PRE O

 

Stvii2:

jer bi taj put bio od neprocjenive korišti i žaveo bi

* se autobusni saobraćaj, sva bi mjesta bila spojena sa

gradom i megju sobom; & seljak bi ričgao lališe dla
unovči svoje proizvode. Dao Bog da s& ta vjekovna
idea čim prije ostvati. ž
Stručna Zanallijska Škola dlvara še 1. Septem-
bra o. g. u našem gradu, kako je to riješilo Ministar-
stvo Trgovine i ladustrije. Škola će imati posebna
odijeljena za brodograditeljstvo, za kamenarstvo, ve-
černja škola za šegrte, za ženske pako posebni razred
za šivanje. Pouka će trajati 4 godine. Za svaku će
struku biti imenovani posebni stručnjaci. I ovo je
velika tečevina za naš grad, te se nadamo da će ista
maići na razumijevanje kod svih interesovanih krugova.

STONJSKO PRIMORJE. Ljetina. Buhača. bilo
slabo, jer ljute ga zime smele, a na mjestu uništile.
Pšenica i ječam u početku se prikazivaše dosta dobro,
al nikad ne bijaše vidjeti brčna busa, pa kašnje za-
plamtalo i do ruka došlo slabo, a i ono što je došlo
zino bilo mršavo, a osobito ječmi. Pravo se kaže :
,Ako nema busa, nema ni struka. Gdje je slabo
struka, tu je slabo i klasa“.

Masline, akoprem nijesu glavno vrelo našeg ži-
vljenja, do sada se dobro vladaju, te roda uopće ima
lijepa; al smo daleko još dok nam do ruku dogje,
pa čeljade drhće, jer i one su podložne raznim bo-
lestima : nesretnoj mušici i šešam.

Loza iznijela uopće dobro, al na mjesta crv izio
dobru četvrtinu, a na mjesta i više. — Uza svu dobru
radnju i obilnost stajskog gnoja krumpir nas je izdo,
pa ni trećina od onog što se je nadalo; dao je u
grm. Pelinovo (kadulje) lišće to nam je od velike
utjehe, ako se i krvavo zadobije nadnica, al se bar
uhvati gotov novac. Po svim trudima teško je. amo
življenje. Da sam nije Amerike, odakle nam od naših
često pomoć dolazi, bilo bi povuci i potuci. Neše
cure sada ne pjevaju više:

,Ameriko, crna čemeriko,
Vrag odnio i te tvoje novce
Naše cure idu za itdovce“.

Naprotiv sada popjevaju :

»Moj će dragi otići na more
I donijet mi lijepe darove |“
Imam draga na daleko
Koga ljubim ja!

SLANO. Prikladna luka za kupalište i uzgoj
riba. U dubrovačkoj okolici nema prikladnijeg mjesta
za kupanje, što je prostrana luka slanjska. Od ulice
zvane ,Uz Barbjeriće“, pa sve do Grgurića, sijela
slavnih armatura Ivelje-Ohmućevića, Tasovčića i dru-
gih, sve sitni pjesak uz morsku obalu za više metara
daleko od obale. Na Lovčiluku do Mrče, pa od Mlina
do zadnje kuće u Grgurićima, gazi se po sitnom
pjesku najviše do koljena, pa i tko ne zna plivati
najpodesniji mu je položaj. A što da se reče o Banjoj,
tom vilenjaku čestite obitelji Saraka? Od Kosmatovice

Jedan stari latinski natpis i jedan gragjevni
ulomak kod crkvice sv. Stjepana u Kapucina,
župe Dubrovačke.

Prema kazivanju starih dubrovačkih hroničara,
hrvatski kralj Sijepan Miroslav, sin Krešimirov, pri-
godom svoga dolaska u Dubrovnik polovinom X. sto-
ljeća, bio bi darovao Dubrovčanima okolicu Župe,
Brgat, Šumet, Gruž, Rijeku i Zaton sve do Orašca,
a to pod uvjetom, da se u tim mjestima sagrade crkve
1i čast sv. Stjepanu jednake veličine, a uz to bi bio
sagradio i crkvu sv. Stjepana u Dubrovniku. I ako
novija historijska kritika o svemu tome sumnja, jer da
su starije dubrovačke vijesti prije XIII. vijeka potpuno
nepouzdane,* mi u istinu nahodimo i danas u Rijeci
dubrovačkoj (u mijestu Sustjepanu), u Zatonu i u
Kuparima, župe dubrovačke, crkvice posvećene sve-
tomu Stjepanu prvomu mučeniku, o kojima Šematizam
biskupije dubrovačke kaže, da su sagragjene oko g. 1050.
»cura. et impensis Stephani regis Dalmatiae et Chroa-
tiae“, Od ovih se spominje ,ecclesia S.cti Štephani
de--Umbla (Piieka)“ u jednom ugovoru madn. 2. ja-
nuara 1284.** =

Bilo kako bilo, crkvice u spomenutim mjestima
su (osim u Kuparima) vrlo stare. U Kuparima pak
u Župi dubrovačkoj, stara crkvica sv. Stjepana bila je
sasvim porušena god. 1913. i mjesto nje sagragjena
nova. Kod rušenja našao se je potpisani, i može posvje-
dočiti da je stara crkvica bila sasvim prosta i nez-
grapna gragjevina, bez ikakove ornamentike : dakle bi
po tome bilo sasvim isključeno, da je to bila crkva
* Isp. Šišić: ,Geneološki prilozi u hrvatskoj narodnoj
dinastiji* u ,Vjesniku hrv. arheološkoga Društva“, Zagreb, 1914.;
Matas: ,Miletić versus“, str. 43-45. Dubrovnik, 1882. (J. Flori.)

#* [sp, »List Dubrovačke Biskupije« 1. maja 1910.

   

 

NARODNA SVIJEST*

do etkvice slavnog Miha Pracata, armatura dubftovač-
kog brodovlja, preko dva kilometra uzduž je obale šitrii
pjesak, a do same crkvice jest sutiiporno ljekovito
vrelo tž samu obalu. Sva je tičala slanjska oktiižena
zaseljčima izmegju zelenih gustih maslinjaka, 8 je
zaštićena od svakih vjetrova, zato uz samu obali na-
ilazi se f& vinograde i plodne vrtlove, a mjestimice
sitna gorica u more grane puštava. Šetnja je okolo
sve prostrane uvale kolnim i ravnim putom, a spoje-
no je Slano sa sredozemnom cestom, preko koje da-
nomice se vidi jurenje automobila. U dvadeset časa
autom se dolazi do železničke stacije , Zavala“, gdje
glasovita špilja Vjetrenica. Parobrodi svaki dan dolaze
i odlaze za Dubrovnik. Na ,Rivi“ ima više gospodskih
kuća obskrbljene živom vodom, a novo uregjeni hotel
,Slano“ g. Pera Jelića mogao bi stati u prvim ku-
palištima. Slano pruža sve uvjek najboljih kupališta
na našem Jadranu, pa se preporuča ovu biser točku
naše pilome rivijere. Ova prostrana luka radi živih
voda, što se u nju slijevaju na više mjesta, radi obilne
paše, što riba u njoj nalazi, nekad je služila za goji-
lište riba, pa se je u njoj nekad ribe lovilo. Danas
toga nema, jer se pustopašno puštilo, da se riba lovi sa
nesretnim šabakama gustih očiju na vrećam, kojima
uništuju morska dna, gnijezda i pašu ribe, pa i male
ribice. Upozorujemo na ovaj bič starije vlasti ie naredi
da pušte u miru našu uvalu, da se mirno riba mri-
ješti, raste i umnaža. I naša općina u prvome redu je
pozvana, da zapriječi haranje i uništivanje riba na
opću štetu tibarstva i na štetu interesa mijesta.

 

Koliko vrijedi naš novac ? Dolar 5675, engl.
funta 276:66, franc. franak 2:23, talij. lira 2:98, čehsl.
kruna 1:69, austr. šiling 803 njem. marka 13:57

 

ITO pasta za zuhe je najholja.

 

 

 

 

Novo
otvorena

Novo
otvorena

 

 

 

 

 

 

ul A

TUORIIGKO (SKLADIŠTE: GOTOVIH ODIJELA

ulica Lučarica br. 380

Najmoderniji kroj! Odlični štofovi!
PRVOKLASNA IZRADA!
BOGATI IZBOR

kožnih kaputa, kišnih čarapa, kravata, šešira,

kabanica, ljetnih kaputa. kapa, rublja i t, d.

Solidna posluga ! Umjerene cijene!

 

 

 

sagragjena kraljskom darovitošću. Nego tražeći pred
crkvom i okolo crkve, pisac ove bilješke je našao, nekih
tridesetak metara jugoistočno od nje, i to baš ispod
kuće nasljednika pok. kap. Vlaha Podića, gdje se nalazi
kamenit križ, jedan gfagjevni komad, urešen uvojcima,
sličnim pleternoj ornamentici iz dobe narodne hrvatske
dinastije, dulj. 64 cm., širine 29 cm. Suviše je našao
sa zapadne strane crkvice, blizu ulaska u grobište,
kamenit križ u plohorezbi, fino izragjen, sa zrakama
izmegju krakova, koji se čini vanjštinom veoma star.
A ispred same crkvice, nešto na lijevo pred ulazom,
služi za stepenicu ulomak kamenog praga, duljine
31 cm., visine 25 cm., na kojemu se čitaju slova
...Va Ba ABBE... Slova su visoka 60 mm.; iz-
megju V i B, i Bi A_je po jedna trouglasta tačka,
a izmegju B i E obična tačka. Slova su sasvim pra-
vilno izragjena.

Obzirom na ove ostatke dalo bi se možebit izvesti,
da je prvobitna davna crkvica, kojoj bi bili pripadali
spomenuti gragjevni komad sa zvojcima, križ u kamenu
i ulomak natpisa, bila propala, na mjesto nje, da je
bila sagragjena prosta seoska crkvica, o kojoj kazah
naviše; da je bila porušena god. 1913. i nova umjesto
nje sazidana. Jer, odakle bi bili tu došli ti komadi,
naročito latinski natpisi, vjerojatno crkvenog sadržaja
(abbas ili abbatissae) ?

Pridodajem, uzgred, da je u prvašnjoj crkvici
bila grobnica Vlaha Higje, Sorkočevića, sa ovim nat-
pisom : Blasius Higja — Sorga De Gente — Da La-
chrymas Hospes. Ova je grobnica ostala sada izvan
crkvice, jer su novu crkvicu pomakli nekoliko metara
naprijed put istoka. U prijašnjemu potrijemu nalazio se
je pri ulazu, uz dovratnice iznutra, grb u kamenu
vis. 22 cm. slavom, koji bi valjda mogao biti vlaste-
oski grb Sorkočevića (Sorgo). D. N. Štuk.

 

 

   

g letnih dana umorna,
čeka Vos gospodje, još
njega, Vaših vunenth_ ||.
ogrtača t lahkih Ua ie
Haljina. Lux Vam taj pc =
olek$a tako, da ge lakkoćom

gt e 1 ži
izvršite ir doba

U omotima po din. 9 \ &Anob-

      
   
     
    
    
    
  
    
    
  
  
 
 
  
  
 
  
 
  
  
  
   
 
  
 
   
   
  
   
   
 
 
   
  
 
  
  
  
   
   
   
   
 
 
 
 
  
  
 
  
  
    
 
 
 

 
 

  

 

 

 

 

GRADSKE VIJESTI.

Povratak krstarice ,Dalmacija“. Utorak u jutro
stigla je u Grušku luku krstarica ,Dalmacija“ sa Kor.!
sike donesavši sobom ostatke naših vojnika palih n
francuskim bojištima. U Gružu ih je dočekala admi.
ralska lagja ,Vila“, pa je sa ,Dalmacije“ ispaljeno 9
hitaca u čast admiralske zastave. G. admiral Prica p
ložio je u čast herojima veliki lovor-vijenac, a kasnije
su iskazali čast herojima veliki župan g. Perković, na.
čelnik Dr. Mičić i oblasni komesar Dr, Medini. Jučer
je ,Dalmacija“ proslijedila za Split, gdje se sprema
svečani doček.

Engleški turisti. U Subotu na 2 s. po podni
doplovio je pred gradsku luku ogromni morski goro.
stas ,Viceray of India“ društva ,P. & O.“ od 20.0
toria nosivosti sa 306 putnika i 390 momčadi po
Megju izletnicima nalaze se i dvojica iz pratnje eng
prijestolonasljednika. Veći broj momčadi sastoji od
urogjenika Sinegalaca i to većinom katolika. Izlet sy
poduzeli iz Southamptona po Sredozemnom moru,
Obišli su Kotor, Split, Milnu, Veneciju, Dubrovnik,
Nedjelju u jutro otplovili su za Grčku pak se vraći
it London. Na dolasku bili su pozdravljeni hi
zračnih bomba sa Hotela Odak. Izletnici su pod vod.
stvom vodića razgledali znamenitosti grada. Izlet je big
upućen na Jugosl. Express Agenciju u Gružu. Ž

Program pjevanja ,Crkvenog Pjevačkog Zbora
na Gospu Veliku preko sv. Mise u Katedrali na:
ura: Missa inhon. S. Francisci Salesii od P. Ma
za mješoviti“zbor, latroit: ,Gaudeamus“, Gradual
,Propter veritatem“, Oifertorium : »Assumpta est Mi
ria“i Communio: ,Optimam partem“ od P. Griesbacher

Izlet ,Crkvenog Pjevačkog Zbora“ u Srebre
Prošlu nedjelju je mjesna Katedrala priredila cijel
,Crkvenom Pjevačkom Zboru“ izlet u Srebreno ;
cijeli dan. Objed je bio priregjen u restauraciji gosp
Vicka Šarlića, koji je uz umjerene cijene dao sav mo:
gući konfort. Gostima g. Šarlića kao i na parobrod
bio je pruženi ugodan užitak pjevanjem veselih pjest.
ma muškog i mješovitog zbora. si

Otvor nove škol. godine u Trgovačkoj Aka
demiji, Upisivanje će se vršiti 1., 2. i 3. septembra
— U pivi razred primaju se oni učenici, koji su ov
godine svršili najmanje četiri razreda gimnazije ili real
a nemaju ispod 14 niti preko 18 godina života. -
Svršeni učenici gragjanskih škola sa završnim ispilon
mogu se takogjer upisati, ako prethodno polože
uspjehom dopunski ispit iz srpskohrvatskog jez
talijanskog, narodne istorije s geografijom i matematil
u opsegu nastavne osnove trećeg i četvrtog razreti
gimnazije. Molbe za dopunski ispit, snabdjevene ta
senom markom od Din. 65, krštenicom i svjedodžbor
završnog ispita gragjanske škole, imaju se podniju
direktoru najkasnije do 31. augusta.

Što je ovo?“ Primamo : Prošle Nedjelje uveli
oko 8 s. vraćao sam se iz Lapada i kraj elektr. centrali
susreo neka zatvorena kola, iz kojih je dolazio taka
smrad, da su svi prolaznici morali začepiti nos i izguj
biti onaj lijepi dojam šetnje po Batali. Pitao sam neki
ko to prenosi, ali su se i oni kao i ja čudili, kako:
to dopušta i kako niko nije dosad to opazio. Do ki
je, nek to ukloni, jer u ovo sparno doba takovo
živanje javne ceste može imati i gorih posljedica, x,

Znamenitosti našeg grada. Neko nam je p
vratio zadnji broj našeg lista i ispod vijesti »Kad «i
mogu pregledati znamenitosti našeg grada“ nadodat
»peskariju svako jutro, a klaonica svako pobjed t
čast našeg grada“. Mi pak nadodajemo : smetlište kt
kuće pok. Romana kroz cijeli dan na udivljenje
naca. Kad će se pristupiti radu, da se ova pitanja riješi