ke POŠTARINA PLAĆEN.
a A U GOTOVU
Narodna
DUBROVNIK 8. "Augusta 9.
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
Svijes
“ovi
God. XI.
Cijena je listu 5. Din, mjesečno; aa Inozemstvo 10 Di
g PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
i Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
in, mjesečno
Izlazi svakog Čettka.
Pojedini broj Din..50._
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I, Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik :
Antun FI& — Dubrovnik,
Konferencija Katoličkog Episkopata.
Službeno saopćenje sa konierencija.
Dne 30. i 31. srpnja te 1. kolovoza 1929, držale
su se u Zagrebu u nadbiskupskom dvoru konferencije
katoličkog Episkopata Kraljevine SHS. Predsjedao je
Msjednicama dr, A, Bauer, nadbiskup i metropolita za-
grebački, a prisustvovali su im : Dr. I. E, Šarić, nadb,
vrhbosanski ; Ivan Raf, Rodić, nadb. beogradski i apost,
. banatski; Dr, Ant. Bon. Jeglić, biskup ljubljan-
ski; Dr. Andrija Karlin, biskup lavantinski; fra Al,
Mišić, biskup mostarski; Dr. Jesip Marušić, biskup
senjski ; Dr. A. Akšamović, biskup djakovački i apost,
administrator baranjski; Dr, Dionizije Njaradi, biskup
križevački; Dr. fra Jerolim Mileta, biskup šibenski i
gpost. adm, zadarski; Dr, Kvirin Bonelačić, biskup
litski ; Dr. J. Srebinić, biskup krčki; Dr. Ivan Fr.
nidovec, biskup skopljanski ; Miho Pušić, bisku
vatski ; Lajčo Budanović, biskup i apost. administrator
i; Dr. Josip Carević, biskup dubrovački ; Dr. Ferdo
ć, apost. vojni vikar; A, Milošević, gener. vikar
otorski i delegat biskupa kotorskoga; B. Ivaniš, gen,
kar banjalučki i delegat biskupa banjalučkog.
Zapisnik je vodio tajnik biskupskih konferencija
unonik Dr. A, Slamić, .
S konferencija upravljen je pozdrav Sv. Ocu i
ljegovu Veličanstvu Kralju. :
ee konferencija priopćio je riješenja, koja
a na išnji
Miencia predstavke podnesene S prošlogodišnjih
; Budući da katoličko dušobrižno svećenstvo za-
nog i istočnog obreda gotovo u svim krajevima
ljevine_ SHS živi u skrajnjoj bijedi, to se je Epi-
pat“ € Ovom S neo da SE već jednom
materijalne prilike kuratnog klera,
Povodom. ozbiljnih glasova, da će se u novom
jom zakonu ukinuti ustanova stalnoga vojnoga
ćenstva, biskupska je konferencija jednodušno na-
sila neophodnu potrebu i korist ove ustanove, te
fo svoje uvjerenje istaknula i u predstavci upućenoj
imjerodavno mjesto,
Episkopat će nastojati, da se pošalje hrvatski
litobrižnik za naše radnike u Belgiju.
Episkopat zahtijeva, da se bogoslovnim katolič-
| učilištima i u buduće priznaje rang fakulteta kao
se dosad vazda priznavao.
\Budući da se uredba o otvaranju i zatvaranju trgo-
tkih i zanatlijskih radnja ne slaže s propisima Crkve o
lkovanju nedjelje i blagdana, to je na konferencijama
ljučeno, da treba državnu vlast upozoriti, neka bi
gkod uregjivanja ovakovih pitanja suglasno sa cr-
nom vlašću propisala, koje blagdane treba svetkovati,
| Vijećalo se o organizaciji crkvenih općina.
\Osobita se pažnja na konferencijama posvetila
idlskom pitanju. Raspravljalo se o učincima laičke
kkizacije u Bačkoj i Banatu i vijećalo o tom, koje
i njere valjalo poprimiti, da se uklone štetne poslje-
Hakove katekizacije. Treba energično iražiti, da se
jolska imovina vrati Crkvi. Uzeto je u pretres školsko
inje uopće te napose odobrenje vjeroučnih udžbenika.
U ministarstva Prosvjete treba tražiti, da se popu-
u sistematizirana katehetska mjesta. Zaključeno je,
e se tiskati mali katolički historijski katekizam.
Raspravljalo se na konferencijama i o proslavi
uristijskoga kongresa za cijelu Kraljevinu SHS. U
ti s kongresom uzelo se u pretres, da se u Zagrebu
centru Hrvata katolika priredi historijski pregled
ličke kulture Hrvata.
| Koliko vrijedi naš novac ? Dolar 57—, engl.
la 276-—, franc, franak 2:23, talij. lira 2:98, čehsl,
ja 1:68, austr, šiling 10:08 njem. marka 13.70
čvarski mlin
| sa prvorazrednom markom traži u Dalmaciji
dobro uvedenog i
Zastupnika
koji može event. pružiti garanciju.
€. ponude na Interreklam, d. d. Zagreb, Ma-
_ rovska 28, pod značkom , Prima mlin br. 165-13«
Ferijalni tečaj katol. narlnog gjaštva.
go Iza manifestativnih kongresa,pje je kat, narodno
gjaštvo održalo u Dubrovniku-i)litu, dalo se na
nutarmnju izgradnju i rad u svojim ijalnim tečajevima.
Ove Su se godine sastali naši gjaa gostoljubivi dom
iranjevaca u Makarskoj, da se dovore o novim me-
todama rada i razglobe nove prolme, koji se u sa-
dašnjem povijesnom momentu njinnameću. U prvom
redu htjeli su da naglase ono, š je temelj njihovih
nastojanja i iz čega mora da emira čitavo njihovo
privatno i javno djelovanje, a to tpitanje duhovnoga
života, bujnog i živog u intimn vezi s onim, koji
je izvor svake Ljepote, Dobrote itine. Čitav je jedan
dan bio posvećen tom pitanju, psu tri vrlo uspjela
predavanja maših seniora dali zabljenu cjelinu izni-
jevši sve najvažnije momente, ke u gjačkim organi-
zacijama dolaze na dnevni red. \lečasni Pavao Jesih
govorio jeo individualnoj i kolekvnoj pobožnosti, dr.
Nikola Kolarek o uzorima sveta, po kojima razni
temperamenii mladih ljudi mogu najlakše da izgrade
svoj karakter i urede svoj život. Uz to je dr. Matija
Petlić iznio »odnošaj gjaka prera duhovnicima, iza
čega su duhovnici gjačkih orgaizacija konstituisali
svoje udruženje, kojemu je predsednik monsignor dr.
Balšić sveuč. profesor. Pa E
Iz pravog duhovnog života svakoga čovjeka sli-
jedit će doslijedno njegovo djelovinje u bližoj i daljnjoj
okolici u onom smjeru i prema onim idealima, koji
su. zacrtali prvi pokretači katoličke akcije kod mas.
Zato je bilo nužno predavanje dra M. Petlića o histo-
riji naše ideologije, na temelju koje treba nastaviti
JA de djelovanja prema prilikama i
ambijentu, ) "_Hik historijski idestiški osvrt
ODIO uOsaO U Vrijeme, ša &išci <gremaju da
proslave dvadesetipetu godišnjicu svoga glasila »Luc«
1 desetgodišnjicu svoje centralne organizacije.
Program rada u narodu, koji sadašnjost od naših
gjaka traži, iznio je prof, Petar Grgec osvrnuvši se
poglavito na prosvjetnu stranu. Tom se prigodom
raspravljalo o osnivanju i reorganizaciji ferijalnih gjač-
kih društava, koja mogu tokom ljetnih praznika razvili
silnu aktivnost po zapuštenim našim selima. ,Pavli-
nović“, ferijalno udruženje za Dalmaciju, tom je pri-
godom održalo svoju glavnu skupštinu i zacrtalo nacrt
ovogodišnjeg rada preko predavanja, knjižnica, sasta-
naka i t. d.
Budući da za svaki rad, a pogotovo za rad u
narodu, treba imati dovoljno iskustva i spreme. naši
su gjaci i o tome na svome tečaju govorili. Oni su u
prvome redu intelektualci, i zato je potrebno da upo-
znadu tehniku i način intelektualnoga rada, što im je
u dva izvrsna predavanja razglobio dr, Ljubomir Ma-
raković. Ali oni ne teže samo za ličnom spremom, jer
su svijesni, da sve to mora biti iek srestvo, po kojem
će što bolje i uspješnije djelovati u narodu i to kao
članovi zaokružene organizacije, Stoga je dr. Stjepan
Podolšak govorio o formama organizacijskoga rada, o
raznim radnim sekcijama, koje gaje naši gjaci u svo-
jim društvima. Na taj je način čitav tečaj bio usko
povezan. Gjaci su pomno pratili raspredanje svojih
seniora i živo učestvovali u diskusijama. Na našem
moru, u južnom suncu i u mirnom franjevačkom domu
s najljepšim raspoleženjem proveli su nekoliko dana,
koji će im ostati u trajnoj uspomeni. Da cjelina tečaja
bude potpuna, gjaci su priredili i svoju prvu javnu
izložbu u prostorijama kat. društva ,Prosvjete“, gdje
se moglo vidjeti, čime se sve zanimaju i što sve znadu
da izrade naši gjaci počevši sve onamo od onih naj-
mlagjih iz pučke škole. Na zadnji dan tečaja prisustvo-
vali su svi učesnici zajedničkoj sv. Pričekti, da sa
Kristom u duši pogju svojim kućama i s njime da
rade na obnovi sebe i svoga naroda.
Paralelno s muškim tečajem u Makarskoj bio je
priregjen ženski tečaj n Splitu sa sličnim programom.
One su se napose pozabavili onim, što je njima kao
ženskinjama najpreče za rad u ljudskom društvu. Pri-
redile su takogjer izložbu svojih ručnih radnja i bile
na izletu do Makarske.
Bog blagoslovio rad naše omladine, kojoj je de-
viza: ,Bog, narod, socijalna pravda“ !
o rase
Privredni život.
otećnj. osiguravajuće zadruge :, Providnagt“.
Uvaženi zagreb. privredni dnevnik »Jugoslovenski
Lloyd« u broju 160 od 14. jula o. g. bavi se stečajem
osiguravajuće zadruge ,Providnost“. U tom se na.
pisu kaže:
»Kako je javnosti poznato, osiguravajuća zadruga
»Providnost“ pala je pod stečaj, ipa je time mnoštvo
osiguranika došlo u težak položaj. Mnogi su otkidali
od usta da osiguraju svoju imovinu i obezbjede bar
donekle svoju obitelj, a sada bi sve te žrtve bile
uzalirdne.
Uprava ,Providnosti“ svijesna težine ovog stečaja
obratila se na sva osiguravajuća društva u državi, da
bi u interesu javnosti preuzeli osiguranike, i prvo se
javilo poznato ,TRIGLAV“, društvo za osiguranje i
reosiguranje u Zagrebu, i preuzelo je od ,,Providnosti“
sva postojeća osiguranja, ona protiv šteta od vatre,
provalne kragje, nezgoda i zakonite dužnosti jamstva,
na način, da pojedini osiguranici ne će iz svojih osi-
gurateljnih ugovora trpjeti nikakove novčane štete.
Društvo ,Triglav“ izašlo je na taj način u susret osi-
guravajućoj zadruzi ,Providnost“ lih iz toga uzroka
da joj pomogne kao narodno gospodarskoj ustanovi,
koja u svojim redovima broji hiljade članova širokih
narodnih slojeva, što je bezuvjetno za pohvaliti.
Glede preostalih životnih osiguranja vode se pre-
govori, koji će se — kako smo obaviješteni, dovršiti
u najskorije vrijeme na isti način kao i pregovori o
preuzeću sviju elementarnih osiguranja po društvu
»Triglav“. Na taj način neće biti niti najmanje oštećeni
dateresi_osiguranika bivie aProvidnosti“, kako se to
ME MMSI O
E Glede namirenja vjerovnika ,Providnosti“ od-
nosno glede eventualne kvote prema kojoj bi isti bili
namireni doznali smo, da sve ovisi o utemeljiteljima
članovima zadrugarima ,Providnosti“, koji su dali za-
konsku temeljnu glavnicu i koji na istu duguju sta-
noviti veliki iznos te cijelo jamstvo prema pravilima
zadruge. Ti utemeljitelji su: Hrvatska Seljačka zadružna
banka d. d. sa Dinara 1,600.000.—; Glavna zadruga
sa Din. 400.000.—; Seljački Dom kao zadruga Dim.
400.000.—; Središnji Savez hrvatskih seljačkih zadruga
Din. 400.000.—; Savez firvatskih seljačkih zadruga za
Bosnu i Hercegovinu Din. 400.000,—; Zadružni Savez
u Splitu Dinara 800.000. —; a od toga otpada za ne-
uplaćene utemeljiteljne poslovne udjele 1,000,000, —
Din., a za jamstvo Din. 3.000.000,—.
Sa ovim dužnim iznosom ma temelju glavnice
odnosno poslovne udjele kao i sa jamstvom bili bi
podmireni svi vjerovnici ,Providnosti“ zajedno sa ste-
čajnim troškom. Toliko smo za damas mogli doznati.
Svakako ćemo pratiti tok ovog zanimivog stečaja, koji
je za naše zadrugarstvo od ne male važnosti.
Korak ,Triglava“, koje je društvo poznato sa
svoje kulantnosti i solidnosti, treba pohvaliti radi po-
moći koju daje članovima ,Providuosii“, a naročito
radi dubokog shvaćanja zajednice i našeg narodnog
gospodarstva“.
U KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- u
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE
EEK. MUATENIAAI i LOGTERI
Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu
MIRKO M. ZEG
trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.
HRASTOVI SLAVONSKI
(, sanzsnu |