VENA HRVATSKA

 

Br. 472.

 

CIJENA JE. LISTU SA-DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI. ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST.KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
1 ZA. DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,

ONE m DN

POJEDINI BROJ

IZLAZI SVAKE SUBOTE

STOJI 10 PARA.

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA:PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

 

 

 

16. MAJA 1914.

E RI Aa lt ml AS E
God. X.

 

 

Poslije. banova putovanja.

Da je putovanje hrvatskoga bana Šker-
leca po. istočnoj Slavoniji imalo i svoje po-
litičko značenje, o tom niko ne dvoji.

Na svom je putu ban pohodio Hide-
ghetia, nuštarskog Khuena, grofa Eltza i
biskupa Krapca. A ova četiri dostojanstve-
nika nijesu samo velikaši, već su oni i pre-
stavnici unionizma Tomašićevog smjera, a
izraziti i poznati protivnici koalicijonaških
mladomagjaronskih Srbofila.

Prema tomu banovo putovanje dovodi
se u svezu sa novom unionističkom stran-
kom, i ovi banovi posjeti za koaliciju su
veoma kobni. Ona i sama uvigja svoj ma-
lum omen, svoju hudu sreću. Diskrediti-
rana je naime: sada i pred vladom i pred
narodom. Hvata se još jedino kao utoplje-
nik: slamčice : izbora u Garčinu, i tješi se
time, da je-narod ipak za nju, ali pamet-
nim ljudima sile i intrigue nijesu nikakav
dokaz za volju naroda, pak i odatle koali-
ciji slaba utjeha.

A koji je uzrok, da je koalicija tak
brzo: proigrala svoju sreću? Razlog je to-
mu taj; što u koaliciji dominiraju Srbi, i to
oni markirani- radi »mjerodavnosti te-
razijske politike«, pak tako opsjednuta
Srbima nije kadra provesti ono, što vlada
opravdano od nje traži, kaonoti od vladi-
ne: stranke..I s toga je bankrotirala pred
vladom.

Pak se eto sada ban Škrlec sprema,
da osnuje novu unionističku stranku od
svih nagodbenih nesrpskih elemenata iz
koalicije, kao i od onih Srba, koji nijesu
još zapali u tako veliki iredentizam, da bi
im: za: vlastito djelovanje bio mjerodavan
jedino kurz beogradske politike.

Novoj. će stranci biti jezgra »staroma-
gjaroni«, a. narod će ih — kaže se — tr-
piti, kao manje. zlo, i više će imati u nji-
ma pouzdanja, nego li u- koaliciji, jer oni
nikad nijesu dopustili Madžarima, da gra-
be: tako baš bezobzirno hrvatska prava,
kao što je to učinila sadašnja srpsko-hrvatska
koalicija. Narod još i na drugi način. sudi
o jednima..i drugima, te kaže: Volim tr-
pjetii one;. koji su već siti, nego li one, ko-
ji tek dolaze; da: se na meni nasite.

O toj novoj stranačkoj tvorbi govore
novine, koje su blizu koaliciji; a u zadnje
dane i sami vladini organi »Drau« i »Ju-
tarnji:list« otvoreno o tom pišu. Dakako, da
sve to: svečano oprovrgavaju organi Srba,
pokretaša i inih koaliraca: Svakako: će do-
ći u neugodan položaj i samostalci i po-
kretaši, kad se nagju u opoziciji:

Nešto. je ipak pri. svemu. tomu čudno-
vato. i javnosti. dosta nejasno.. Zašto je nai-
me vlada ipak strastveno pomagala koali-
ciju: pri: izborima: sa: svojim: službenim apa-
ratom, i tako: je' ojačanu poslala: u: sabor.
Jer je poznato da je za nju prema »befe-
lu« moralo: glasovati i ono, što je daleko
od njezina duha, a sada hoće da je raste-
pe, pak se u to ime već naviještaju i novi
izbori.

Hoće li vlada, da u Ban.vini nestane
bezobzirnog. srbizma i prevelikog. srbofil-
stva, neka: pravedno. razdijeli: izborne kota-
re, i umuknut će: glas: srpske: manjine, ko-

mu se je samo umjetnim načinom dalo ve-
liko znamenovanje, a doći će do izražaja
hrvatski glas, koji neće biti ni magjaronski,
a ni antimonarhistički. |Ali oni u Pešti ne-
će, da se čuje čisti hrvatski, protumagja-
ronski glas i zato oni puštaju ovakovo sta-
nje, a lukavim Srbima, koji na to dobro
računaju, sve to većma u Banovini rastu
krila.

A ako se koalicija rastepe, kaošto i
hoće, ako svi znaci ne varaju, kud će on-
da Milinovci? Javno je mnijenje, da će
većina njih ići za Srbima i za naprednjaci-
ma, te se možda s njima i potpuno stopi-
ti. Uz tu će se skupinu pridružiti i akcija
Milana Marjanovića t. zv. narodno-jedinaši.
I ta će skupina biti nagodbenjačka i liciti-
rati će na manje, po svom običaju, samo
ako oni iz Pešte bace na nju svoj blagi
pogled,

A što će pravaši na sve ovo? Doslje-
dni svom programu pobijati će staro i
mlago magjarone, i bit će uspjeha, samo
ako bude sloge u pravaškim redovima.
Jer to je najveća sada nedaća u Hrvatskoj,
da nema zdrave i jake opozicije. Radi toga
upravo može da uspjeva rad i Škrlcu, i
Tiszi i Madžarima, i Pribičeviću i slavosr-
bima, samo ne zdravoj i pravoj hrvatskoj
svijesti.

Možda će se ovom novom grupacijom
stranaka ipak malo razbistriti politički po-
ložaj u Banovini. Idemo da vidimo!

 

Vladina osnova
izborne reforme.

Dne 9. ov. m. održala se je na Namjesni-
štvu konferencija članova megjustranačkog od-
bora za izbornu reformu za sabor Kraljevine
Dalmacije.

Na toj je konferenciji namjesništveni izvje-
stitelj pročitao i predao članovima odbora po Vladi
sastavljenu osnovu izborne reforme. Svi članovi
odbora su se pak pridržali izvijestiti o osnovi
svoje stranke, te će se sastati opet na drugu kon-
ferenciju oko 20 o. m., na kojoj će svaka od
stranaka. iznijeti svoje mišljenje i zauzeti svoje
stanovište vrhu ove vladine osnove izborne re-
forme.

Prama ovoj vladinoj osnovi bilo bi za po-
krajinski sabor uvedeno u glavnom opće izravno
i tajno: pravo glasa, ali ne bi bilo uvedeno je-
dnako pravo glasa, jer i po vladinoj osnovi o-
staje dosadašnje biranje na podlozi interesnih
sfera. Izborno bi se naime pravo vršilo slično kao
i dosele u četiri izborna razreda,

U prvome bi razredu birali kao i do sada
veleporeznici s razlikom, da bi Spljetski kotar
mješte tri birao četiri zastupnika velikog poreza
i da bi bio ustanovljen kao granica iznos od K
200 godišnjeg izravnog poreza za sve izborne
Kotare u zemlji, dakle i za Boku Kotorsku, gdje
je dosle bila granica iznosod K 100.

U drugi izboii razreo. došle bi kao i prije
trgovačke i obrtničke komore.

U treći izborni razred bile bi spojene kurije
gradova i seoskih općina došadašnjeg izbornog
reda,

Četvrti izborni razred bila bi novost, u ko-
liko bi u istome imali prava birati najniži po-
reznici i neporeznici, S tim bi se dakle donekle
došlo u susret načelu općega prava glasa.

Kao granica poreza izmegju;trećeg i četvr-
tog razreda osnova uzimlje iznos od K 5 godi-
šnjeg izravnog poreza.

U prvom izbornom razredu veleporeznika

 

pristojalo bi izborno pravo — kao ido sada —
ženskima i zakladama i (društvima, a osim toga

u Ovome bi se razredu moglo vršiti izborno pravo | lina sa njegovim stanjem posvem zadovoljna.
i putem punomoćnika. Inače bi svaki birač u o- | Kroz svu ovu bolest ustajao lje ma: obični svoj

stalim razredima morao vršiti izborno pravo o-
sobno.

U ostalom glede izbornog postupka vladina
se osnova drži u glavnom dotičnih propisa, koje
vrijede za carevinsko Vijeće.

U potanji pretres i kritiku ove vladine o-
snove za sada ne ulazimo, dok ne vidimo uspjeh,
koji će imati nova konferencija članova megju-
stranačkog odbora, koja bi imala biti, kako go-
respomenuto, do malo dana, jer samo u slučaju
postignuća sporazuma sa strankama u zemlji,
vlada bi iznijela ovu osnovu pred sabor.

 

Kad će se nastaviti
saborisanje u Zagrebu?
(Dopis iz Banovine.)

U Banovini se vrlo zanima javnost, kada će
se otvoriti sabor u Zagrebu. Eto je već blizu po-
lovica svibnja, a o saboru se još ništa ne govori,
premda se je prije toliko naglašivalo, da će se u
to doba saborski rad nastaviti. Puno leži prešnih
stvari, koje bi se morale riješiti, a jedno je od
najvažnijih učiteljsko pitanje. No izgleda, da se
toga baš saboraši ponajviše boje. Uopće sve, što
zahtijeva novaca, makar to bilo i u najmanjoj svoti,
već je nemoguće isposlovati ... U njekim župa-
nijskim skupštinama, n. p. u Požegi, tražilo se iz-
rično riješenje učiteljskog pitanja, jer to pitanje
nije više samo učiteljskoga staleža, nego hrvat-
ske prosvjete. Megjutim, sabor se ipak sazvati
mora, pak će se vidjeti, što je na stvari, Osim
toga leži mnogo drugih stvari, jer koalicija uopće
nije još ništa ni radila u saboru, nego tek za
Magjare i osobno za sebe. Javnost se zanima,
kako će se sada koalicija držati prama banul!...
Da, puno ima interesa, kad će se otvorili sabor,
ali do sada se još ne zna. ništa! Šute o tome
sve zvanične novine i ličnosti.

 

Srbi gospodare u koaliciji.

Što smo u uvodniku samo napomenuli, to
nam bolje ilustrira ova notica iz »Rij, Novina«:

Srbi su od vajkada veliki mudraši. Realna
im politika u svakom pogledu stoji pred očima.
Tu oni ne poznaju nikakove obzirnosti, nikako-
vih idejala, nikakova slavenofilstva. Prvo je Srbin
i srpski interesi, a: onda istom sve ostalo i to
samo u toliko, ukoliko koristi onoj prvotnoj svrsi.

Oni su jugoslavenski Česi sa svim onim osebina-.

ma narodnoga egoizima. Takovu politiku provode
svuda na Balkanu, premda se znadu zanijeti slo-
bodnim, demokratičnim, tronarddnim jugoslaven-
stvom bez Bugara, koji bi jedini bili zapreka, da
se jugoslavenstvo pretvori u srpstvo.

Svakomu je poznato, da Srbi u koaliciji
imadu hegemoniju, da gotovo svaku prigodu iz-
rabljuju u svoje nacijonalne politike. Radi ovoga
nastala je: megju hrvatskim članovima. koalicije
zlovolja, Jedan odlični njezin član izjavio je ovih
dana pred svjedocima, da se više ne može trpjeti
srpska strahovlada, jer je prevršila svaku mjeru.
Veoma smo znatiželjni, kako će se. dalje doga-
giaji razvijati, ali bi svakako bilo već jednom u-
putno, da se ne troši sva energija koalicije za
srpske interese.

I srpskoni i hrvatskom dijelu koalicije mo-
raju prije svega pred očima lebditi općeniti na-
rodni interesi, narodna sloboda i napredak u sva-
kom pogledu. Ovakovom će politikom Srbi po-
kazati, da im zaista na srcu leži dobrobit naših
kraljevina.

 

Kraljeva bolest.

Službeni buletini donose uvijek povoljne
vijesti o kraljevoj bolesti, a i privatno se dozna-
je, da bolest kreće svagdano vidno na' bolje.
Katara i kašlja gotovo je posvema nestalo,, te je
počeo noći mirno provoditi, i šetati se po maloj

 

galeriji? pri otvorenom prozoru. Njegova je oko-

sat i obavljao redovito sve svoje poslove: Zgo-
dno je jednom njegov tjelesni liječnik, starac već
i on, primjetio : »Njegovo Veličanstvo nema: vre-
mena, da bude bolestan«.

 

Tamo-amo po svijetu.

— U subotu su se u Firenci ponovile de-
mostracije djaka proti Austriji. Socijalisti su pri-
redili protidemostraciju. Došlo je i do sukoba,
u kom ih je više ranjeno, a 50 uapšeno. U Mi-
lanu su demostranti htijeli poći pod austrijski
konsulat, ali ih je policija spriječila. Takodjer je
bilo više ranjenih i uapšenih. U isto je doba bi-
lo demostracija u Ferrari i u drugim mjestima
po Italiji. Iz Rima se pak oprovrgava vijest, da
je u Mlecima prigodom demostracija spaljena
austrijska zastava.

— U Srbiji se zaoštrava konilikt izmegju
vlade i oficirskog zbora. Javlja se, da će vlada
naredbu predpostavljenju civilnih oblasti vojnič-
kim u novim krajevima po svoj prilici preinačiti,

— Izmegju Srbije, Grčke, Rumunjake i Crne+
Gore provedena je poštanska konvencija, te je
primljena i zajednička tarifa,

— Bečka »Reichspost« prima iz Drača, da
je prispjela naručba arbanaške vlade od 15.000
pušaka iz Italije, ali se ispostavilo, dok_je mea-
nicija jedinstvena, da su puške raznih sistema,
a po tome municija za veliki dio neuporabiva.
Većina pušaka da potiče od starih, zaplijenjenih
Turcima u Libiji.

— Kod Tampica u Mehiku bijesni do sađa
najžešći boj cijele revolucije. Mnoga su spremi-
šta i dio grada u plamenu. Revolucijonarci su
zatim osvojili grad Tampico. Huerta je izjavio,
da želi ostati na svom mjestu i usprotiviti se svim
američkim zahtjevima.

— Grčki je kralj izjavio, da će, što se. E:
pira tiče, nastati skoro potpun mir, to zahvaleći
koncesijama, što ih je voljna dati arbanaška vla-
da. Odnosne koncesije da će sasvim ostraniti tr-
venja izmegju obiju vlada. Što se pak tiče pitanja
otoka, grčka se vlada neće ustručavati ispitati
kakav konkretan prijedlog Turske.

— Ovih je dana navršena 50-godišnjica od
pomorske danske bitke god. 1864., u kojoj je
učestvovala i austrijska ratna mornarica, pod za-
povi. Tegetthofa. Naša ratna mornarica namjera-
va da ovu obljetnicu svečano proslavi.

— Aibanaški je vladar Wied. naredio, da
se na čitavoj liniji obustave neprijateljstva, Isto-
ga je dana arbanaška žandarmerija nakon žesto-
ke borbe zauzela Koloniju. Epirci: su protjerani
takodjer iz Trašeri.

— Umro je ovih: dana u Rimu Mnsgr. Sa
badel, francuski prelat i naslovni biskup korint-
ski. Rogjen je god. 1850.

— U Beogradu uapsiše! praškog liječnika
dra; Vladimira Jedličku, pod: sumnjom: špijuna-
že. Poslije ga, nakon obaviještinja, pustiše: na
slobodu. A ovaj je liječnik sudjelovao: i žrtvovao
se u cijelom balk, ratu, i to na: srpskoj: strani!
I prošle je pak godine u Kragujevcu bio: pritvo+
rem, a radi podvale jednog srpskog liječnika !

— U Mlecima je za vrijeme protuaustrijskihi
demonstracija! uapšen i tršćanski djak Widmer,
brat poznatog tršćanskog avijatičara. i'ovi'su>Ta«
lijani« slovenskog porijetla. Otac im: je gragjevni:
majstor kod Sv. Jakoba u Trstu. Avijaličar' je
pohagjao i slovenačku školu u Tistu, a bratimu
se! u Italiji »junači« više od svih pravih Talijanat

Potres u Italiji.

I opet katastrofa u Italiji! Dne 3. ov. mi,
Etna, za koju se nekoliko vremena prije opaža:
lo, da se spravlja na jaču provalu, prouzročila
je žestok potres, koji se osjetio po cijeloj, Sicilix:
ji, a prouzročio velike štete u cijeloj okolici Ka-.
tanije. Nekoliko mjesta, a ponajviše mjesto Ar-
cireale, gotovo je posve sraženo sa zemljom..Po

 

vijčstima, koje iz onih strana stižu, u Arcireale