ka s POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Narodn DUBROVNIK 29. Augusta 1920. < F3 Broj čekovnog računa našeg lista jest 4153 Podružnice Sarajevo. vijest = Cijena je listu 5. Din, mjesečno; za Inoscmstvo 10 Din, mjesečno PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU, " Uredništvo Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare, Izlazi svakog Četvrtka. _Pojedini broj Din. 1.50. 3 i za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik, Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: 4 Dn. Niko prof. Batistić. : R Žrnovo 28/9: Jutros 411 preminuo neprežaljeni profesor Don Niko Ba- tistič. Sprovod će slijediti u petak * jutro u 72 sati, Znali smo da naš dragi starina profesor Dn, | Niko Batistić od nekoliko mjeseca teško pobolijeva, pa smo se i bojali da nas svaki čas može zateći vi. est o njegovoj smrti. I eto naš se je vrli rodoljub i neumorni radenik preselio u bolji život, da dobije zasluženu krunu za svoj lijepi pržitvovni rad kroz 84 godine svog života megju nama.. |) Rodio se je 1. V. 1846. n Žrnovu. Gimnaziju je 'svršio u Dubrovniku; teologiju u Zadru. Malo zatim C željan nauke, pogje na sveučilište u Beč, da se usposobi za profesora klasične filologije, Profesorsku službu najuspješnije je vršio u Dubrovniku, Splitu i Zadru, “te se istaknuo kao vrstan poznavaoc klasične filologije. U više prigoda sastavio je uprav majstorske pjesme \u klasičnim strofama na latinskom jeziku. Kttomu je pisao i na našem jeziku. U narodnom desetercu je opjevao Život sv. Katarine, Život sv. Lucije, Zivot sv. Vida i Križ. Koliko su narodu bile \omiljele prve tri knjige dokazuje činjenica, da je sva \naklada bila razgrabljena te ih je danas teško dobiti. \U prozi je napisao više knjiga i to: , Sotona i sotonski šegrti“, ,lsus Krst ljubljen i mržen“ i »Vinculum charitatis (Vez ljubavi)“, Na: talijanskom je jeziku napisao studiju : ,La Nekyia ossia il libro XI, dell O- dissea confrontato col resto delle poesie di Omero“ (str. 261). 3 s Ovo. je djelo pobudilo opću pažnju u naučnom i ma Dečko "ministarstvo nastave poslalo gažu Grčku ma naučno putovanje. To ga je potaklo ne samo da so usavrši u starogrčkom jeziku, nego je izvrsno maučio i novo-grčki, te je pokojnik bio jedan od po- | najboljih naših poznavalaca grčkog jezika. Imao po- \sebni dar da uči jezike te je perfekino govorio i \pisao i pjesme pjevao ma latinskom, talijanskom, nje- \mačkom i hrvatskom jeziku. Pokojnik spada u broj onih naših dičnih veterana, (koji su se u mladim danima bavili bugjenjem na- rodne svijesti. I njegova je ne mala zasluga, da je \općina u gradu Korčuli oteta , autonomašima“, a prešla =u hrvatske ruke i da seje rodoljubno hrvatsko čuvstvo živo usjeklo u srcima svih Žrnovčana. lako se nije posebno bavio politikom, ali je ostao čelik Hrvat u \svakoj prigodi, svoga marodnog osvjedočenja, hrvat- skog imena nije se stidio ni usred carskog Beča. I \pod stare svoje dane kandidirao je na listini Hrvatske |Pučke Stranke, Pokojnik je bio značaj, karakter u pra- vom smislu ove riječi, što je u naše doba prava r' jetkost. : Bio je učen i načitari kako malo ko u današnje | doba. Osim lilerarnog rađa bavio se je mnogo i bo- | goolovno - apologetskim pitanjima, kako to svjedoče i njegova djela. : Kao mladi svećenik npravljao je za tri godine | župom Zrnova i u isto doba obavljao dušobrižničku službu i u Pupnatu. Zatim je bio imenovan upravite- ljem župe Trpanj, odakle je otišao u Beč na sveučilište, Kad je stupio u zasluženo stanje mira nastanio se je u Beču, gdje je u ministarstvu nastave pregledao tekstove školskih knjiga. Malo je koji naš čovjek imao \posla u Beču, a da se nije obraćao susretljivom Don “Niku. Bio je uslužan svakomu i živo se zauzimao za svaku dobru i poštenu stvar. O njegovom životu i radu zaslužuje da se i više piše, ali danas na prvi glas o \mjegovoj smrti ne dopušta nam ni prostor ni vrijeme, : Poslije našeg ujedinjenja ostavio je Beč i po- \vukao se je u svoje rodno Žrnovo, da se u tišini | odmara i bavi knjigom i perom, te je eto baš lanjskog | augusta ugledala svijetlo zadnja njegova radnja ,Vin- | culum charitatis“, kao plod njegovog razmišljanja pri- \godom večernjih šetnja po Žrnovskim predjelima. x lako starac uvijek je bio pun života, vesele riječi, | nasmijana lica, da je boravak u njegovom društvu bio | uvijek najugodniji. Bogu se je svidjelo da ga pozove k sebi i kao dobrog i vjernog slugu dostojno nagradi. Nek mu se plemenita duša nauživa lijepog raja i nek mu je trajna uspomena megju nama! Slava Don Niku Batistiću, našem književniku, \učenjaku, rodoljubu, značajniku i uzor svećeniku. Slava ! sE RONE ION ,kompozitora_(Matz, Ži Slavlje hrvatske pjesme u Dubrovniku Veličanstveni Vokalni koncerat hrvatskih pjev. zborova iz Hrvatske. — Kolosalni odaziv publike, — Značenje ovoga slavlja i pouka za budučnost, Kako smo u zadnjem broju ,Nar. Svijesti“ javili, na svojoj tumeji kroz Herceg-Bosnu i Dalmaciju po- častiše naš grad naša draga braća hrvatski pjevači iz triju pjevač. zborova : Glazbenog Društva Intelektua- laca (Zagreb), Hrv. pjev. društva »Turopoljac“ (Vel. Gorica) i Pjev. zbora Seljučke Sloge ,Nova Zora“ (Donja Lomnica), Sva tri zbora brojila su do 100 pjevača-ica. Seljačke djevojke nastupile se u prekrasnoj hrvatskoj narodnoj nošnji. , Za njihov koncerat, koji je održan prošlog če- tvrtka u 8'/2 sati večer na trgu izmegju katedralke i biskupske palače, vladao je neobično veliki interes, te po već rasprodanim ulaznicama znalo se već unapri- jed, da će na koncerat nagrnuti veliko mnoštvo gra- gjana. Prije ovoga vokalnog koncerta hrvatskih pjev. zborova iz Hrvatsk&, priredila je svoj koncerat pred općinskom zgradom domaća ,Hrvatska Glazba“ pod vrsnom upravom svoga upravnika g. Bagatella. U srijedu, dan prije glavnog koncerta u gradu, odvezoše se u Mline i u Konavle (Čilipe) seljački pjev. zborovi ,Turopoljac“ i ,Nova Zora“, gdje pri- rediše za seljake kraće koncerie pred velikim mnoštvom naroda i s uspješnim izvedbama. Tako su prošla sri- jeda i četvrtak bili dani triumfa pijesme i hrvatskog slavlja u Dubrovniku i u okolici. Raspored za večernji koncerat u gradu sadržavao je 7 točaka sa 22 pjesme, sve od domaćih hrvatskih potžeoljn Tie Lhotka), megju kojima tri pjesme iz dubrovačke renesanse: »Počasnica“, ,Kad Ljubomir uteče“ i ,Zbiraj diklice“, koje je komponirao dirigent g. Matz. Izvedba programnih točaka, koje su, izuzev par pjesama, bile kraćeg sadržaja, pobrala je urnebesni pljesak i aplauz sa strane publike. Narodne pjesme ozbiljnog i šaljivog karaktera, koje su bile većinom izvedene od seljačkog mješovitog i ženskog zbora, bile su primane sa osobitom simpatijom i odobrava- njem, kao na pr.: ,Sejaj bažulek“, »Kaj se pripetilo“, »Škripi gjerma“, ,Malo ja, malo ti“ i t, d. No prava bura ushita i oduševljenja prolamala se iz onih masa publike, kad su u esemble-u svih triju pjev. zborova zaorile pjesme ,Hrvatski svatovi“, Himna ,Napretku“, i vanprogramne točke Lijepa naša“ te »Bog i Hrvati“ (muški zbor). Pjevačka društva, kojima su naizmjence i izvrsno ravnali dirigenti g.g. R. Matz i N. Toth, bilisu od općinstva zasipani svježim cvijećem i obdareni krasnim lovor-vijencima, koje su poklonili Pjevačko društvo ,Dubrava“, Hrvatsko kulturno druš- tvo ,Napredak“ i ,Hrvatska glazba“, Već smo gore spomenuli, da je posjet gragjan- stva na koncertu bio uprav rekordan tako, da su ne samo sva sjedala bila zaposjednuta, pa je trebalo do- nositi mnoštvo novih sjedala, već takogjer gotovo sav onaj prostor izmegju arhiva i okolne prostorije sve do sjemeništa bile su ispunjene ljudima. Premda je za vrijeme čitava koncerta sijevalo i počelo kišiti, ipak je općinstvo ustrajalo do konca koncerta. Ali jedna je ideja, jaka, moćna i neslomljiva ideja prožimala one mase publike: uz umjetnički užitak zajedništvo osje- ćaja i čuvstava s braćom iz drage nam hrvatske o- tadžbine. Na onim hiljadama duša dubrovačkih hrvat- skih gragjana razabirao si samo jedan glas: da živi naša mila hrvatska pjesma! Da živi naš hrvatski na- rod, čijim se imenom ponosimo i dičimo ! Hrvatska pjesma, koja se ma javnom koncertu pod otvorenim nebom orila u Dubrovniiku, slavila je svoj triumf, Ona će i dalje odlijegati u dušama sviju nas, pozivljući sve Hrvate na zajedničku slogu i složan rad za sreću svoga maroda u okviru velike jugoslavenske države. A našim dragim pjevačkim gostima, koji su u triumfu svuda na svojoj turneji bili dočekivani i našu pjesmu prodičili diljem Herceg-Bosne i Dalmacije, za- hvalno doviknujemo: Hvala vam, braćo, i: Do vigjenja ! Problemi naše vanjške politike. Ovogodišnje zasjedanje savjeta Društva Naroda za nas će biti osobito važno, jer je sada red na našoj državi, da bude izabrana u savjet društva naroda za stalnog člana kao predstavnik male antante, Do sada imali su to mjesto najprije Čehoslovaci, onda Rumunji, a sada je red na nama. Ovaj naš po- ložaj od velike je političke važnosti, . Za vrijeme zasjedanja Društva Naroda nastavit će dakako državnici razgovore prekinute u Haagu o pri- manju Youngovog plana. U tom pogledu saznaje se, da su male države, koje su zainteresovane reparacijama, pa tako i naša država, pristale principijelno na Youn- gov«plau, ali pošto nam je obećano da ćemo na dru- goj strani dobiti odštetu time, što će biti učinjene iz- vjesne promjene u našu korist. Zato je sigurno da naša država neće biti Youngovim planom oštećena. Svakako je ošiar istup g. Snowdena, engleskog mini- stra finansija na haaškoj konferenciji proti Youngova plana, bio! od velike koristi i za našu državu, koja je uz velike države najviše interesirana na primanju reparacija. _ a U pogledu našeg položaja prema Bugarskoj sa- i i znaje se, da naša država ne ulazi ni u kakove pre- govore, dok Bugarska ne primi naš zahtjev o likvi- daciji dvovlasničkih imanja i stvaranje zone od 10 kim jer bez izvršenja tih zahtjeva nema mira na našoj is- točnoj granici. Kad Bugarska traži primanje pirotskog/ protokola, koji ništa ne osigurava, čini to samo da omami javno mišljenje, Od naše strane ne može biti popuštanja već u interesu samog mira na Balkanu. 4 U vezi sa pregovorima sa Vatikanom zbog za- ključenja konkordata, koji počinju slijedećeg mjeseca u Beogradu, bio.je na Bledu naš poslanik kod : tikana g. Jelta Simić, koji je boravio ma liječenju u Švicarskoj. Sada ima mnogo nade da će doći do za- ključenja konkordata izmegju naše države i Vatikana. Na obim stranama vlada najbolje raspoloženje za spo- razum, do koga nije moglo doći 1925. godine zbog neriješenog pitanja zavoda sv. Jeronima. Sa konkor- datom bit će konačno uregjeno pitanje katoličke crkve u našoj državi. Prodao bi radi odlaska u Ameriku, svoju staru i dobro poznatu trgovinu vina i likera Niko Remetić (366) Dubrovnik (Pile) Papira i kuverata u mapama i kutijama od Din. 2.50 dalje. s Školskih potrebština, zadaća, crnila, olo- vaka, modrog i bijelog omot. papira, krede i t. d. dobijete uz najieftinije cijene u Papirnici LUJA PEŠEVIĆ Posluga brza tačna i solidna KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA- u ONICI, KLGSETI, FAJANSKE PLOČICE EERTA, MATERIAAG i KOSTERI Gramofoni, ploče, Radio Aparati i djelovi na otplatu MIRKO M. ZEC trgovina gvožđem, tehoičkim i elektro- tehničkim materijalom. HRASTOVI SLAVONSKI MGODOOIGE x