ma % |, CIJENA. JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU. ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO/NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI f0 PARA. RS “|| mr. 469. Pred izborima u Istri. Do skora će se. obavili u lstri : zastupnika za pokrajinski sabor. «Uspjeli tih izbora od velike je važno- istine samo za hrvatstvo Istre, već za hr- vatsku stvar u opće. Talijani, koji su debro organizovani na svim linijamni, a uz to dobro novčano snab- _djeveni — govori se ćak i o nekih 200.000 lira, koje.bi u ovu svrhu pod raznim for- tama stigle iz kraljevine Italije — sprema- ju se na žestoku agitaciju i borbu. Ta nji- ma se radi uprav o životnom pitanju: biti “ili ne biti. = Jer hoćeš-nećeš talijanaštvu u Istri već odzvarija. Probugjena hrvatska i slovenska svijest u Istri već je došla do tog stupnja, da slavenski živalj, kaonoti prestavnik o- gromne većine u zemlji, mora imati i o- dlučnu riječ. Stoga je današnja većina tali- janskih zastupnika u istarskom saboru sa- svim \meprirodna. | sam markiz Di San Giuliano i cijela njegova pratnja na skorom sastanku u O- patiji imagjahu dovoljno prigode, da se na izbori vatska zemlja. | kad ga načelnik Voloskog i Opatije dr.. Štanger ne bi bio pozdravio u hrvatskom jeziku i naglasio mu "hrvatstvo Istre, one brojne — gotovo isključivo — hrvatske zastave, koje'su lepršale ponosno ne samo.u Voloskom: i Opatiji, nego kroz icijelu Istru do imal» kilometara pred Tr- "stom, do Basovice i Lipice, bile su za ci- jelo čudni mučki pozdrav, a istodobno oči- (gledan: dokaz i talijanskom ministru i nje- govoj pratnji, na čiji su teritorij stupili i či- govom zemljom prolaze. Nije prirodno dakle ni pravično, da manjina u zemlji imade u rukama većinu u \ saboru. To je tim manje opravdano danas, kad je broj hrvatske inteligencije u Istri znatno poskočio. Danas se više ne može , Opravdati nenaravna tvorba istarskog sabo- ra pretežnijom kulturom, i ako brojem ma- njeg talijanskog življa, i pomanjkanjem hr- vatske inteligencije. Istra posjeduje već do- i voljan. broj umne, sposobne i okretn: hr- PODLISTAK. : Moderni nazor o životu. ., Predavanje Dr. Alberta Bazale, sveučil. prof, u Zagrebu. Utorak naveče 21, tek. imali smo lijepu zgodu, da čujemo gornje predavanje. Lijepa je i svake hvale vrijedna namisao naših sveučilišnih | profesora, da su počeli obdržavati ne samo ni- zove pučkih predavanja u Zagrebu, već zalaziti i u provincije. Šteta bi bila, da se osuši sve na “samom jednom predavanju, pak se nađamo, da će i drugi profesori slijediti primjer svog kolege, Dr. Bazala simpatična je ličnost i mila po- :java, posjeduje lijepi. dar komunikacije, da ga je “omilota slušati, a uz to je versiran u svojoj struci Mad malo ko/ drugi. Javnosti je poznati sa svoga ;djela neprolazne vrijednosti »Povjest filozofije« ud a sveska, što ih je izdala »Matica Hrvatska« .;1906, i 1909. a i radi drugih rasprava filozofske inaravi; Veleučeni je gosp. predavač odabrao temat “svog: predavanja od velike zamašitosti, i slušaoci , su uživali u njegovim lijepim prispodobami i u ; njo šetnji po povijesti filozofije od najsta- rijih do najnovijih vremena zaustavljajući se kod glavnih (filozofskih sistema: i njihovih prestavnika. U DUBROVNIKU, 25. APRILA 1914. vatske inteligencije, koja valja da upre sna- žno svim silama, da već jednom odzvoni bahatosti i gospostvu Talijana u istarskom saboru! Ban i koalicija. (Od našeg posebnog izvjestitelja iz Banovine). Mnogo se je ovo zadnjih dana govo- rilo i pisalo o parlamentarizaciji vlade; već su se iznosila i imena dotičnika iz koalici- je, koji će da pokriju pojedina mjesta na vladi, ali od svega toga još nema ništa. — »Kratka bijaše ljubav naša« — jadikuje sad koalicija, jer eto ju je ban ostavio na cjedilu. Poznavaoci prilika već su unaprijed go- vorili, da će najdalje do po Uskrsu doći do raspita braka izmegju bana i srpsko- hrvatske koalicije, i to se je nagoviještanje sada ispunilo. Uzalud je koalicija činila sve moguće, da do toga ne dogje; uzalud je sve prepuštala Madžarima na volju, a na štetu hrvatskih prava i hrv. zemlje. Dopu- stila je čak, da se i naše more otugji, sa- | mo da se s Madžarima ne posvadi, ali eto svoje oči uvjere, je li Istra talijanska ili hr-' Mađžari hoće da se posvade s njome. Ne samo da članovi koalicije neće reg- jvlidina mjesta, i kako su pomamni za pe- štanskim štipendijami. I zato ih Madžari mame, kad su im potrebni, a kad svoju iz- vrše, tad ih odbace. I takova se igra više put ponavlja. Govorilo se je jošte, da stoga ne sli- jedi parlamentarizacija vlade, jer da koali- cija neće da popusti. Sad je eto popustila toliko, da više ne može, a ipak je njezini prijatelji sasvim napuštaju. Što je tomu u- zrok? Mnogi pravdano misle, da je sve to radi njezina prevelika srbofilstva, i tako koalicija izlažući se za bratiju, izložila je propasti samu sebe. Pravaška i seljačka stranka. (Dopis iz Banovine). Čini se, da se u Banovini stvara opet je- dna koalicija, ali ne srpsko-hrvatska, nego «viju hrvatskih stranaka, t. j. pravaške i seljačke. Po- sebni položaj ovih dviju stranaka u hrv. saboru nehotice je približio ove dvije stranke i uputio ih na jedinstveno djelovanje proti neobuzdanim navalama srpsko-hrvatske koalicije, a i Milinova- ca. Da li će se zbilja te stranke koalirati službe- no i kada će to biti, to se do sada još ne mo- že znati. Jedno je istinito, da su već dugo ozbilj- bi dobiti mjesta vladinih predstojnika, već se koaliciji spočitava sa strane vlade i to, što u Vrginmostu kandidira igumana i pro- fesora teologije, Valerijana Pribičevića. ni pravaški rodoljubi — i davno prije izbo- Ye — željeli, da bi se seljačka stranka ostavi- [la svojih eksperimenata sa seljaštvom bez hr- vatskoga državnoga prava te stupila na načela | stranke prava, u kojoj je spas Hrvatskoj pak i | seljaštvu našemu. Ako dogje do toga spoja bit »Pester Lloyd« sustavno piše, da se će to dobro i po stranku prava i po seljačku koaliciji ne dade vlada, i da se Pribičevi- | Straeku ćeva brata ne pušta u sabor, »Srbobran« punom parom polemizira sa »Pester Lloy- dom«. Ali gle za koaliciju prave strahote i konsternacije, kad se doznalo, da je inspi- rator tih članaka u »Pester Lloydu« gla- vom sam ban Škrlec, Koalicija neće u to ni da vjeruje, ali fakat je fakat. Radi svo- je bezglave politike i rad svoga prevelikog srbovanja izgubila je prestiž kod vlade i povjerenje kod naroda. Ipak lukavi Madžari ne bi htjeli, da se koalicija sasma rastepe, da je nestane, jer im ona dobro dolazi, kad hoće da. uči- ne što protuzakonita na tijelu Hrvatske, Znadu naime, koliko su koalircima mila — Odmah na početku znao je g. prodavač, da svojom elegancijom osvoji slušaoce za ovaj pro- blem, pak da ih tako ugodno zabavi, da ga na- peto prate za cijeli sut i p0 njegova govora. A sad da se osvrnemo na predavanje samo. Pri spomenutoj šetnji kroz povijest filozofije ve- leuč, je g. predavač zabacio i osudio, što ne vrijedi; tako je zabacio i Platonov čisti ideali- zam, kao što i prosti naturalizam; osudio je i Epikurevo uživanje i Schopenhauerov pesimi- zam, pak uništio i Ničeova »nadčovjeka«, a uzeo je od svakog filozofskog sistema ono, što je do- bro, i što je od bitne i neprolazne vrijednosti ; i skup svega toga nazvao »modernim nazorom«, Taj »moderni nazor« — kako je naglasio i sam &. predavač — ujedno je i antikan, to je prema o- noj sv, Avgustina, da je istina uvijek stara i u- vijek nova, ili prema onoj Salomonovoj: »Ništa pod suncem nova«. — Ovakovom nazoru o ži- votu nema što da se prigovori sa klasične strane i slušaoci kao kulturni ljudi mogli su biti sasvim zadovoljni sa riješenjem, jer je gosp. predavač svoj temat s te strane svestrano obradio ina sve moguće prigovore odgovorio. Ali ko se je poslije predavanja sam zami- slio u ovaj problem, pak se stao pitati, a ko dava sankciju ovakim nazorima, pak čemu i za- što, da je svoj život baš tako udesim, na to g Stranka je prava naime uvijek u svome programu naglašivala rad oko kulturnoga i ma- terijalnoga podignuća seljačkoga staleža, pak po tom ne bi novoga ništa primiti morala, niti mi- jenjati svoja načela, ako bi k svome programu i onaj seljačke stranke priključila. Stranka je prava uvijek naglašivala socijalni rad, kao i se- ljačka stranka. Seljačka bi pako stranka uzevši pravaški program, samo dobila, jer bi ju glavno načelo stranke prava učinilo strankom stalnoga političkoga smjera, što je do sada često mijenja- la na svoju štetu i svoga socijalnoga programa | — Svi Hrvati u domovini, koji žele slogu do- brih u dobrom, simpatično gledaju ovaj razvitak prilika u prilog pravaškoj ideji i seljačkom soci- jalnom radu. Jedino, podučeni gorkim iskustvom od naših vodećih, boje se, da ne bi poslije sloge nastala opet nesloga, pak raskol i krvarenje, na ve- će govoriti o smislu, o vrijednosti i o svrsi ži- vota, i govorio je; ali se konačne svrhe dotaknuo nije. A čovjek, kakonoti pravi filozof, hoće da traži zadnji uzrok svemu, pak nam neće zamje- riti veleučeni gosp., što mi iznoseći svoje doj- inove i utiske poslije njegova predavanja idemo korak dalje, — Upalo je u oči slušaocima, da gosp. predavač nije nigdje spomenuo imena Bo- žjega, i da je cijelo svoje predavanje lišio sva- kog religioznog kolorita. Krivo bi pak zaključio, ko bi pomislio, dakle je gosp. predavač polazio sa ateističnog stanovišta. Ne, on je stao na čisto kulturnoj tački, i odatle promatrao čovjeka, kao plod prirode i neke »više sile«, koja ga diže u finiju sferu, i čini ga upravo čovjekom, razliku- jući ga od ostalih životinja. I poput kršćanina podredio je tijelo duhu. Mi se još i sad divimo vještini g. preda- vača, kako je majstorski mimoišao sva vjerska pitanja, i kako sa nijednim vjerskim člankom nije u protimbu došao. Ali jeli to opravdano, drugo je pitanje. G, Bazala je. kako čujemo, dobar kršćanin-katolik, govorio je pred katoličkim slušateljstvom, pak ćemu je tako mimoišao vjerski inomenat u tom najaktuclnijem pitanju. Gosp. predavač kao da se je toga ,bojao, ili što se je prije predavanja PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE predavač nije odgovorio. Markirao je doista, da selje naših neprijatelja a na štetu naroda! Zato, ako se što hoće da radi na slozi jedne i druge stranke, neka se radi iskreno i dubokom ozbilj- nosti. Nek je radije samo «kooperacija u radu, nego li fuzija, a onda —. krvave senzacije. Za sada to samo konstatiramo i dogje li do sloge, progovorit ćemo opširnije. Primjetba Uredništva: Stjepan Radić jav- lja u svom »Domu«, da se je glede toga posa- vjetovao u Sarajevu sa pravaškim prvacima, i da su se dogovorili za skupnu akciju. U tu će se svrhu držati seoski tečajevi naj- prije u Sarajevu, a onda _u Dubrovniku. Nama pak o tom još nije ništa pobliže poznato. »Hr- vat«, organ dr. Mile, načelno otklanja svako su- djelovanje sa Radićem, a i Šibenska »Hrv. Mi- sao« nije potpuno za fuziju, jer se boji, što je Radić do sada često mijenjao svoj program. Nakon sastanka u Opatiji. Poslije zaključenih pregovora u Opatiji, u subotu je izdato ovo zvanično saopćenje: »Talijanski ministar vanjskih posala, mar- kiz Di Sau Giuliano, uzvratio je posjetu svome austrijskome kolegi grofu Berchtoldu u Opatiji. Taj sastanak je dao obim državnicima prilike, da izmijene misli, kao o političkome položaju tako i o onim pitanjima, koja se odnose na Austro- Ugarsku i na ltaliju, U konferensama izmegju austro-ugarskog minis!ra vanjskih poslova grofa Berchtolda i talijanskog ministra vanjskih poslo- va markiza Di San Giuliana ponovno se doku- mentovao sporazum, koji je uvijek postojao iz- megju obiju vlasti, i koji je mnogo doprinio mir- nome riješenju balkanske krize, Shvativši obo- strani uspjeh ove politike i uvjereni o megjuso- bnome pouzdanju odlučila su oba ministra, za- jedno s Njemačkom, ostati kod dosadanjeg po- litičkog smijera, i tako djelovati, da obje vlade očuvaju simpatije javnoga mnijenja u svojim dr- žavama“. a* Državni kancelar Bethmann-Hollweg odgo- vorio je iz Achilleona brzojavno grofu Berchtol- du na depešu, koju su mu bili upravili iz Opa- tije Berchtold i San Giuliano. Sadržaj je brzo- javke jednak s onom, koju je kancelar poslao San Giulianu. S Bečki »Reichspost« u broju od 16. o. mj. pod naslovom »Važnost sastanka u Opatiji«, do- nosi slijedeće: »Uništenje evropske Turske, balkanska kri- za i promjena odnosa sila na Sredozemnom mo- ru, sve je to otvorilo nove puteve radu trojnog saveza. Stoga nije pitanje balkanske politike i pitanje Jadranskog mora jedini supstrat raz- govora u Opatiji, Austro-Ugarska i Italija tre- šaptalo, da će to biti čisto klerikalno predava- nje, ili jer je hotio da bude moderan. Ali poznajemo dr. Bazalu i iz drugih nje- govih rasprava, pak nam to njegovo stanovište ni- je ništa nova. On je ljetos napisao raspravu »O pjesuiku Aškercu kao misliocu«. Aškerc je sve- ćenik-apostata. I u toj raspravi Dr. je Bazala ho- tio »izgladiti i pitomo priudesiti, bilo nešto, bilo sve, što je Aškerc rekao protiv kršćanstva«. Pak time nije zadovoljio ni katolike, ni liberalce, ka- ko svjedoči »Savremenik« (br. 1. t, g.) i »Hrvatska Straža« (br. 3-4, t, g.) Veleuč, je gosp. Bazala naglasio, da je mo- derni nazor iskren, odlučan, pak mi bi željeli viditi i Dr. Bazalu odlučna i osvjedočena mi- slioca u broju drugih katoličkih filozofa moder- nog doba, kakvih nalazimo megju Englezima, Francuzima i Nijemcima. U ostalom mi smo zahvalni g. predavaču i na ovakovom prikazu nazora o životu, jer time je pobudio i nas, a sigurno i druge slušaoce, da se dublje zamisle u smisao života i da odgovore na vitalno pitanje: odakle? čemu i zašto? i kamo? Zgodno je stoga neko primetnuo poslije preda- vanja, da je riječ priroda zamjenio s rječju Bog, mogao je ići i na propovjedaonicu. # Zgib. ones