Str. 2.

Onaj Pro. Dr. sna Gaia sa om

uslijedio je na blagdan Gospe Velike prošlog
Četvrtka. G. Antun P. Škarica u Splitu ispjevao je prigo-
dnu ,Pjesmu“ presvijetlom pri oproštaju. U splitskoj
katedrali presvijetli je otslužio svečani pontifikal, preko
kojega je održao vjernicima i svojim župljanima dirljivi
oproštajni gover, koji je prisutne ganuo do suza i jecaja.
Izrazio je svoju duboku harnost sv. Ocu Papi, koji
ga je u sporazumu sa Njegovim Veličanstvom Kraljem
uzvisio na toliko dostojanstvo. Naglasio je kako je
poslije Boga osobito haran nebeskoj Majci bl. Gospi,
koja ga je svojim zagovorom uzdržala u svetom pozivu,
zatim zemaljskoj majci, koja ostavši siromašnom udo-
vicom u 37 godini života sa šestero djece sva se je
posvetila obitelji te je uz pomoć Božju svoju djecu
dobro uzgojila i osamostalila, a sada u sedamdesetoj
| godini života vidi okrunjen svoj rad u sinu uzdignutom
na biskupsko dostojanstvo. Nadalje izrazuje svoju zahval-
nost Splitsko-Makarskoj diecezi kao svojoj trećoj majci.
Zatim zahvaljuje svim svojim uzgojiteljima posebno
ondašnjim starešinama splitskog sjemeništa te svjetov-
nom i redovničkom kleru, općini splitskoj i svim mje-
snim vlastima za saradnju kroz dvadeset godina dušo-
brižnog rada u gradu. Napose naglasuje vrline split-
skih vjernika : ljubav prema pradjedovskoj katoličkoj
vjeri i darežljivost prema siromasima. Svima kao zadnji
savjet preporuča čuvanje zakona Božjega i crkvenoga
te vršenje staleških dužnosti a na svrhi podijeljuje
svima papinski blagoslov. ć

Na koru je pjevao zbor sv. Cecilije. Pri oproštaju
presvijetli je biskup darovao u fond društva sv. Ce-
cilije Din. 300, a društvu Charitas Din. 500.

 

 

Pisma iz naroda.

ORAŠAC. I ako je zadnja zima bila izvanredno
studena, ipak nije našim maslinam i vinogradima na-
nijela kvara; oni su se veoma lijepo razvili i izbacili
obilata ploda. Loza se redovito zrnala i učinila jako
tršće; opet sušljiva proljetna vremena nijesu dali maha
za peronosporu, od koje smo se galicom ipak branili.
Nego uza opisano na groždju je došla neka oparina
zmja koje ga dobrim dijelom osušila; tomu je —
dakako — pomagao i obični grozdov moljac. Maslina
je — kako rekoh — pokazala lijepi rod, bar u pre-
djelima uzduž mora, te se je nadati da ćemo imati
dobru iduću berbu, što se živo očekuje, da time po.
pravimo užasne naše ekonomične prilike, prouzroko-
vane sa višegodišnjim nerodicama. Ta nada mogla bi
se ostvariti kada nebi uslijedila koja nepogoda vre-
mena, a u glavnom pojava crva, koji se kod nas, često
pokazuje i čini silni gubitak u količini i kakvoći na-
šega ulja. Borba protiva crva amo se je djelomično
provodila uporabom olivazana a to u samom odlomku
Zatona, što je uslijedila inicijativom g. Iva Antičevića,
uz zauzimanje oblasnog stručnog referenta g. Ante
Brajinovića. Da je dotična borba ostala lokalizirana,
veoma je žalili. Izgleda da ona neće imati pravoga
uspjeha, s razloga što borba nije provedena na svim
maslinama, te one muhe koje tamo ostanu, lahko da se
i na polivene masline prelete. Opet jaka prošla studen
nadati se da je mušice poništila (veoma rijetko se vide)
a ono malo te je ostalo lašnje bi se dalo iskorijeniti.
Bilo se pokušalo nagovoriti seljake, sakupljati novac
za nabavu olivazana, a za eventualnu uporabu g. Bra-
jinović izjavio se biti pri ruci. Ali naš seljak konser-
vativan nije se odazvao, što će u buduće biti, to će
nam crv, i dalje lomiti vratom. Da se borba olivaza-
nom po svuda na maslinam provodi treba: vlada da
pruži pvtrebni kredit našim oblastima, a ove da preko
svojih stručnjaka provode dotičnu borbu, odnosno da
se zavedu prisilne mjere u predmetu. Ovo na srce i
dušu onomu koga se tiče, M. Beran.

LUMBARDA na otoku Korčuli. Svečanost sv.
Roka, zaštitnika ovog mjesta, privuče svake godine
veliki broj stranaca. Ove godine došlo ih je još više,
jer je gostoljubivi dom mjesnog župnika mp. Don
Nika Banićevića privukao malenu ali jaku četu naših
domaćih umjetnika, koje provode skoro čitavo ljeto u
svojim vilama kraj grada Korčule. Oni su izvagjali
Misu u G-dur, koju je komponirao naš mladi umjet-
nik prof. konservatorija u Beogradu, g. Josip Stolcer-
Slavenski za 4 glasni muški zbor, te je sam auktor
lično zborom upravljao, dok je na orguljama pratio
g. Ćiril Ličar, prof. muzičke škole u Beogradu. Od
pjevača spominjemo tenoristu g. Dr. Viktora Novak,
prof, universe u Beograđu i poznatog čelistu g. Jurja
Kalčića, te mp. Don Boža Depolo, katehetu u Korčuli
Ova izvedba je bio pravi umjetnički užitak, kakova
rijetko dočeka ovo mjesto. Svečanosti je sudjelovao i
naš umjetnik slikar Vanka, te nekoliko odličnih gosti
iz Zagreba i Beograda. Preko svečane sv. Mise u trojci
izrekao je lijepo prigodno slovo mp. Don Spaso Fabris
katehet u Dubrovniku. Svečanoj procesiji poslije podne
sudjelovala je i glazba Hrvatskog Sokola iz Korčule.
Uveče je bilo bacanje vatrometa i koncertovanje mu-
zike, te je veselo raspoloženje vladalo do u kasnu noć.

PUPNAT na otoku Korčuli. Blagdan Gospe od
Snijega, zaštitnice ovog najstarijeg mjesta na našem
otoku, proslavljen je ove godine na svečani način u
ponedjeljak 5. augusta. Već u Nedjelju uoči blagdana

 

  

NARODNA SVIJEST“

mjesto je osvanulo okićeno barjacima i slavolucima, a
baš je bila sjajno narešena crkva Matica. Veliki broj
naroda pristupio je ma sv, sakramente. Za svečanog
ophoda preko mjesta kip BI. Gospe nosile su djevojke
u bjelini, a ispred kipa do 20 učenica posipalo je put
cvijećem. Na ovu svečanost kao svake tako i ove go-
dine dohrlilo je mnogo svijeta iz mjesta da ispune
svoje zavjete prema Bl, Djevici i da se pemole na
grobu bl. Marka Tvrdeića, Baš je ove godine dovršen
krasni novi sarkofag od domaćeg kamena, koji se
sjaji poput mramora, u komu počivaju smrtni ostaci
blaženika našeg mješćanina. Svečanu sv. Misu u Trojci
pjevao je župnik Žrnova preč. Dn Pero Kalogjera, ka-
nonik korčulanski. Preko iste održao je lijepi govor
na čast BI. Djevici mp. Don Spaso Fabris, katehet u
Dubrovniku. Uveče je. slijedilo bacanje umjetnih va-
tara, dok se je mladost veselila. Da je ovogodišnja
proslava ovog blagdana ovako svečano obavljena za-
sluga je našeg revnog župnika mp. Don Boža Bačić,
koji radi sve moguće da podigne sjaj naše stare crkve
Matice i da ožive pravi kršć. život u srcima svoga
stada, a uz to upućuje svakoga i na poboljšanje eko-
nomskih prilika. Tako je prošlog proljeća sam održao
pčelarski tečaj, kojim su se neki mladići dobro okoristili,

Djački konvikt ,Ožegovićianum“ u Senju.

,Ožegovićianum“ je utemeljio god. 1857. kulturni
dobrotvor grada Senja, biskup senjsko-modruški Mirko barun
Ožegović. God. 1897. biskup Dr. Antun Maurović proširio
je i smjestio zavod u novu zgradu koja odgovara svim
modernim zahtjevima odgoja i higijene.

U ovaj se zavod primaju dječaci, koji polaze državnu
veliku gimnaziju u Senju. $

Svrha je zavoda, da odgoji mladića u pravom katolič-
kom duhu, da mu srce oplemeni krepostima, a duh znanjem.
Ovaj je zavod kroz čitavo vrijeme svojega opstanka bio
najveća potpora senjske gimnazije. Pitomci su zavoda svojim
primjernim vladanjem i odličnim napre kom prednjačili svojim
vanjskim drugovima. U zavod su dolazili dječaci iz svih
krajeva naše domovine tako, da se u ovo 72 godine nje-
gova opstanka odgojilo u zavodu do 3.500 pitomaca, koji
danas zauzimaju odlične položaje u duhovnoj, državnoj i gra-
gjanskoj službi.

Uprava zavoda stoji pod nadzorom biskupa, a sastoji
se od ravnatelja i nastojnika, koji vode odgoj pitomaca.
Pitomci uče pod nadzorom  nastojnika, koji je ujedno pro-
fesor na mjesnoj gimnaziji te kao takav vodi i kontrolu
nad uspjehom pitomaca u školi. Mlagji pitomci bivaju duevno
poučavani u svim predmetima od starljih pitomaca odlič-
nog uspjeha.

Kućanstvo i njegu mladeži vode poznatom spremom i
požrtvovnošću sestre milosrdnice.

_._ Zavod ima zračne i prostrane učlone i spavaone, gimna-
stičku dvoranu sa svim spravama, kupaonu, glazbenu | dvo-
ranu sa glasovirom, guslama i tamburama, bogatu knjižnicu
i čitaonicu s biljardom i vlastiti kino. Zavod posjeduje pro-
strani vrt sa šumom, koji služi pitomcima za nogometno
igralište i odmaralište. Zavod je snabdjeven električnom ras-
vjetom i vodovodom.

Sve ove okolnosti bezuvjetno uplivišu na dobar uspjeh
pitomaca i pružaju im prilike, da se uz rad i nauk pri-
stojno zabave i odmore. Tečna hrana, zdravi morski zrak i
kupanje omogućuju da se pitomci tjelesno i zdravstveno
razvijaju.

Upozoravaju se stoga roditelji, koji žele, da im se
dijete za vrijeme srednjoškolskih nauka solidno odgoji i sa-
čuva od današnjeg lošeg utjecaja ulice i pokvarenih dru-
gova, na ovaj zavod.

Ustanove i sve pobliže informacije za primanje pito-
maca u zavod daje:

Ravnateljstvo ,Ožegovićianuma“,

Senj — Hrvatsko primorje.

 

 

Papira i kuverata u mapama i kutijama
od Din. 2.50 dalje.

Školskih potrehština, zadaća, crnila, olo-
vaka, modrog i bijelog omot. papira, krede
i t. d. dobijete uz najjeftinije cijene u

Papirnici LUJA PEŠEVIĆ

Posluga brza tačna i solidna 1

 

 

 

KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA-
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE (|

EERTR. MATERIJAG i KOSTEKI

Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu

MIRKO M. ZEC

trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.

HRASTOVI SLAVONSKI
| PARKETI!

 

 

 

 

 

 

 

 

  

 

 

 

      
 

3 betnik dana umorna,
čeka Ves ospodje, Još
3, e
njega Vaših vunent
ogrtača + lahkih ljetnih
Kalina. Lux Vam ij posao
olak$a tako, da ga lahkoćom
uvršite ? u najtoplije doba
an :
U omotima po 42h. 9- 1 Kn ob.- “

 

 

 

 

 

Krštenje trećeg Kraljevskog Princa

obavilo se je na Veliku Gospu 15. o. m. na Bledu. Kum je!
bio knez Pavle i bivša grčka kraljica Jelisaveta, a kršten
je vodom, koja je donešena iz Dunava, Vardara, sa!
izvora Savice i iz Jadranskog mora. Treći kraljević je
dobio slovensko ime Andrej. — Krštenju su prisustvo.
vali Njeg. Vel. Kralj i Kraljica, kum knez Pavle, koji
je držao kraljevića, princeza Olga, bivša grčka kraljica
Jelisaveta, bivši grčki priuc Nikola sa obitelju, prije.
stolonasljednik Petar, kraljević Tomislav, princ Alek.
sandar, sin kneza Pavla, Od članova vlade gg. ministri
Živković, Hadžić, Drinković, Korošec i Uzunović. Ta.
kogjer članovi dvorske vojne i civilne kuće i pred:
sjednik bledske Općine Rus. ža

OTVOR ŠKOLSKE GODINE 1929.-30.

Na učiteljskoj Školi. U nedjelju 1. septembra 1
godine u 8 sati prije podne slijedit će otvor školske godine
1999/30. za sve razrede - Učit. škole, Vježbaonice i Dječiu Za:
bav. Redovita obuka -počet .će u četvrtak 5. septembra. E

A. Primanje u I. razred. U I. razred Učiteljske Škole
primit će se 23 učenice i 12 učenika. Prvenstveno se primaju
učenici-ce gimnazije sa odličnim i vrlodobrim uspjehom, a.
nedostatku ovih mogu se upisati i učenici-ce dobrim uspjeho:
Svi moraju biti bez ikakvih tjelesnih nedostataka. Prijave zi
prijem u I. razred primat će se u Direkciji škole do 30. avgi
s tim da ranija prijava ne daje prednost za upis. Na. 1
tembra donijet će se konačna odluka o tome koji su učenii
primljeni u I. razred. Prijave trebaju da budu taksirane
kom od din. 6 odnosno 25, a njima treba priložiti: 1. Krštenicu,
9. Svjedodžbu četvrtog razreda gimnazije ili završenog ispitq
gragjanske škole, 3. Liječničku svjedodžbu izdatu od državnog
liječnika. Oni od prijavljenih učenika-ca koji budu primljeni
trebaju da donesu redovito ispunjenu i od roditelja odnosno
skrbnika potpisanu ,Školsku prijavu“ taks. markom din. sa

B. Polaganje razrednih i naknadnih ispita. Pismene pri.
jave za polaganje razrednih i naknadnih ispita, biljegovane
taksenom markom od din. 5, više toliko puta po 10 Din. (za
učenike otpuštene po čl. 47. disc, Pravila po 30 din.) koliko
je predmeta iz kojih imadu da polažu ispit, imadu se predati
Direkciji zavoda najdalje do 25. augusta. Razredi i naknad ni
ispiti počet će na 26. augusta u 8 sati prije podne. S

C. Upisivanje svih dosadašnjih učenika izvršit će si
2., 3., septembra. Učenici-ce koji dolaze iz drugih zavoda pri
mat će se samo u vrlo ograničenom broju zbog ograničej
prostora. Ovi imadu molbe za prijem da podnesu Direkc
škole najdalje 30. augusta sa svojim školskim ispravama
otpusnom klauzulom onoga zavoda u kojem su dosada uči
Naknadno upisivanje bit će dozvoljeno jedino odobrenje
nadležne školske vlasti. — D. Upisivanje u Vježbaonicu i
čje Zabavište izvršit će se 1. 2. i 3. septembra, $ €

U muškoj državnoj gragjanskoj školi školska će
dina 1999.-30. započeti dne 1. septembra službom Božjo:
9 sati, a redovita će pouka slijediti na 2. septembra u 8
Upisivanje će se obaviti 30. i 31. augusta od 9 do 11 sati
upraviteljstvu škole. Učenici koji žele da se upišu u ma bi
koji razred, treba da prikažu svjedodžbu posljedr
koji su pohađali, a omi koji se za prvi put upisuju m
osim školske, da donesu i svjedodžbu rogjenja. Za upis u
razred zahtjeva se svjedodžba svršenog 5.0g godišta osn ni
škole. — Privatni, popravni razredni i završni ispiti održat
se dne 26., 27., 28. i 29. augusta u 8 sati. Na osnovu či
finansij. zakona za 1998.29. god. svaki je učenik dužan d
plati pri upisivanju taksu od 20 din. u gotovu za »Fond 2
zdravstvenu zaštitu učenika“. Od plaćanja ove takse
biti oprošteni samo oni učenici koji od nadležne poreske
doprinesu zvanično uvjerenje, da su oni ili njihovi rodit
siromašni po zakonu o taksama. :

Otvor muške nar. osnovne škole. Upisivanje učeni
u mušku osnovnu školu bit će 30. i 31. augusta od 9 do 1
ujutro u upraviteljstvu gragjanske škole. Dosadanii uče
dosta da se prikažu sa zadnjom školskom obavijesti. Na (.
septembra bit će svečana služba Božja u školskoj bogomolji'
9 sati, a redovita pouka započet će 2. septembra u 8 se
učenike III. IV. i V. razreda, a za one I. i ll. u 9 sati ujutt

U aglatSto! i osnovnoj školi Službenica Mi
srgja na Pilama. Upisivanje će biti 30. i 31. augusta od &-
od 4—6 popodne. Služba Božja za početak školske godi
bit će 2. septembra u 830. Redovita škola počimlje 3.
tembra u 9 sati.

Ženska osnovna škola u Đubrovniku. Upisivanje
nica u žensku osnovnu školu u Dubrovniku 1 bit će 30,
augusta od 9-12 sati ujutro u upraviteljstvu škole.

Upisivanje u osnovnu školu u Gružu bit će drie 30.
31. augusta od 9 do 11 ura prije podne. g