Br. 43.
Sveti Otac i banjalučki proces.
»Novosti« od 20, X, u svom uvodni »
slovom ,Vladimir Gortan“ pi peiniivne
»Bilo je ovih dana u nas naivčina, koji su držali
da do izvršenja one odurne puljske osude :ne će doći.
Neki su čak računali na intervenciju talijanskih. žena
i — Pape... Sa svima su računali ti naši dobri ljudi,
samo ne sa mentalnošću Talijana, megju koje treba
dakako ubrojiti i samoga svetoga Oca, Od cara Na-
poleona — da ne govorimo o pregjašnjim vremenima
— pa do današnjega Rim je bio uvijek na glasu
s prolijevanja krvi: Gospodarili u njemu Kaligule ili
razni Borgije, u stvari bilo je svejedno. Mijenjala se
samo forma: umjesto križa zavladala bi vješala, umjesto
strjelice = tane i sve tako“,
Zatim megju ostalim tvrdi i Ovo :
»Giunta, najsuroviji palikuća Italije, danas uživa
u Rimu najveće časti,
I sam Papa Pijo X, slavi ga i pušta, da se nje-
govi kardinali s njime slikaju.“
Uvodničar »Novosti« s ovakvim neistinitim i
uvredljivim tvrdnjama ne doprinosi ništa slavi žrtve
pok. Vladimira Gortana. Ovakvo pisanje »Novosti«
samo kvari slogu i jednodušnost svih naroda i svih
vjera Jugoslavije u osugjivanju barbarske osude nad
istarskim hrvatskim omladincima. Ako su maivčine,
koji su sa u stvari pok, Gortana obratili ma Sv, Oca,
onda su bili naivčime i oni, koji su zamolili S. Oca
_ Benedikta XV. g. 1916. da se zauzme za Srbe, osu-
gjene u banjalučkom procesu radi veleizdaje. Onda je
g. Datiilo Dimović, branitelj osugjenih Srba bio naj-
veći naivčina. A ipak su intervencijom -sv. Oca Bene:
dikta XV. tada ma smyst osugjeni Srbi pomilovani.
_ Dakle je li naivnost obraćati se na sv, Oca i je li
Papa zaslužuje već obzirom na zasluge iskazane Sr-
bima onakvo tretiranje, i identificiranje sa onima, koji
| su dali osuditi i strijeliti pok, Vladimira Gortana
"GRADSKE VIJESTI.
Svečanost Krista Kralja i proslava misničkog
jubileja sv. Oca Pape Pija XI, U Nedjelju dne 27.
oktobra 1929. proslavit će se svečanost Krista Kralja.
_ U stolnoj će crkvi toga dana u 10 sati presvij, biskup
Dr. J. Carević odslužiti će svečanu pontifikalnu sv.
| Misu sa prigodnom homilijom u počast 50-godišnjeg
misničkog jubileja sv. Oca Pape Pija XI. — Popodne
_ u 4 sata obavit će se procesija za postignuće jubilar-
= nog oprosta uputivši se iz katedrale u franjevačku pa
| u dominikansku crkvu i natrag.
Program pjevanja »Crkvenog Pjevačkog Zbora“
_ preko Pontifikalne sv. Mise u mjesnoj Katedrali u
Nedjelju (27. o. mj.) prigodom svečanosti Krista
Kralja. 1.) J. V. Vruticky:: ,,Ecce .Sacerdos Magnus“
| (muški zbor). (Prva izvedba). 2.) Griesbacher : »Di-
_ gnus est Agnus“ (muški zbor). 3.) Magri: , Missa in
| kon. S. Francisci Salesii“ (mješoviti zbor). Na har-
moniumu. prof. Fr.. Lederer, Dirigent A. Gjivanović,
Statueta Sv. Vlaha zavjetovana Kraljeviću
Tomislavu, Na 16. o. mj. predata je Kraljeviću To-
| mislavu statueta Sv. Vlaha, koju mu je zavjetovao pok.
Ivo Vojnović. U rukopisu gospara Iva nalazi se i jedna
| pjesma posvećeua Prijestolonasljedniku Petru još iz
| vremena, kad pokojni pjesnik nije bio slijep,
' Sa koncerta pjevačkih društva slovačkih uči-
telja. Prošlu Nedjelju priredilo je pjevačko društvo
_ slovačkih učitelja, na svojoj turneji po Jugoslaviji,
— uspjeli koncerat u dvorani mjesnog Sokola“. Impo-
zantan zbor od 60 slovačkih učitelja, premda izmo-
\ren napornim putovanjem bez admora, pun je: svje-
žosti i jakosti. Najljepše zvuči partija tenora: prvih,
koji regbi da ne znadu, što je umor, basovni dio,
osobito baritona nešto je slabiji. Zbor je na umjet-
ičkoj visini zbog. sila, koje ga sačinjavaju, al naj-
'\više djelovanjem dirigenta prof, Mil. Ruppeldta, koji
bez ikoje afektacije znade da dominira nad zborom
i da izvuče sjajne efekte. Program je. bia. sastavljen
“pretežno iz epskih, herojskih zborova, koji su u pre-
“akustičnoj Sokolskoj dvorani gromko odzvanjali i uzdr-
_žavali brojnu publiku u neprestanoj napetosti. Publika
\je bila: oduševljena preko cijelog koncerta. Slovački
učitelji primili su buket cvijeća od čehoslovačkog kon-
sula u Dubrovniku, vijenac od ,Češke Besede“ i vije-
mac od pjevačkih društava ,Sloge“ i , Dubrave“,
Čin pleteta. P. N, gosp. Julio Amslberg da _po-
asti uspomene svoje blagopok, supruge g.,gje Elze
'Amslberg rogi. Hessel udijelio je mjesnom , Dječijem
Zakloništu“ Dinara 250. Na ovom plemenitom činu
\uprava zavoda i ovim putem najljepše zahvaljuje.
NARODNA SVIJEST
Gostovanje beogradske operete završilo: se je
sinoć, — Opereta kao takva je plod dekadence operne
umjetnosti, pa je razumljivo, da je danas sa savreme-
nom veoma raširenom pokvarenošću »tmjetničkog“
ukusa, komu opereta ima da služi, još na nižom nivou,
nego li je bila u svome početku. To nam dokazuju :
njezin sadržaj sa svojom nepotpunom i često neobra-
zloženom obradbom, redovita ležernost (uz rijetke
iznimke) muzičke kompozicije i manjkavost orhestralne
punine, ispunjavanje praznina karikiranim činičnim
kumorom i natrpavanje egzotičnih baleta i plesova.
Zato ljubitelji prave kazališne umjetnosti ne mogu da u
Opereti nagju zadovoljenje svojih umjetničkih osjećaja. —
A beogradska je opereta dijete svoga vremena, zato
ima i sve njegove konture, — Orhestar Kraljeve Garde
i odviše je reduciran : samo 2 prva i 2 druga violina (I),
zato su nadmoćni puhački limeni instrumenti, A i taj
je orhestar prejak za pjevače, jer ih znade često posve
pokriti, Inače g. Plecity kao dirigent je vrsna sila, te je
znao dobro disciplinovati svoj orhestar. — Od solista
se ističu soprani g.gje Evka Mikulić i Paula Jesić i
tenori gg. Gjuka Tebuhović i Ivan Gorski svojim ugod-
nim glasovima i svojom dotjeranom igrom. U koru je
uadmoćan ženski elemenat, a dobri su i basi, te je
uopće cio kor siguran u naslupu. — Što se tiče igre
kod većine ansambla je naravna i uspjela osim katkad
pretjerane komičnosti i g. režiser Aleksandre ne bi
smio dozvoliti nikada onako drastičnu reprodukciju
čisto nepristojne igre u I, činu te predstave a i kod
drugih. U ostalom režija i dekoracija je sugestivna i
postiže iluziju. Izbor komađa nije bio sretan. Kakovu
odgojnu svrhu imadu komadi kakav je n. pr. Pas sur la
bouche i Adje Mimi? Valjda je tu suvišna rasprava o
ukusu ? ! A zar je balet sa svojom golotinjom — umjet-
nost? Ta akrobatska vještina spada u cirkus, a i tamo
u pristojnoj formi! — Nažalost i lijepi dio naše pu-
blike daje i odviše dokaza svog ukusa, kad redovito
na svaki nmajprostiji ples frenetički plešće, da to mora
izgledati smiješno i samim igračima. — Dakle u jednu
riječ: sa ovakovom umjetnošću“ savremene operete
ne možemo biti zadovoljni. Mi tražimo na našoj po-
zornici pravu umjetnost, koja je ono što mora biti :
pozitivni socijalno - odgojni faktor |
Potrebita mjera opreznosti. Pišu nam iz grada :
Kako se to više razvija kolni promet na našim nesraz-
mjerno uskim putevima i prolazima, raste neprestano
i pogibelj, da prolaznici stradaju; a pošto se toj ne-
volji ne dađe maprečac radikalno da doskoči, bilo bi
već skrajnje vrijeme, da se odmah učini što se dade
učiniti. Čovjeka zazebe u srcu, kad vidi izmegju 7%
i 8 ura ujutro danmomice onoliki promet teretnih i
osobnih auta na onomu poput crijeva uskom putu
izmegju gradskog zvonika i gradskih vrata ma Pločama
iza Revelina baš u doba, kad onuda prolazi tri do
četiri stotine gimnazijalaca u školu. Mi u strahu ša-
ljemo iz kuće svoju djecu, strepeći za njihov život,
da nam ih ranjene ili mrtve ne donesu kući. -U inte-
resu javne sigurnosti molimo redarstvenu Vlast, da
barem u školske dane izmegju 7% i 8 ura ujutro
zabrani na spomenutom prostoru prolaz autima i svim
prevozilima uopće. Kroz to kratko vrijeme mogu kola
da ostanu i na Pločama, dotično u gradu; a ako im
baš treba onuda proći, neka to. čine iza 8 ura,. kad su
djeca već u školi. Bezobzirna vožnja u kritično doba,
sve i kad ne bi mogla da ima kobnih posljedica, izlaže
prolaznike neprilici, da za kišnih dana budu od kola
ispljuskani. blatom. Vruće stavljamo na srce ovu stvar
odlučujućim faktorima prije nego se na opće zaprepašte-
nje dogodi kakva-teška nesreća. — Mekoliko roditelja,
Bilo bi i kod nas potrebito. Većina je manjih
američkih gradova na svojim prometnim ulicama stavila
table s ovim natpisom : »Pozor šoferi i automobilisti |
Ako vozite lagano, vidjet ćete naš grad; ako naglo
jurite, vidjet ćete našu: tamnicu I“ Bilo bi i korisno i
potrebito, kad bi se slične table namjestile i po na-
šim gradovima.
Osugjeni šoteri. Prošle subote bio je od okruž-
nog suda osugjen na tri mjeseca strogog zatvora Ha-
kija: Čerkić, a juče Dragiša Kruščić na 4 mjeseca
strogog zatvora.
Prva jesenska kiša. Sv. Luka (Petak 18 o. mj.)
navukao jugovinu već u Subotu a u Ponedjeljak u
jutro počela tihai blaga kiša, dok u pobjed nije došao
tako: jaki: pljus, da je prostor ispod zvonika bio po-
plavio. Jugovina se još uvijek drži, pak je-nade, da
će pasti svuda obilna kiša toli potrebita cijeloj Dal-
maciji a osobito našim: otocime; koji nemaju: izvor vode,
Prodaje so razno salonsko i drugo
pokućstvo. Za bolju informaciju upitati adresu na
upravu: ovog; lista. (438)
Str. 3.
| Pob jed ni h
u naljecanju
olko održavana
Zara vih i kijje
pih zuba, u toku
40 godina ste-
kao je nebro-
jene prija-
telje krem
za zube
KALODONT
Ljepši zubi
Ispiti osposobljenja (praktični ispiti) za učitelje
osnovnih škola počeće kod povjereništva mjesne Uči-
teljske Škole u ponedjeljak 11. novembra i. g., a odmah
iza njih ispiti osposobljenja za zabavilje, Ispiti će se
vršili po starom pravilniku onako, kako su se vršili i
u dosadašnjim ispitnim rokovima, Molbe za pripust
treba da se navrijeme upute povjereništvu Učiteljske
Škole — Dubrovnik, preko uprave škole i sreskog
nadzorništva. Ako molbe ne stignu najdalje do 10,
novembra ili ne budu sastavljene po propisima, po-
vjereništvo se neće na njih obazirati. Svaki prijavljenik
treba da molbu napiše svojom rukom. Molbama će
se priložit: 1. Kratak opis života i obrazovanja, 2,
Svjedodžbu zrelosti učiteljske škole. 3. Pregled dosa-
dašnje: službe, ovjeren od školskih nadzornih organa,
kojim će se ustvrditi da su barem dvije godine (ukupno
20 mjeseci rada u školi) sa uspjehom služili u kojoj
državnoj školi. Kandidati se imaju prijaviti 11. novem-
bra 1929, god. u 8 sati prije podne kod povjereništva
u Učiteljskoj školi u Dukrovniku. Taksa je za ispit
Din. 80 od svakog kandidata za svakog člana ispitnog
povjereništva, a djelovogji ispitnog povjereništva od
svakog kandidata za 20 posto manje od honorara za i
članove ispitne komisije.
Nezgoda stare Jele u Gružu. Primamo. Prošli
četvrtak: na podne starica Jele Kašica, poznata u Gružu
što kupi otpatke drvlja i golokud, što se prospe iz
vagona, da se tako može prehraniti, skoro je nastra-
dala. Htjela je jadnica blizu crkve Sv. Križa proći
preko. puta, te premda je kondukter tramvaja pravo-
dobno davao: znak, da se ukloni, ona je ipak htjela
proći preko pruge. Kondukter je zaustavio kola, ali su
ova naprijed sklizala radi poljevenih šina, oborila Jelu
sa njezinom vrećicom drvlja, koje je razbilo caklo
tramvaju, a ona svršila pod tram izmegju gvozdene
rešetke i metle. Nastala je panika u tramvaju i megju
gledaocima ovog prizora. Srećom što je kondukter
odmah spustio metlu tako da kola nijesu prošla preko
Jele, i tako nije zadobila nego rane na glavi i nogama
koje nijesu teške, Pošto će stara Jele opet kupiti i
drvlje EE priporučamo jadnu staricu i puliciji i
dobrim Gružanima da stanu na njezinu obranu kad je
bezdušna mlagjarija zadirkiva i uživa, da se ona ljuti.
Nek se tome stane na put i sirotu pusti na miru i
radi čovječnosti i časti Gruža.