POŠTARINA PLAĆENA U GOTOV
pra U GOTevu
Naro
DUBROVNIK, 10. Oktobra 1929.
Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.
ORE God. XI.
dna Svijest
Cljžna le listu 5, Din, mjesačno; za Inozo:
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare,
mstvo 10 Din. mjesečno
Izlazi svakog Četvrtka,
Pojedini broj Din. 1:50
Vlasnik - izdavač - urednik:
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I, Birimiša) — Dubrovnik
Kraljevina
Zakonom: o nazivu i podjeli kraljevine na upravna
područja, što ga je 3. listopada o, &. potpisao Njegovo
Veličanstvo Kralj, odsle će Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca imati službeni naziv »Kraljevina Jugoslavija“,
Ovim se istim zakonom ukidaju do sada posto-
jeće 33 oblasti, a čilavo se državno područje dijeli u
devet banovina,
Banovine su: 1). Dravska sa sjedištem u Lju-
bljani, 2). Savska sa sjedištem u Zagrebu, 3), Vrbaska
sa sjedištem u Banja Luci; 4) Primorska sa sjedištem
u Splitu, 5). Drinska sa sjedištem u Sarajevu, 6). Zet-
ska sa sjedištem u Cetinju, 7). Dunavska sa sjedištem
u Novom Sadu, 8), Moravska sa sjedištem u Nišu i
9). Vardarska sa sjedištem u Skoplju.
Gradovi Beograd, te susjedni Zemun i Pančevo
čine posebno upravno tijelo, koje se naziva »Uprava
grada Beograda“,
Na čelu banovine stoji ban, kojega postavlja Kralj,
te je predstavnik kraljevske vlade u bavovini ($ 5),
Ban je najviša politička vlast u banovini i vrši sve
poslove koji spadaju u njegovu nadležnost ($ 8.) na
_ svoju ličnu odgovornost, a radi u svemu po upustvima
resornih ministara (6 19.)
E Dosadašnji veliki župani i čitavo pripadajuće im
sesoblje stavljaju se na raspoloženje bana ($ 23.), koji
_ će raspoložiti tim osobljem prama potrebi i svojoj
— uvidjavnosti.
Isto tako, ukidajući zakon 26, rujna 1922, o oblas-
nim i sreskim samoupravama, stavlja se i čitavo to
osoblje na raspoloženje,
: Osim ovim ustanova, koje su u direktnoj vezi sa
ami nazivom zakona, sadrži ovaj još dvije vrlo važne
odredbe, a io su oma $ 28., po kojoj će ministar unu-
— tarnjih_ djela ,odlučiti o ukidanju društava i ustanova,
čije je plemensko obilježje ili ime, cilj ili rad u su-
= proinosti s državnim i narodnim jedinstvom“, te ona
$ 29. koja glasi: ,Od dana stupanja na snagu ovog
_ zakona mogu se uopće isticati i nositi samo državne
| zastave*,
Proglašenje ovog zakona
sa zadovoljstvom.
$ Sam zakon, osim pojednostavljenja naziva, koje
_ po riječima presjednika vlade g. generala Živkovića,
obilježuje puno državno i narodno jedinstvo te sim-
\bolički izražava ideju pune jednakopravnosti i bratstva
nas slavena na jugu“, pojednostavnjuje i upravu.
Ovim se zakonom provodi napokon u život neka
= decentralizacija uprave, vodeći očito računa o tome,
što se često naglašavalo i sa naše strane, da strogi
centralizam uprave u našim prilikama škodi ne samo
speditivnom riješavanju poslova, već da je preskup i
da može često griješiti uslijed nepoznavanja posebnih
i lokalnih prilika, :
i Zakonodavčeva je namjera očito danas ta, da se
= doskoči svim tim zlima, pa znači zato i promjenu či-
\tavog dosadašnjeg sistema. Dao pak Bog, da se nade,
koje se u to polažu i ispune u cjelini !
Naš Dubrovnik pada uslijed ovog zakona u teri-
toriju zetske banovine, koja ima sjedište u Cetinju,
središtu bivše Crnegore. Ova banovina graniči na sje-
vero-istoku sa primorskom banovinom, te joj granica
leče uz nju sve do tromegja srezova dragočevskog,
užičkog i studeničkog, a odatle ide istočnom granicom
\srezova studeničkog, deževskog, miitrovačkog, istočkog
i pećskog sve do Kozijeg Rinja (jugozapadno Peći)
ma granici albanskoj, a zatim ide državnom grani-
com ma more.
; Zetska banovina ima površinu od 32,322 km.2
a broji 840,000:— stanovnika. Stanovnici su razne
jere. Ponajviše ima pravoslavnih, pa muslimana i
zad katolika. Jezik najvećeg dijela stanovnika je
lčišće ijekavsko narječje, dok u jugo-istočnom dijelu
banovine obitavaju većinom Arnauti, koji govore alban-
kim narječjem. :
_ Ova banovina obuhvaća osim našeg kotara još
i srezove : Trebinje, Stolac, Nevesinje, Gacko, Bileće,
Ljubinje, Bar, Bojanu, Krajinu, Ulcinj, Crnicu, Kolašin
prihvaćeno je općenito
e
Jugoslavija.
Rovce- Moraču, Andrijevicu, Kralje, Mateševo, Plav-
Gusinje, Velinje, Nikšić, Goransko, Šavnik, Bivče, Dani-
lovgrad, Podgoricu, Tuzi, Cetinje, Crnojević Rijeku,
Čevo, Prijepolje, Priboj, Boljenicu, Plevje, Sjenicu,
Novi Pazar, Sahović, Bijelo Polje, Istok, Mitrovicu,
Berane, Peć, Deževu, Štavicu, Rašku, Novu Varoš, Loznu,
Najplodniji je kraj Metohija, koja je još vazda
sasvim primitivno obragjivana, dok bi, kad bi bila
racijonalno obragjivana, mogla da sama prehrani daleko
veći broj pućanstva od onog čitave banovine. — Ru-
dama pak baš obiluje istočni gorski kraj, ali to veliko
blago leži neiskorišćeno uslijed preteških promet-
nih prilika.
Zakon, općenito uzevši, a po gotovu zakonodav-
čeva namjera je vrlo dobra, ali će naravno trebati
mnogo vremena, dok se marod uživi u novu upravu
i podjelu zemlje, — Treba zato inirno sačekati razvoj
dogagjaja sigurnim pouzdanjem, da će Ni. Vel. naš
viteški Kralj, koji je odrješito znao razriješiti ovaj gor-
dijski čvor, znati do kraja i na opće zadovoljstvo rije-
šiti i ostale još danas neriješene pojedine probleme.
O značenju spomenika Grguru Ninskom.
O značenju spomenika Grgura. Ninskog, donosi
»Obzor« od 1. ov, mj. ovaj članak :
»Hrvatski biskupi su mudro postupali, što su
prisustvovali otkriću spomenika Grguru Ninskome
usprkos pitanja izvjesne štampe, koja je pokušala,
da na poseban način protumači pojavu i misao prvog
kancelara Hrvatskog kraljevstva. A riječi, kojima je
hrvatski metropolita otrtao. ličuosi'; ninskog biskupa,
oborile su čitav splet podvala, povijesnih neistina i
prozirnih namjera, koje su se pokušale oviti oko lika
Grgura Ninskoga. Uzaludno je neka štampa prešutjela
govor zagrebačkog nadbiskupa, premda je na široko
objavila ostali dio svečanosti, Njegov je govor povi-
jesnog značaja, ne samo jer utvrgjuje pravu i povi-
jesnu istinu .o Grguru Ninskome, nego i zbog toga,
jer je pokazao pravi odnos izmegju današnjeg hrvat-
skog katoličkog episkopata i misli ninskoga biskupa.
U svome je kratkom ali jezgrovitom govoru zagre-
bački metropolita dao u širokim potezima vjernu sliku
nastupa Grgura Ninskoga ma dvima splitskim sabo-
rima. Istakao je ono što je bitno, jer obara jednim
mahom namjeru, koja je otvoreno išla za tim da suprot-
stavi Grgura Ninskoga glavaru rimske crkve i da
izmegju prvog hrvatskog kralja i njegovog kancelara
izdubi jaz na pitanje slovenskog bogoslužja u crkvi.
Zagrebački nadbiskup je utvrdio povijesnu istinu, koju
ni jedan povjesničar do sada nije uopće ni pokušao
ozbiljno osporiti, da je Grgur Ninski bio vjeran sin
rimske crkve, i da nije nikada došao ni zbog kojeg
pitanja u sukob s papom. A utvrgjena povijesna činje-
nica dosljedno i neumoljivo pobija do krajnjih granica
sve pokušaje, da se Grgur Ninski postavio kao neki
predstavnik otpora hrvatskoga naroda protiv rimske
crkve i njene hijerarhije, U tome se pošlo tako daleko,
da je starokatolički list ustvrdio da je starokatolička
crkva nasljednica Grgura Ninskoga. Ipak je, mislimo
previše, da se sa strane jedne crkvene zajednice, koja
iz načela ne priznaje duhcvnu vlast pape, proglasuje
nasljednicom čovjeka, koji je tu vlast kroz čitav svoj
život priznavao kao jednu doginu. Što je sve u drugim
novinama pisano o Grguru Ninskomu, to smo u glav-
nom zabilježili u prošlim brojevima »Obzora«, pa je
suvišno da opetujemo.
U ostalom mislimo, da je i posve suvišno ozbiljno
osvrnuti se na pisanja o Grguru Ninskomu kao Jugo:
slavenu i Slavenu, o njegovom uporegjenju sa Janom
Husom i t. d.«
EZEamnišEsnkNiki ENE NINDNENIINN
PARNA PEKARNA
BALDO BRBORA
proizvagja sve vrsti dvopeka, sitnog peciva
keksa, kruha i t, d. (24)
Narodno slavlje u Splitu.
U Nedjelju 25. rujna otkriven
način spomenik hrvatskom
Grguru Ninskom.
je na najsvečaniji
i katoličkom biskupu
Split je učinio velike pripreme za ovu svečanost.
Peristil i čitav okoliš spomenika bio je okićen zasta-
vama i cvijećem. Pred spomenikom napravljene su
tribine za najviše predstavnike gragjanskih i crkvenih
vlasti, Put od stanice čitavom splitskom obalom do
kazališta bio je prepleten morem električnih žarulja.
Isto tako i zvonik Stolne Crkve, na kome je bio naprav-
ljen kraljev monogram.
Posjetnici za ove slave došli su iz svih krajeva
države. U Petak navečer je stigao preuzv. g. nadbiskup
Dr. Bauer u pratnji msgra Dr, Slamića, dočekan od
splitskog biskupa, velikog župana i gradonačelnika,
U Subotu stigli su još presvij, g.g.: biskupi Dr. Jero-
nim Mileta, Dr. Josip Carević i msgr Mihovit Pušić.
Za ovu prigodu je stigao i šibenski pravoslavni vladika
Dr. Hajdin. Stigli su u zastupstvu vlade ministri
Dr. Drinković, Dr. Švrljuga i Radivojević, te zastupnik
ministra pravde načelnik Dr, Čičić, Slavi su takogjer
prisustvovali zastupnici sviju triju universiteta, pred-
sjednik Jugoslavenske akademije, te brojni predstavnici
kulturnih društava.
U Nedjelju u jutro prispjeli su brojni izletnički
parobrodi krcati naroda iz svih primorskih mjesta i
otoka srednje Dalmacije, a isto tako mnoštvo pučan-
stva autobusima i vlakovima iz bliže okolice,
U Nedjelju u 10 sati u jutro su topovski hitci
sa Sustjepana, te sa naših i engleskih ratnih brodova
usidrenih u «luci, majavili dolazak dvorskog vlaka,
iz kojega je izišao knez Pavle u pratnji maršala dvora,
pa se proveo automobilom preko obale, te se iskrcao
kod Srebrnih Vrata i kroz kordon orlovskih i sokolskih
društava došao do Peristila i ušao u Stolnu Crkvu,
u kojoj je već bila započela svečana pontifi alna misa,
koju je na staroslovenskom jeziku celebrirao presvij.
Dr. Bonefačić, a pjevao zbor sv. Cecilije.
Nakon dovršene službe Božje visoki su gosti
zauzeli svoja mjesta na Peristilu. Tada je uime grada
Splita gradonačelnik Dr. Tartaglia oslovio Ni. Vis.
kneza Pavla, koji dolazi u ime Ni. V, Kralja da otkrije
spomenik. U svom. govoru ističe, kako narod u Grguru
Ninskom vidi ne toliko izrazito historijsku ličnost koliko
idejnog i nacijonainog heroja. Slavi remek-djelo velikog
Meštrovića poklonjeno gradu Splitu, te poziva kneza
kao kraljeva zastupnika da otkrije ovaj spomenik.
Knez Pavle otkriva spomenik i polaže na nj kraljevski
vijenac. Pjevačko društvo sv. Cecilije otpjevalo je tada
Odakovu : ,Se jerej veliki“. Na to je hrvatski metro-
polita Dr. Ante Bauer izrekao govor, u komu je vjerno
ocrtao ličnost i rad Grgura Ninskoga te njegov odnošaj
* prema rimskoj Stolici.
Nakon govora nadbiskup je prema crkvenom
obredu blagoslovio novi spomenik. Udruženi zborovi
društva »Guslar« i »Zvonimir« otpjevali su Hatzeovu
pjesmu : ,Grguru Niriskom“, a tada je slijedilo pola-
ganje vijenaci. Do stotinjak vijenaca je bilo položeno
počam od naših najviših kulturnih ustanova do seoskih
općina. Splitska oblasna samouprava položila je pred
spomenik novi staroslovenski misal izvezen cvijećem
i zastavama. Pjevački su zborovi otpjevali državnu
himnu i time je svečanost na Peristilu dovršena.
Kroz gusti špalir naroda odvezao se knez Pavle
na stanicu, a malo poslije episkopat do biskupske palače
praćen orlovskom glazbom i predstavnikom Hrvatskog
Orlovskog Saveza g. F. Ž. Donadini. Pred palačom
je orlovska glazba odsvirala još nekoliko komada.
U podne je priregjen u velikoj dvorani hotel
»Centrala“ svečani banket, kome je uz kneza Pavla
i episkopat prisustvovalo oko 150 uzvanika.
Poslije podne se Princ Pavle odvezao na Marjan
i na solinske iskopine,
Oko 5 sati formirala se na Hajdukovom igra-
lištu velika povorka sa glazbama, koja je prošla glav-
nim ulicama i obalom do željezničke stanice, Čim je
zamračilo glavne su splitske ulice osobito obala, plivale
u moru električnih žarulja.
U 8 sati je u općinskom kazalištu bila svečana
predstava, na kojoj su izvedeni dijelovi iz Tijardo-
vićeve operete: ,Splitski Akvarel“ i , Zapovijedi Mar-
šala Marmonta“.
Pri svečanosti je sudjelovao i engleski admiral,
koji se nalazi na brodovlju usidrenom pred split-
skom lukom. Š
FIGOL eliksir sigurno i prokušano sredstvo kod
neurednosti probave i bolesti stomaka i crijeva. Cijena
boci 35 Dinara. Dobiva se u Apoteci u Gružu.
setovi IDI E OS SRNA I