e POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU (Br. 31. Narodna. = Cijena je ifatu 5. Din, imjesečao ; bi LATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare, &ve J?astor bone ! Radosno će zakucati svako dubrovačko srce u Nedjelju 4. VIII, 1929, jer će toga dana _ u Zagrebu biti svečano posvećen za biskupa presvijetli Gospodin Dr. Josip Marija Carević i t0 od hrvatskog prvog svećenika jubilarca |\metropolite zagrebačkog presvijetlog pragos- podina Dra Antuna Bauera. Radosni smo 1 veseli s tog rijetkog dogogjaja, jer dubrovačka biskupija u nedjelju dobija pastira, obdarena \puninom vlasti sv. Reda, pastira, kojega Duh Sveti okrijepi posebnom milošću i postavi ga da vlada Crkvom Božjom u dubrovačkoj dio- cezi. Radosni smo i veseli s tog dragog do- gagjaja, jer je preteča onog željno očekivanog dana, kad će na najveću radost cijelog Grada i biskupije biti uzdignut na starodrevno pri jestolje dubrovačke Crkve veliki svećenik, auktoritativni učitelj i brižljivi otac. Oče ! Nek Ti taj dan dogje u sretan čas iuz Božji blagoslov / | Ave Pastor bone / Faciat Te Dominus crescere in plebem suam / . . U e Najbolja legitimacija. = Nacijonalni osjećaj, kao i svaki drugi osjećaj, reba u čovjeku uzgojiti, Vjerski mu osjećaj stvara aipodesniji teren za razvitak u. teliko u koliko ir vjerski osjećaj nmegecija materijalizma i izvoz najple- menitijih osjećeja čovječjih. Uz taj temeljni osjećaj potrebno je sistematsko ajanje pojedinca u nacijonalnom osjećanju. Taj jadatak treba da vrše roditelji, škola i sam narod aznim društvima, popularizovanjem narodne povijesti, književnosti i t, d. | Narod bez prošlosti, narod je bez *budućnosti. Tu izreku potvrdila je povijest čovječanstva. Narodi koji nijesu poznavali svoju prošlost, borbe svojih pra- jlaca za očuvanje svoje posebnosti, nestali su brzo iz povijesti čovječanstva. | Povijest svoga naroda glavna je poluga pri stva- manju nacijonalne svijesti. Nacijonalna svijest traži jubav, ponos, žrtvu, a toga ne može biti kod onih li di, koji prošlost svoga naroda ne poznaju. Ne može ljubiti ono za što se nezna, jeli ljubavi vrijedno. Ne može sin biti ponosan na djela oca, koja su mu poznata. Nema žrtve za narod svoj kod onih ljudi, kojima žrtva praoteca nije izgradila karakter, Hrvatski narod ima velebnu prošlost. Ta je proš- lost kadra da uzbudi u nama i u budućim pokoljenjima ljubav, ponos i žrtvu. Popularizirajmo je. Ugledajmo s&utom pogledu u druge narode koji su prošlost svoga naroda ucijepili u srca današnjih pokoljenja ne iamo strogo znanstvenim radovima, već i u laganoj formi pjesničkoj, u epima, baladama, dramama i ro- manima. Naša braća Srbi u tome pogledu prednjače vim Slavenima čitavom literaturom za maobražene krugove i mali puk. | Uz narodnu povijest: razvitku narodne svijesti pomaže i književni jezik i lijepa knjiga na narodnom jeziku. ,Po njemu si sve što jesi“, pjeva naš Prera- dović. Književni jezik pobija separatizme raznih nar- ječja i najbolje je oružje za stvaranje iste nacijonalne duše. Jezik je ogledalo ukusa pojedinoga naroda i njegove kulturne sposobnosti. Narodi koji nemaju tako razvijen jezik da njime mogu da izraze najfinije osje- ćaje svoje duše i koji u sebi nemaju toliko bogatstva, da bi stvarali nove izraze za nove pojave duševne i materijalne zapisani su propasti | Jezik stvara i razvija znanosti i pjesništva i be- Jestristiku uopće i pomoću njega oplemenjuje narodni tm i duh. Čitati i podupirati izdanja književnika i znanstvenika bilo pojedinaca bilo raznih institucija sa inozemstvo 10 Din, mjesečno DUBROVNIK 1. Augusta 1929. izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1.50. znači stvarati i učvršćivati narodnu svijest. Naravski pri tome treba mnogo opreza, jer literatura može da bude svećenik istine, ljepote i morala, a može da bude i sotona, koja kvari narodni um i srce i vodi ga pro- pasti. Mi Hrvati imamo naše pučko Književno Društvo Sv. Jerolima, koje je do sada obdarilo naš narod mnoštvom korisnih i lijepih+knjiga, a u buduće će još više, Uz njega djeluje i , Matica Hrvatska“ koja, uz neke prolazne greške nije hvala Bogu još skrenula na strampulicu, Uz našu prošlost, na koju je gord siari dubro- vački pjesnik kad pjeva: »Od ropstva bi davno u valih utonula Italija od hrvatskih da se žalih more otmansko mne razbija...“ možemo biti ponosni i na naš jezik i na našu koji- ževnost i umjetnost, Hrvati su prvi od južnih Slavena propjevali na svome živome pučkom govoru, Naši beletriste i znanstvenici trijebili su korov iz našega jezika i nalazili izražaje za nove pojmove koje je otkrivala znanost i vjerom i kulturom profinjena duša, tako da su ga dotjerali do najljepšeg slavenskog jezika. Prionimo stoga uz svetu dužnost i pomažimo stvaranje narodne svijesti budućih pokoljenja kulturnim radom u prosvjetnim društvima, predavanjima, propa- gandom za naše Hrv. Knjiž. Društvo , Sv. Jerolima“, »Maticu Hrvatsku“, za edicije naše Jugosl. Akademije i vrijedna djela pojedinih književnika i znanstvenika. Popularizujmo djela naših umjetnika, slikara, kipara, glazbenika, graditelja, koji nam služe na ponos pred kulturnim narodima, Taj će rad biti najbolja legitima- cija koja će i nas i čovječanstvo uvjeriti da imamo prava _na_ opstanak i da oma bodri do Adnan... svoj udio općoj kulturi čovječanstva, Sv. Otac Papa izašao iz Vatikana. Na 25. VII. Rim je doživio historički dan. Nakon 59 godina papa je po prvi put svečano izašao iz Va- tikana, u kojemu je čamio bez slobode, nesiguran za slobodno kretanje pošto mu je godine 1870 talijanska vlada silom bila otela sve zemlje, koje je do onda sv. Stolica zakonito posjedovala. Od onda je sv. Otac papa bio ,vatikanski sužanj“. Poslije sklapanja konkordata izmegju Sv. Stolice i talijanske vlade u februaru ove godine tu je svoju nepravdu talij. vlada sv. Štolici po- pravila riješenjem tako zvanog ,rimskog pitanja“ na zadovoljstvo sv. Stolice, koja je dobila svoj nezavisni teritorij kao samostalna država pod imenom Vatikanski Grad. Od onda je sv. Otac dobio slobodu kretanja. Za prvi izlazak pape iz Vatikana priregjena je veličan- stvena svečana procesija sa Presvetim, kojega je nosio sam sv. Otac, U čitavom hatoličkom a i ostalom svi- jetu vladao je silan interes za ovu svečanost, te je toga dana nagrnulo u Rim silno mnoštvo naroda. Preko 100 tisuća ljudi sakupilo se je toga dana rano po podne na trg sv. Petra, gdje se je imala obaviti procesija. 15 tisuća vojnika rimske posade držalo je red, a papinski švicarski i palatinski gardisti pravili su špalir. U pet sati kardinali i ostali dostojanstvenici dopralili su sv. Oča u crkvu sv. Petra, gdje mu navu- koše dragocjeni bijeli plašt i postaviše tijaru, t. j. trostruku krunu znak vlasti nad trima carstvima, koju papa nosi samo u najsvečanijim 'zgodama. Zatim se uputila procesija od 10.000 trgom sv. Petra, a sv. Otac je nosio Svetotajstvo pod baldahinom, što su ga na- izmjence nosili sjemeništarci različitih naroda. Za vri- jeme procesije zvonila su sva zvona na svim rimskim crkvama, a sa kupole sv, Petra irubile su srebrne trublje. Na improviziranom oltaru sa veličanstvenim baldakinom na stepenicama sv, Petra sv. Otac je po- dijelio svečani apoštolski blagoslov. Tek u 9 sati svr- šila je ova velebna procesija, nakon koje su sv. Ocu priregjene tako silno oduševljene ovacije, kakove Rim do sada nije vidio. FIGOL prokušani eliksir uregjuje probavu, čisti crijeva i jača stomak. Djeluje blago i sigurno. Cijena boci 35 Dinara. Proizvagja Apoteka u Gružu. Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik : Antun FIa — Dubrovnik, Zlatni misnički jubilej Dra. A, Bauera. U Nedjelju 28.VII. 1929. slavio je u Zagrebu presvij. pragosp. Dr. Antun Bauer, zagrebački nad- biskup rijetki jubilej, svoju 80-godišnjicu misništva. Ne samo zagrebačka Crkva, ne samo svećenstvo, ne samo vjerni katolici nego čitav Zagreb i sva Hr- vatska pa i svi katolici u našoj državi sa svojim pred- stavnicima proslavili su najoduševljenije ovaj rijetki god, jer nadbiskup Bauer je kod nas jedna od naj- markaninijih ličnosti našeg vremena, koji može svo- jim radom i zaslugama da stoji uz bok najvećim lič- nostima iz naše nedavne prošlosti: Hauliku, Stros- smayeru, Račkome i dr, Za vrijeme od 50 godina svoga javnoga rada Dr, A. Bauer pokazao se je svojim vrlinama uma i srca izglednim gragjaninom u vjernoj službi svoga naroda, revnim svećenikom za slavu Božju, dubokim filozofom naučnim djelima, solidnim kuliur- nim radnikom kao publicista i urednik »Katoličkog Lista“, praktični pedagog kao profesor sveučilišta, ugledni crkveni dostojanstvenik kao kanonik zagrebač- kog Kaptola i napokon veliki vladika kao nadbiskup e i metropolita zagrebački. Uvijek vjerno odan rimoka- toličkoj Crkvi, stojeći neustrašivo na braniku njene istine i njenih prava ostao je takogjer vjeran i odan narodu svomu, komu je učinio nebrojena i neprocije- niva dobročinstva duhovna i materijalna, da ga dižu na visinu majvećih narodnih dobročinitelja, Dosta je spomenuti mecenatske darove Jugoslavenskoj Akade- miji u Zagrebu čiji je pokrovitelj, riješavanje stambene krize gradnjom najveće zgrade u Zagrebu, utemeljenje nadbiskupske klasične gimnazije, kolosalne gragjevine sa gimnaziju i Dječačko Sjemenište, uvagjanie_u Zagrgb da se na prvi pogled uoči veličina njegova duha, koji je razvio uspješnu djelainost počevši od sitnog rada za narod na zadružnom i gospodarskom polju do naj- većih tekovima uma u filozofskim svojim djelima. A treba uzeti u obzir činjenicu, da je svoj rad morao razvijati u najkritičnije doba i za Crkvu i za narod | Kako je Zagreb čitav bez razlike naziranja veli- čanstveno proslavio ovaj zlatni misnički jubilej svoga nadbiskupa ostati će meizbrisivim dokazom povijesti, kako nesebični velikodušni rad i plemenito nastojanje za svoj narod po sebi se nameće i stiče priznanja — u svoje vrijeme | Da Bog živi velikog nadbiskupa, prvog svećenika katoličke Hrvatske, Dra. Antuna Bauera! Tramvaji i Autobusi. U zadnje vrijeme češće se čuje, kako se u mno- gim gradovima ukidaju tramvajske linije, pogotovo u gradskim centrumima gdje je otežan saobraćaj. Tako su u Parizu opet ukinute četiri tramvajske linije i zamjenjene autobusima. U opće autobusi pokazuju stalno da imaju mnogo boljih osobina nego tramvaji. Brži su, lakše se kreću ulicama i ne smetaju muogo saobraćaju. Kada je društvo ,Dad“ uvelo svoje autobuse na liniji Dubrovnik - Gruž, prednost autobusnog saobra- ćaja vidno se je odrazila, tako da je dapače i Uprava Dubrovačke Električne Željeznice uvela svoje autobuse, koji veoma dobro rade. Proslijedili Uprava Dubrovačke Električne Željeznice na tom putu, zamijenjujući tram- vajski saobraćaj sa autobusima, može se i kod mas kroz kratko vrijeme potpunoma zamijeniti tramvaj sa autobusima. Zamjenom tramvaja sa autobusima i kod nas bi se saobraćaj na pruzi Dubrovnik - Gruž mnogo olakšao, jer tramvaj zaprema skoro polovinu ceste, te u istom pravcu kreće u jednom i drugom smjeru, ometajući pravac normalnog saobraćaja ostalih prevo- zila, koji kod vožaje drže se uvjek desne strane. Kada na cesti Dubrovnik - Gruž nebi bilo tramvaja, prevozni kapacitet i sjegurnost ceste bi mnogo odskočio, jer bi kolone raznih prevozila nesmetano se kretale u pravcu Gruža jednom stranom ceste, a drugom stranom se vraćale. i a Spor izmegju naše Općine i tramvaja radi cijene električnoj struji napokon bi se likvidirao, te bi Općina struju za koju danas tramvaj plaća kilovatsat Din. 1.01, mogla placirati uz kud i kamo bolju cijenu za industri- jalne svrhe, tako da bi se unaprijedio naš domaći obrt, a privatnim potrošačima sjegurno bi se mogla sniziti cijena od Din. 9.— kilovatsat, X = === FREE