POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Naro
ki
DUBROVNIK 26. Septembra 1929. jest
Broj čekovnog računa našeg lista
4153 Podružnice Sarajevo.
"ua
dna Svijest
Cijena ja listu 5. Din, mjesečno;
: PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo ! Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare,
sa inozemstvo 10 Din, mjesečno
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1:50
za odbor ,NARODNE. SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. |. Birimiša) — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik :
Antun FIč — Dubrovnik.
Moralno socijalna kriza,
U svojoj prvoj poslanici, koju je presvijetli biskup
_ Dr. Josip Marija Carević upravio u prvom redu kleru i
i inteligenciji, raspravlja o teškoj savremenoj moralno-
socijalnoj krizi prema uputama sv. Oca Pape Pija XI.
Uistinu predmet je aktvelan i zaslužuje da se s njim
| pozabave svi dobro misleći. U tu svrhu iznijet ćemo
pa ovom mjestu glavnije poteze te vrlo važne poslanice,
= Pošto se je čuvstvenim izražajima sjetio svojih pre-
šasnika na biskupskoj stolici dubrovačkoj, te u svome
— radu. istaknuo nadu u pomoć, koju će dobiti sa strane
svjetovncg i redovnog klera i redovničkih ženskih obi-
telji, presvijetli biskup živo cita tešku današnju mo-
ralno-socijalnu krizu u svijetu i kod nas. Vjerski nehaj
se razmahao i otugiio crkvi čitave klase naroda, Opaža
_se svuda raspadanje moralnih snaga kršćanskog puka.
Društveni živci je rastrovan. U obiteljskom životu uz-
drman je normalni odnos izmegju članova obitelji.
_ Vjerski život je dosta nazadovao, te se zanemanu u
| najvažnije vjerske dužnosti, zapuštaju se Božje i cr-
, kvene zapovijedi, a zavodi, neki laički ili gospodski
moral bez božanske sankcije. Č'ni se da ljudsko dru-
_štvo ne samo mne napreduje u općem prosvijetljenju
nego se vraća barbarskom divljaštvu.
b A koji su uzreci tako pogibeljne moralno-sccijalne
| krize ? Prvi su uzroci u materijalističkom duhu vre-
— mena, koji se izrazuje u neumjerenoj težnji za mate-
rijalnim dobrima; ova pak dobra u neumjerenoj težnji
\ragjaju kvarenje ćudoregja i neslogu. — Dalnji je
uzrok ljudski egoizam, koji nezna opće interese pret:
postaviti svojima i privatnima, — Dalje vjerski indi-
HMerentizan ili laicizam zanemarujući božje i crkvene
| zapovijedi, rušeći obiteljski mir i kršeći nerazriješivost
katcličkog braka, laicizirajući školu ostranjivanjem
vjerske obuke stvara strašnu pustoš u srcu i duši
= modernog čovjeka. Napokon najkobnije vrelo otrova,
| što kola po žilama današnjeg društva jest ona prak-
tična lažna kvltura, koja se danas msahom širi,
| Prava kultura ne priječi ljudske sreće dok se me
zlorabi proti vječnoj svrsi ljudskoj. Ali baš zloraba
kulture i upotrebljavanje njezinih tekovina 'na zlo,
to je ona današnja lažna kultura, iz koje izviru
tolika socijalna zla. Žilosna je činjenica, da se i ću-
| dorednost žrtvuje tobožnjem napretku kulture napose
u književnosti, umjetnosti, kinu, plesnim dvoranama
= i nećudorednoj golotinji u odijevanju ženskog svijeta,
|A tcmu najviše služičveći dio moderne štampe, koja
| laska svakojakim strastima.
Koja su pak sredstva, da se uspješno liječe rane,
što ih zadaje ova teška društvena moralno-socijalna
| kriza ? — Najuspješniji je lijek protiv te krize: unašati
u ljudsku zajednicu: ,Mir Kristov“. A taj može da
postoji samo onda, ako svi ljudi u javnom i zasebnom
živolu vjerno obdržavaju nauku Kristovu, njegove za-
| povijedi i primjere, i ako Crkva u tako uregjenoj za-
jedn ci uzmogne štititi svakolika Božja prava koliko
> ua pojedine ljude, toliko ma ljudsko društvo. Dakle
— praktički kršćanski život!
U prvem redu treba da Mir Kristov unosi u ljud-
ska srca svećenstvo svojim neumornim dušobrižničkim
| radom, nadasve katekizacijom, koja je dandanas po-
trebita i starijim i mlagjim.
Posebni pak savremeni rad klera izvan crkve je
»Katclička Akcija“, naime skroz nepolitičko udruženje,
a sastoji u saradnji katoličkih svjetovnjaka sa sveće-
| nicima u prosvjetno-odgojnim društvima pod vodstvom
i disciplinom mjesnog Ordimarija. Sviha je katoličkoj
_ akciji obnova društva u Kristu. Treba dakle nastojati
oko organizovanja u ovome smislu katoličke omladine,
katoličkih žena i katoličkih muževa, Time će se po-
množiti broj onih, koji će unositi mir Kristov najprije
u svoje srce, a onda u obitelji i ljudsko društvo, da
ga obnove u Kristu.
Ovakova udruženja katoličke akcije potrebita su
majprije s općeg marodnog gledišta, jer njiva narodnog
rada je prevelika te ima polja za svakoga. Koliko više
prosvjetno-uzgojnih organizacija sa ispravnim načelima
djeluje toliko bolje za naš narod. Svaki rodoljub treba
da se veseli, kad niču movi trudbenici oko narodnog
prosvjećivanja i dobrog uzgoja. Druge postojeće or-
ganizacije, koje nijesu pod vodstvom Crkve, ne trebaju
se bojati ovoga rada već se u radu i uzgajanju svoga
naroda plemenito natjecati. Ali su organizac je katoličke
akcije još više potrebite sa vjerskog gledišta, da ne-
ustrašivim: javnim ispovijedanjem sv. vjere i točnim
vršenjem crkvenih zakona pobijaju današuji vjerski
indi/ferentizam. Veliku brigu treba posvetiti! oganizova-
nju radništva u kršćanskim društvima.
Nije pak moguće zamisliti uspješnog rađa oko
promicanja mira Kristova u društva bez širenja i po-
maganja dobre katoličke štampe. S toga treba širiti naš
hrvatski katolički dnevnik i ostalu religijoznu i kato»
ličku štampu, a osobito onu, što postoji u našoj bis-
kupiji te brani i širi Kraljevstvo Kristovo na zemlji.
Di ista tačne duboke misli o savremenom bolnom
društvenom životu sa logičnim dedukcijama za us-
pješno liječenje zla u današnjem društvu.
fromalsko i medicinsko bilje u Dalmaciji
Uspjesi ,Zadružne Matice“ u Splitu
za unapregjenje Dalmacije.
Povodom izvješća, koje je Ministarstvo Poljopri-
vrede pred neko vrijeme zatražilo od Zadružne Metice
u Splitu, ona je za to Ministarstvo sastavila opsežnu
spomenicu o' unapregjenju atomatskog i medic'nskog
bilja, obazirajući se u prvom redu na ružmarin, ka-
dulju i buhač te na Javandu (dešpik), koju bi kod nas
u što većoj mjeri trebalo propagirati, kao što i ma
pčelarstvo, koje je u uskoj vezi sa kulturom aromat-
skog i medicinskog bilja. Ministarstvo je usvojilo pred-
loge Zadružne Matice, kako da se ova važna grana aro-
metskog i medicinskog bilja kod nas što bolje una-
predi'u krajevima, gdje već postoje Ružmarinske Za-
druge, kao i u ostalim primorskim i zagorskim
krajevima Dalmacije; na koje bi trebalo ovu gospo-
darsko-industrijsku granu protegnuti.
Ministarstvo Poljoprivrede prihvatilo je predlog
Matice, da se osnuje biblioteka i pribavi literatura za
proučavanje medicinskog i aromatskog b'lja. Pristalo
je, da jedan agronom bude poslan u južnu Francusku
u svihu proučavanja kulture i industrije toga bilja, u
prvom redu lavande, ružmarina i ostaloga. Izjavilo se
je spremnim izaći ususret za podignuće modernog
mlina za buhač i isto tako izaći ususret ružmarinskim
zadrugama ili posebnim zadrugama, koje bi se za
buhač osnovale. U pogledu — pčelarstva i podizanja ra-
cionalnog pčelarenja, a u vezi sa kulturom ovoga
bilja i odnosnih Ružmarinskih Zadruga prihvatilo je
odnosne predloge Matice, te se izjavilo pripravnim
izaslati jeduoga stručnjaka, koji će sa d«legatom Za-
družne Matice obaći krajeve, koji dolaze u obzir u
svrhu održanja zadružno-ružmarinsko-pčeiarskih teča-
jeva osobito na otoku Hvaru. Ministarstvo je već in-
terveniralo, da u novom zakonu bude regulirano pita-
nje trgovine sa buhačem. Prihvatilo je, da po jednom
stručnjaku bude pregledano polje zasagjeno lavandom
u Pošpilju na otoku Visu, te ako lavanda bude odgo-
varala, da se omogući njezino presagjivanje u osta-
le krajeve.
Isto tako će Ministarstvo uznastojati, da naši
domaći proizvodi ove grane budu redovito zastupani
na svim domaćim i stranim. gospodarskim izložbama,
te da se domaćim proizvodima pokrivaju potrebe
državne, vojne i ostale, Ministarstvo je kod Odjel enja
za agrarnu politiku i kooperaciju posredovalo, da se
omogući pribava kctla onim Rožmarinskim Zad:uga-
ma, koje ga još nemaju, a jednoj zadruzi da uzmogne
dograditi bunar u svrhu prekapanja ružmarina. Pri-
hvatilo je predlog o osnivanju jednog oglednog polja
na otoku Hvaru za aromatsko i medicinsko bilje, u
prvom redu za lavandu i jasmin, te se izjavilo, da ne
će žaliti materijalnih sredstava, da se to polje orga-
nizira, kako bi odgovaralo potrebama unapregjenja
osobito lavande i jasmine.
Kako se Ministarstvo izjavilo pripravnim o svom
trošku štampati praktične opise pojedinih biljka iz
goraje grane, Matica će ovih dana predložiti M nistar-
stvu nekoliko sastavaka izragjenih od domaćih struč-
njaka u pitanju aromatskog i medicinskog bilja.
Ova bi akcija imala da bude nova faza u razvoju
intenzivnog i ekstenzivnog unapreg enja ove važne
grane, od koje bi naša Dalmacija mogla da crpi
velike koristi.
a : E
Svojim dragim sugrađanima.
U potištenosti duha svoga, satrt od boli za pre-
slatkim svojim Ivom, nijesam u stanju da dostojno
izjavim sve što mi srce osjeća prema Dubrovniku, koji
je tako veličanstveno, tako dirljivo ispratio do Mihajla,
u jedaoj sunčanoj apoteozi, svoje milo dijete, svoga.
velikoga Pjesnika i Glasnika.
Od Općine, koja je svaku stvar izvršila sa dns
bokim i divnim pijetetom prema velikom Sinu Du-
brovnika, od našega svećenstva svjetovnoga i od Re-
dova, koji su toliko bili blizu srcu našega oca i nas
njegovih sinova, od naše slavom ovjenčane vojske,
od prijatelja, koji su nađ mojim Ivom progovorili
nježne i definitivne riječi, do najskromnijega gragja-
ina, svakome hrli, iz ove okrutne udaljenosti, krik
inoje duboke, bratske, neprolazne zahvalnosti, i u ime
moje ueutješive sestre Gjene.
Sticaj najnesretnijih prilika, — nakon što sam
skoro godište dana i ako teško bolestan neprekidno
, bio uz moga Iva — odrekao mi je vrhovnu sreću da. _
Mu primim posljednji uzdah i da ga ispratim do na-
ših čempresa. Na Mihajlu, pred onom grobnicom koja
tvrdo i vjerno drži u iščekivanju Uskrsnuća, sve moje
mile, svu jednu zlatnu prošlost, bio bih predao lvovu
poruku, koju sam evo sad, u izvršenju Njegove volje,
prinugjen da ovim putem saopćim svim svojim dra-
gim sugragjanima.
Dvadeset i prvoga Maja Ivo je bio strašan, od
onoga istoga srčanog napada kome je jaoh sada pod.
legao. Poletih njegovoj postelji, pošto prizvah svećenika.
Moj Ivo skrušeno primi viatik i posljednju pomast. Bio
je na izdahnuću, Da nijesu potrčali valjani ljekari Sa-
natorija, koji upotrebiše najenergičnija sredstva, bio bih
ga već tada izgubio! Dok je još lebdio izmegju života
i smrti, uzeo me za ruku i reče mi:
»Lujo, pozdravi mi Dubrovnik ! Reci mu, da sve
što je najbolje u meni, Njemu samome dugujem!“
Opasnost minu i nakon samo nekoliko ura moj
se Ivo trgne iz blijedoga mrtvila. Bio je taj put spašen,
Ja ostadoh kod njega još par Nedjelja. Otputovah na
njegovu izričitu molbu, da zauzmem u interesu narodne
stvari, svoju novu dužnost u ovome gradu. Spremao
sam se da Ga i opet posjetim i ako se još osjećam
slab — ali mi Bog odreče ovu milost, Neka se nje-
gova volja viši.!
Evo što je Dubrovniku moj Ivo poručio, Ovo je
njegov testamenat. Ovo je njegova poruka naročito
mlagiemu naraštaju. Smatrao bih da sam se i njemu
i Dubrovniku iznevjerio da nijesam ispunio lvovu
posljednju želju.
Kad Dubrovnik ima ovakvu čarobnu woć da
nadahne bogodanog pjesnika i još u doba mučnih
borba i teških iskušenja, Grad će po Ivovom ugledu,
sigurno nadahnuti još i druge potemke N,egove slave,
A kad god budu duhovi klonuli, neka pogju do M haila
i neka kleknu na rijegov grob. Povratiće se okrijepljeni
i sviježiji kad začuju savjete i bodrenja što će im
šapteti veliki sin dubrovačke zemlje, koji produžuje
da straži i čuva Svoj Grad.
U Parizu Na Gospu Malu 1929.
Lujo Vojnović.
Pisma iz naroda.
SPLIT. Otkriće spomenika Grguru Ninskome. Napokon
je odregjeno da se otkriće ovog spomenika izvrši u
nedjelju 29. t. mj. Općinsko upraviteljstvo trudi se, da
ovom prilikom upriliči što veće nacijonalno slavlje.
Svim vlastima, i mjesnim društvima razaslani su spe-
cijalni pozivi: ma svečano otkriće spomenika Grgura
Nnskog, u historiji najpoznatijeg hrvatskog biskupa,
simbola narodnog odpora i održanja narodne svijesti
na našim obalama. U istome se najavljuje dolazak
Ni. Velič. Kralja, koji će otkriti spomenik. Koliko
doznajemo dolaze tom prigodom i mnogi crkveni i
državni dostojanstvenici. Spomenik će blagosloviti nad-
biskup Bauer. Kako se očekuje veliki broj gosti, to su
nagjeni posebni parobrodi koji će služiti ka hoteli.