ma

% |, CIJENA. JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU. ILI S POŠTOM NA GODINU K 6
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO/NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI f0 PARA.

 

 

RS

“|| mr. 469.

 

Pred izborima u Istri.

Do skora će se. obavili u lstri

: zastupnika za pokrajinski sabor.
«Uspjeli tih izbora od velike je važno-
istine samo za hrvatstvo Istre, već za hr-

vatsku stvar u opće.
Talijani, koji su debro organizovani na
svim linijamni, a uz to dobro novčano snab-
_djeveni — govori se ćak i o nekih 200.000
lira, koje.bi u ovu svrhu pod raznim for-
tama stigle iz kraljevine Italije — sprema-
ju se na žestoku agitaciju i borbu. Ta nji-
ma se radi uprav o životnom pitanju: biti
“ili ne biti.
= Jer hoćeš-nećeš talijanaštvu u Istri već
odzvarija. Probugjena hrvatska i slovenska
svijest u Istri već je došla do tog stupnja,
da slavenski živalj, kaonoti prestavnik o-
gromne većine u zemlji, mora imati i o-
dlučnu riječ. Stoga je današnja većina tali-
janskih zastupnika u istarskom saboru sa-
svim \meprirodna.

| sam markiz Di San Giuliano i cijela
njegova pratnja na skorom sastanku u O-
patiji imagjahu dovoljno prigode, da se na

izbori

vatska zemlja. | kad ga načelnik Voloskog i
Opatije dr.. Štanger ne bi bio pozdravio u
hrvatskom jeziku i naglasio mu "hrvatstvo
Istre, one brojne — gotovo isključivo —
hrvatske zastave, koje'su lepršale ponosno
ne samo.u Voloskom: i Opatiji, nego kroz
icijelu Istru do imal» kilometara pred Tr-
"stom, do Basovice i Lipice, bile su za ci-
jelo čudni mučki pozdrav, a istodobno oči-
(gledan: dokaz i talijanskom ministru i nje-
govoj pratnji, na čiji su teritorij stupili i či-
govom zemljom prolaze.
Nije prirodno dakle ni pravično, da
manjina u zemlji imade u rukama većinu u
\ saboru. To je tim manje opravdano danas,
kad je broj hrvatske inteligencije u Istri
znatno poskočio. Danas se više ne može
, Opravdati nenaravna tvorba istarskog sabo-
ra pretežnijom kulturom, i ako brojem ma-
njeg talijanskog življa, i pomanjkanjem hr-
vatske inteligencije. Istra posjeduje već do-
i voljan. broj umne, sposobne i okretn: hr-

PODLISTAK.

: Moderni nazor o životu.
., Predavanje Dr. Alberta Bazale, sveučil. prof, u Zagrebu.

Utorak naveče 21, tek. imali smo lijepu
zgodu, da čujemo gornje predavanje. Lijepa je i
svake hvale vrijedna namisao naših sveučilišnih

| profesora, da su počeli obdržavati ne samo ni-
zove pučkih predavanja u Zagrebu, već zalaziti
i u provincije. Šteta bi bila, da se osuši sve na
“samom jednom predavanju, pak se nađamo, da
će i drugi profesori slijediti primjer svog kolege,

Dr. Bazala simpatična je ličnost i mila po-
:java, posjeduje lijepi. dar komunikacije, da ga je

“omilota slušati, a uz to je versiran u svojoj struci
Mad malo ko/ drugi. Javnosti je poznati sa svoga
;djela neprolazne vrijednosti »Povjest filozofije«
ud a sveska, što ih je izdala »Matica Hrvatska«
.;1906, i 1909. a i radi drugih rasprava filozofske
inaravi;

Veleučeni je gosp. predavač odabrao temat
“svog: predavanja od velike zamašitosti, i slušaoci
, su uživali u njegovim lijepim prispodobami i u
; njo šetnji po povijesti filozofije od najsta-

rijih do najnovijih vremena zaustavljajući se kod
glavnih (filozofskih sistema: i njihovih prestavnika.

 

U DUBROVNIKU, 25. APRILA 1914.

vatske inteligencije, koja valja da upre sna-
žno svim silama, da već jednom odzvoni
bahatosti i gospostvu Talijana u istarskom
saboru!

 

Ban i koalicija.

(Od našeg posebnog izvjestitelja iz Banovine).

Mnogo se je ovo zadnjih dana govo-
rilo i pisalo o parlamentarizaciji vlade; već
su se iznosila i imena dotičnika iz koalici-
je, koji će da pokriju pojedina mjesta na
vladi, ali od svega toga još nema ništa.
— »Kratka bijaše ljubav naša« — jadikuje
sad koalicija, jer eto ju je ban ostavio na
cjedilu.

Poznavaoci prilika već su unaprijed go-
vorili, da će najdalje do po Uskrsu doći
do raspita braka izmegju bana i srpsko-
hrvatske koalicije, i to se je nagoviještanje
sada ispunilo. Uzalud je koalicija činila sve
moguće, da do toga ne dogje; uzalud je
sve prepuštala Madžarima na volju, a na
štetu hrvatskih prava i hrv. zemlje. Dopu-
stila je čak, da se i naše more otugji, sa-

| mo da se s Madžarima ne posvadi, ali eto
svoje oči uvjere, je li Istra talijanska ili hr-'

Mađžari hoće da se posvade s njome.
Ne samo da članovi koalicije neće reg-

jvlidina mjesta, i kako su pomamni za pe-
štanskim štipendijami. I zato ih Madžari
mame, kad su im potrebni, a kad svoju iz-
vrše, tad ih odbace. I takova se igra više
put ponavlja.

Govorilo se je jošte, da stoga ne sli-
jedi parlamentarizacija vlade, jer da koali-
cija neće da popusti. Sad je eto popustila
toliko, da više ne može, a ipak je njezini
prijatelji sasvim napuštaju. Što je tomu u-
zrok? Mnogi  pravdano misle, da je sve
to radi njezina prevelika srbofilstva, i tako
koalicija izlažući se za bratiju, izložila je
propasti samu sebe.

Pravaška i seljačka stranka.
(Dopis iz Banovine).

Čini se, da se u Banovini stvara opet je-
dna koalicija, ali ne srpsko-hrvatska, nego «viju
hrvatskih stranaka, t. j. pravaške i seljačke. Po-
sebni položaj ovih dviju stranaka u hrv. saboru
nehotice je približio ove dvije stranke i uputio
ih na jedinstveno djelovanje proti neobuzdanim
navalama srpsko-hrvatske koalicije, a i Milinova-
ca. Da li će se zbilja te stranke koalirati službe-
no i kada će to biti, to se do sada još ne mo-
že znati.

Jedno je istinito, da su već dugo ozbilj-

 

bi dobiti mjesta vladinih predstojnika, već

se koaliciji spočitava sa strane vlade i to,
što u Vrginmostu kandidira igumana i pro-
fesora teologije, Valerijana Pribičevića.

ni pravaški rodoljubi — i davno prije izbo-
Ye — željeli, da bi se seljačka stranka ostavi-
[la svojih eksperimenata sa seljaštvom bez hr-

vatskoga državnoga prava te stupila na načela
| stranke prava, u kojoj je spas Hrvatskoj pak i
| seljaštvu našemu. Ako dogje do toga spoja bit

»Pester Lloyd« sustavno piše, da se će to dobro i po stranku prava i po seljačku

koaliciji ne dade vlada, i da se Pribičevi- | Straeku

ćeva brata ne pušta u sabor, »Srbobran«
punom parom polemizira sa »Pester Lloy-
dom«. Ali gle za koaliciju prave strahote i
konsternacije, kad se doznalo, da je inspi-
rator tih članaka u »Pester Lloydu« gla-
vom sam ban Škrlec, Koalicija neće u to
ni da vjeruje, ali fakat je fakat. Radi svo-
je bezglave politike i rad svoga prevelikog
srbovanja izgubila je prestiž kod vlade i
povjerenje kod naroda.

Ipak lukavi Madžari ne bi htjeli, da
se koalicija sasma rastepe, da je nestane,
jer im ona dobro dolazi, kad hoće da. uči-
ne što protuzakonita na tijelu Hrvatske,
Znadu naime, koliko su koalircima mila
— Odmah na početku znao je g. prodavač, da
svojom elegancijom osvoji slušaoce za ovaj pro-
blem, pak da ih tako ugodno zabavi, da ga na-
peto prate za cijeli sut i p0 njegova govora.

A sad da se osvrnemo na predavanje samo.
Pri spomenutoj šetnji kroz povijest filozofije ve-
leuč, je g. predavač zabacio i osudio, što ne
vrijedi; tako je zabacio i Platonov čisti ideali-
zam, kao što i prosti naturalizam; osudio je i
Epikurevo uživanje i Schopenhauerov pesimi-
zam, pak uništio i Ničeova »nadčovjeka«, a uzeo
je od svakog filozofskog sistema ono, što je do-
bro, i što je od bitne i neprolazne vrijednosti ;
i skup svega toga nazvao »modernim nazorom«,
Taj »moderni nazor« — kako je naglasio i sam
&. predavač — ujedno je i antikan, to je prema o-
noj sv, Avgustina, da je istina uvijek stara i u-
vijek nova, ili prema onoj Salomonovoj: »Ništa
pod suncem nova«. — Ovakovom nazoru o ži-
votu nema što da se prigovori sa klasične strane
i slušaoci kao kulturni ljudi mogli su biti sasvim
zadovoljni sa riješenjem, jer je gosp. predavač
svoj temat s te strane svestrano obradio ina sve
moguće prigovore odgovorio.

Ali ko se je poslije predavanja sam zami-
slio u ovaj problem, pak se stao pitati, a ko
dava sankciju ovakim nazorima, pak čemu i za-
što, da je svoj život baš tako udesim, na to g

Stranka je prava naime uvijek u svome
programu naglašivala rad oko kulturnoga i ma-
terijalnoga podignuća seljačkoga staleža, pak po
tom ne bi novoga ništa primiti morala, niti mi-
jenjati svoja načela, ako bi k svome programu
i onaj seljačke stranke priključila. Stranka je
prava uvijek naglašivala socijalni rad, kao i se-
ljačka stranka. Seljačka bi pako stranka uzevši
pravaški program, samo dobila, jer bi ju glavno
načelo stranke prava učinilo strankom stalnoga
političkoga smjera, što je do sada često mijenja-
la na svoju štetu i svoga socijalnoga programa |
— Svi Hrvati u domovini, koji žele slogu do-
brih u dobrom, simpatično gledaju ovaj razvitak
prilika u prilog pravaškoj ideji i seljačkom soci-
jalnom radu. Jedino, podučeni gorkim iskustvom
od naših vodećih, boje se, da ne bi poslije sloge
nastala opet nesloga, pak raskol i krvarenje, na ve-

će govoriti o smislu, o vrijednosti i o svrsi ži-
vota, i govorio je; ali se konačne svrhe dotaknuo
nije. A čovjek, kakonoti pravi filozof, hoće da
traži zadnji uzrok svemu, pak nam neće zamje-
riti veleučeni gosp., što mi iznoseći svoje doj-
inove i utiske poslije njegova predavanja idemo
korak dalje, — Upalo je u oči slušaocima, da
gosp. predavač nije nigdje spomenuo imena Bo-
žjega, i da je cijelo svoje predavanje lišio sva-
kog religioznog kolorita. Krivo bi pak zaključio,
ko bi pomislio, dakle je gosp. predavač polazio
sa ateističnog stanovišta. Ne, on je stao na čisto
kulturnoj tački, i odatle promatrao čovjeka, kao
plod prirode i neke »više sile«, koja ga diže u
finiju sferu, i čini ga upravo čovjekom, razliku-
jući ga od ostalih životinja. I poput kršćanina
podredio je tijelo duhu.

Mi se još i sad divimo vještini g. preda-
vača, kako je majstorski mimoišao sva vjerska
pitanja, i kako sa nijednim vjerskim člankom
nije u protimbu došao.

Ali jeli to opravdano, drugo je pitanje. G,
Bazala je. kako čujemo, dobar kršćanin-katolik,
govorio je pred katoličkim slušateljstvom, pak
ćemu je tako mimoišao vjerski inomenat u tom
najaktuclnijem pitanju. Gosp. predavač kao da
se je toga ,bojao, ili što se je prije predavanja

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE

predavač nije odgovorio. Markirao je doista, da

 

 

selje naših neprijatelja a na štetu naroda! Zato,
ako se što hoće da radi na slozi jedne i druge
stranke, neka se radi iskreno i dubokom ozbilj-
nosti. Nek je radije samo «kooperacija u radu,
nego li fuzija, a onda —. krvave senzacije. Za
sada to samo konstatiramo i dogje li do sloge,
progovorit ćemo opširnije.

Primjetba Uredništva: Stjepan Radić jav-
lja u svom »Domu«, da se je glede toga posa-
vjetovao u Sarajevu sa pravaškim prvacima, i da
su se dogovorili za skupnu akciju.

U tu će se svrhu držati seoski tečajevi naj-
prije u Sarajevu, a onda _u Dubrovniku. Nama
pak o tom još nije ništa pobliže poznato. »Hr-
vat«, organ dr. Mile, načelno otklanja svako su-
djelovanje sa Radićem, a i Šibenska »Hrv. Mi-
sao« nije potpuno za fuziju, jer se boji, što je
Radić do sada često mijenjao svoj program.

Nakon sastanka u Opatiji.

Poslije zaključenih pregovora u Opatiji, u
subotu je izdato ovo zvanično saopćenje:

»Talijanski ministar vanjskih posala, mar-
kiz Di Sau Giuliano, uzvratio je posjetu svome
austrijskome kolegi grofu Berchtoldu u Opatiji.
Taj sastanak je dao obim državnicima prilike, da
izmijene misli, kao o političkome položaju tako
i o onim pitanjima, koja se odnose na Austro-
Ugarsku i na ltaliju, U konferensama izmegju
austro-ugarskog minis!ra vanjskih poslova grofa
Berchtolda i talijanskog ministra vanjskih poslo-
va markiza Di San Giuliana ponovno se doku-
mentovao sporazum, koji je uvijek postojao iz-
megju obiju vlasti, i koji je mnogo doprinio mir-
nome riješenju balkanske krize, Shvativši obo-
strani uspjeh ove politike i uvjereni o megjuso-
bnome pouzdanju odlučila su oba ministra, za-
jedno s Njemačkom, ostati kod dosadanjeg po-
litičkog smijera, i tako djelovati, da obje vlade
očuvaju simpatije javnoga mnijenja u svojim dr-
žavama“.

a*

Državni kancelar Bethmann-Hollweg odgo-
vorio je iz Achilleona brzojavno grofu Berchtol-
du na depešu, koju su mu bili upravili iz Opa-
tije Berchtold i San Giuliano. Sadržaj je brzo-
javke jednak s onom, koju je kancelar poslao
San Giulianu.

S

Bečki »Reichspost« u broju od 16. o. mj.
pod naslovom »Važnost sastanka u Opatiji«, do-
nosi slijedeće:

»Uništenje evropske Turske, balkanska kri-
za i promjena odnosa sila na Sredozemnom mo-
ru, sve je to otvorilo nove puteve radu trojnog
saveza. Stoga nije pitanje balkanske politike
i pitanje Jadranskog mora jedini supstrat raz-
govora u Opatiji, Austro-Ugarska i Italija tre-

šaptalo, da će to biti čisto klerikalno predava-
nje, ili jer je hotio da bude moderan.

Ali poznajemo dr. Bazalu i iz drugih nje-
govih rasprava, pak nam to njegovo stanovište ni-
je ništa nova. On je ljetos napisao raspravu »O
pjesuiku Aškercu kao misliocu«. Aškerc je sve-
ćenik-apostata. I u toj raspravi Dr. je Bazala ho-
tio »izgladiti i pitomo priudesiti, bilo nešto, bilo
sve, što je Aškerc rekao protiv kršćanstva«. Pak
time nije zadovoljio ni katolike, ni liberalce, ka-
ko svjedoči »Savremenik« (br. 1. t, g.) i »Hrvatska
Straža« (br. 3-4, t, g.)

Veleuč, je gosp. Bazala naglasio, da je mo-
derni nazor iskren, odlučan, pak mi bi željeli
viditi i Dr. Bazalu odlučna i osvjedočena mi-
slioca u broju drugih katoličkih filozofa moder-
nog doba, kakvih nalazimo megju Englezima,
Francuzima i Nijemcima.

U ostalom mi smo zahvalni g. predavaču i
na ovakovom prikazu nazora o životu, jer time
je pobudio i nas, a sigurno i druge slušaoce, da
se dublje zamisle u smisao života i da odgovore
na vitalno pitanje: odakle? čemu i zašto? i kamo?
Zgodno je stoga neko primetnuo poslije preda-
vanja, da je riječ priroda zamjenio s rječju Bog,
mogao je ići i na propovjedaonicu.

# Zgib.
ones