka orlovskih i društvenih i 55 muzika pred-
vodili su to silno mnoštvo, koje je prolazilo ulicama
-Drega zu titava Zod py za R ž
Tako krasan uspjeh Orlovstva elektrizirao je sve
katoličke redove, osvijestio je religijozno indiferentni
Prag, a zapanjio protivnike, jer se nijesu nikako na-
dali tako silnom napretku Orlovstva.
% Veličanstveni nastup ma stadionu. Po podne
odmah po objedu počelo se je mnoštvo naroda sa-
kupljati na Stadionu na Strahovu autima i tramvajem,
koji je u prvim popodnevnim urama do 100 kola sta-
vio u promet označena slovom S. Stadion je ukrašen
zastavicama, a na pročelju se viju brojne zastave svih
prisutnih naroda. Pred 3 sata pojavi se:u počasnoj
tribini g. predsjednik republike Toma G. Masaryk toplo
pozdravljen od nebrojenih tisuća na Stadionu.
Točno u 3 sata zasvira glazba od 120 glazbara
iz svog paviljona državiiu himnu, a malo zatim po-
javi se u arenu bujica vježbača za proste vježbe. Čitav
stadion odjekuje od oduševljenog pljeskanja. 4830
vježbača izvelo je 4 krasne vježbe. Divota je gledati
kad se one tisuće kao žiino klasje na polju prelije-
vaju iz bijele boje u modru izvagjajući razne kretnje
jedinstveno bez pogrješke kao jedan čovjek. Neopisiv
je čas bio kad je po svršetku prostih vježaba pročel-
nik stupio pred armadu vježbača, okrenuo se prama
počasnoj tribini i u pozoru klikanuo: ,Panu preziđentu
republiky : Zdar! I tisuće su vježbača jedinstveno klik-
nule triput: ,Zdat, zdaš, zdat!“ Za vježbačima je isti
poklik ponovilo cijelo mnoštvo naroda na Stadionu,
a računa se, da je vježbama na Stadionu prisustvo-
valo do 60.000 ljudi. G. predsjednik Masatik se je iz
počasne lože toplo zahvaljivao tomu valu oduševljenja
i ovacija lakim mahanjem ruke i finim poklonom. —
Na to su još nastupile orlice ma broju 4200 praveći
u svojem pohodu krasnu zvijezdu, a skupa sa čeho-
slovačkim vježbale su i slovenske i hrvatske orlice.
Za njima su vježbale četiri čete vojnika, najprije skupno
izvagjajući vježbe sa nabodenim puškama, a onda
napose svaka četa na svoju stranu stadiona izvagjajući
posebne vježbe sa natječajima. — Slijedila je zatim
utrka na 3 km. Startalo je 8 trkača a pobjedu je
odnio Hrvat orao iz Subotice g. Vujković, oduševljeno
pozdravljen od tog mora ljudi, koji ga motrijahu. s
Posebne vježbe izvagjali su jugoslavenski orlovi i bili
su oduševljeno pozdravljani poklicima Bog živi! Ži-
vili ! U isto vrijeme vježbali su i ostali gosti: Belgi-
janci, Francuzi i Nijemci.
Kao zaključak slijedila je divna simbolička vježba
»Razmah Orla“, što je izvedoše češki orlovi i orlice
r
M