Str. 2.
tojao oko p ja, i Niemačk
na obranu, tim više, što je Francuska istodobno
mobilizirala, a na upit, da li će biti u slučaju
rusko-njemačkog rata neutralna, odgovorila neja-
snim, izbjegavajućim odgovorom.
Francuska je izjavila, da će doduše pošti-
Viviania na njemački upit bio tako dvo-
ličan i zaobilazan, da su ostale izjave morale
biti bez ikakove važnosti.
Opsadno stanje u Francuskoj i Algiru.
Predsjednik republike Poincarć potpisao je
vati neutralnost Belgije, dok ju bude poštivao
protivnik, ali da će biti spremna, da u nju upadne.
Taj bi upad francuske vojske u Belgiju mogao
biti sudbonosan. Stoga je bila Njemačka prisi-
ljena, da zaposjedne Luksemburg i da prodre na
belgijsko tlo. Njemačka će ovu
ju je Belgiji napravila, ispraviti, čim poluči svoje
vojničke ciljeve.
Što se tiče Engleske, to Njemačka ne će
napasti sjevernu francusku obalu, neće takogjer
dirati u teritorijalni integritet Belgije, dokle god
Belgija ostane neutralna. Dokle bude Engleska
neutralna, biće Njemačka takogjer pripravna, u
slučaju uzajamnog sporazuma, da ne će poduzi-
mati neprijateljskih operacija protiv francuske
trgovačke plovidbe.
Uz burno, neprestano odobravanje svršava
državni kancelar: :
»Veliki je čas kucnuo za iskušanje našega
maroda. Ali sa svijetlim pouzdanjem idemo mu
u susret. Za našom vojskom i mornaricom stoji
sav njemački narod«.
Presjednik sabora Kampf naglašuje u svom
vatrenom, patriotskom govoru, da su sve stranke
bez razlike spremne, da preuzmu na sebe naj-
teže žrtve za čast i opstanak države. Nikada na-
rod nije bio jednodušniji. Veseo i siguran po-
bjede polazi u sveti boj.
Državni je sabor primio bez debate sve
zakonske osnove, megju njima i osnovu, kojom
se vlada ovlašćuje, da putem kreditne operacije
nabavi 5 miljarda maraka u ratne svrhe.
Socijalni demokrat Haase izjavljuje, da i
socijalni demokrati dozvoljavaju kredite i da
prate toplim željama svoju braću bez razlike
stranaka, koja polaze u boj.
Nakon oduševljenog govora predsjednikova,
uz silno i dugotrajno klicanje caru, vojsci, mor-
narici i njemačkom narodu, zaključena je ova
znamenita sesija državnoga sabora.
Poljaci protiv Rusije.
Komisija združenih poljačkih stranaka iz-
dala je skupni proglas, u kojem pozivlje poljski
du, što | >
dekret, kojim se :proglasuje u Francuskom i Al-
giru opsadno stanje za čitavo vrijeme, dok god
bude trajalo ratno stanje,
Raspoloženje u Alsaciji i Loreni.
Carski namjesnik u Elzasu brzojavlja dr-
k laru, da je raspol ije megju pu-
čanstvom izvrsno. Štampa priznaje, da Njemačka
vodi pravedan rat, te poziva elzaške vojnike, da
ne dopuste, da dogje ljaga na časni štit elzaške
vojničke slave. Mobilizacija je pošla glatko u
cijeloj zemlji.
DRŽANJE OSTALIH VIASTI.
Rumunjska za Austro-Ugarsku, a proti Rusije.
U listu »Universu«-u potpredsjednik komore
Stere obara se u uvodnom članku protiv izjava
maperenih na našu Monarhiju, pa veli, da oni
manifestanti i novinari, koji zahtijevaju, da Ru-
munjska vodi politiku proti Austro-Ugarske, :ne
zaborave, da su poklici protiv Monarhije u isto
doba poklici za Rusiju, i neka se sjete, da put u
Dardanele ne ide samo preko Beča, već i preko
Rumunjske. Rusija je nekoliko puta htjela raz-
dijeliti Rumunjsku, a Austro-Ugarska se je tome
uvijek opirala, i to ona Austro-Ugarska, protiv
koje se danas demonstrira. Na strani Austro-
Ugarske ostaće narodna nezavisnost Rumunjske
svakako nepovrijegjena, pa pobijedio ili ne po-
bijedio trojni savez. Megjunarodna politika ne
vodi se čuvstvima. Složnost Rumunjske bez raz-
like stranaka jedino je jamstvo za budućnost
zemlje.
Mobilizacija u Turskoj.
U carskoj palači održano je ministarsko vi-
jeće, na kome je zaključena djelomična mobili-
zacija vojske. Po Carigradu su odmah izlijepljeni
plakati za mobilizaciju. Zavedena je stroga ceu-
zura svih brzojavnih vijesti što idu u inozemstvo.
Vlada je poduzela mjere da spriječi _poskuplji-
vanje životnih namirnica.
Turska neutralna.
Turska vlada zvanično javlja, da oma želi
marod na boj proti vječnom, najpogibeljnijem i | biti neutralna i naregjuje djelomičnu mobiliza-
najgorem im neprijatelju Rusiji.
Novi sukobi.
Iz Berlina se javlja 5. ov. mj, da su se u
pravcu Krottingen opet sukobile njemačke čete
sa ruskima i da su Rusi uzmakli.
Poraz ruske baltičke flote.
Iz Beča javljaju 7. ov. mj. da je jedan dio | ljevske mornarice, zatim podoficiri od 7.
ciju. U proglasu za mobilizaciju naregjuje se,
»PRAVA CRVENA HRVATSKA»
Beč, 5&. »Reichspost« donosi: Izjava ne-
utraliteta službene Italije odnosi se samo na nje-
mačko-ruski rat. U slučaju zapletaja francuskog
ltalija ne će ni čas čekati, da odgovori svojim
savezničkim dužnostima.
Rat Belgije i Njemačke.
Briselj, 5. Pošto je Belgija neutralna, a
Njemačkoj je bio potreban prelaz preko bel-
gijske zone, bilo je zatraženo od belgijske vlade,
da dozvoli prelaz. Ona nije htjela, na što je Nje-
mačka dala ultimatum te opozvala svoga posla-
nika iz Briselja.
Japan i Rusija.
Japan se sprema, a neki tvrde, da izmegju
Njemačke i Japana postoje neki ugovori, koji
idu za tim, da oslabe i zabave Rusiju na Istoku.
Japanski političari budno paze na razvijanje po-
litičke situacije u Evropi i nedvojbeno će upo-
trebiti sadašnji položaj, da provedu svoje ideje
u Istočnoj Aziji, ideje potpune supremacije. I tako
stoji izvan svake sumnje, da se ratne pripreme
u Japanu provagjaju radi Rusije,
Prekinuti diplomatski odnosi izmegju Austro-
Ugarske i Rusije.
Beč, 6. (12 sati 30 č.) Ovome ruskom po-
klisaru Schćbćku uručeni su putni listovi
Austro-ugarski poklisar u Petrogradu grof
Sza4p4ry dobio je uputu da zatraži putne listove
i po mogućnosti još danas da ostavi Rusiju.
Naši vojskovogje.
Po našem ustavu Ćesar ima neomegjenu
vlast u svim vojnim poslovima. Njemu je pridr-
žano svako pravo glede rata i niko drugi ne
smije se miješati u vojničke posle. Ministar rata
ima doista neka prava, a ta su mu podijeljena
od Ćesara. On mora da izvrši sve ono, što mu
Cesar naredi, Ćesar ima po tom pravo navijestiti
rat ili sklopiti mir, učiniti savez sa drugim vla-
darima i voditi u opće sve vanjske poslove. Naj-
viši je dakle vojskovogja sam Ćesar, ali on iz-
ruči vrhovno zapovjedništvo i svojim iskusnim
generalima. Takovi generali, koji su odregjeni
za vojskovogje, vrše sada u našoj armadi službu
armadnih nadzornika. Imenujemo ih po službe-
Br. 486.
Kraljevi darovi.
Beč, 5. kolovoza. Vladar je darovao za
svrhe Crvenog Križa i za potporu potrebnim obi-
teljima ratnika u Austriji i u Ugarskoj po 500.000
kruna. Nadalje je darovao 100.000 kruna za po-
trebne obitelji mobilizovanih iz Bosne i Herce-
govine.
Svečanosti u dvjema vojnim akademijama.
Prema Previšnjem ručnom pismu pitomci
trećeg godišta vojne akademije u Bečkom No-
vom Mjestu i u Modlingu promovirani su po-
ručnicima dne 1. augusta. U zastupstvu Nieg.
Veličanstva, Cara i kralja prisustvovao je sveča-
nosti u Bečkom Novom Mjestu nadvojvoda Karlo
Franjo Josip, a onoj u Modlingu nadvojvoda
Leopold Salvator. Svečanosti su bile jako veli-
čanstvene i učinile su duboki dojam. Nadvojvoda
Leopold Salvator držao je pitomcima patriotski
govor, u kojemu je istaknuo ozbiljnost ovog časa
i za izgled im predočio našega vladara.
Generalni Nadzornik dobrovoljne
sanitetske njege.
Previšnjim ručnim pismom imenovalo je
Njegovo Veličanstvo zamjenika protektora »Crve-
noga Križa« generala konjaničtva nadvojvodu
Franju Salvatora generalnim inspektorom dobro-
voljne sanitetske njege.
Nadvojvodkinja Marija Terezija, maćeha
pokojnog prijestolonasljednika, zatražila je od
njegovog Velič d lu, da smije posvetiti
svoju službu crvenom križu, kao bolničarka. Usljed
te njezine plemenite odluke, upravio je generalni
nadzornik nadvojvoda Franjo Salvator jedno ru-
čno pismo, u kojem joj se najtoplijim riječima
zahvaljuje za tu požrtvovnu namjeru.
Austrijski ministar nastave
akademskoj omladini.
Ministar nastave dr. vitez Hussarek izdao
je slijedeći proglas akademskoj mladeži : Rat je
naviješten! Ogorčeni i spletkarski neprijatelj naše
monarkije već godine i godine prezirući svako
pravo, ruje protiv teritorijalnog posjeda naše
države. Za postignuće svoga cilja imala mu je
služiti zavedena i fanatizovana mladež, kojoj je
bilo namijenjeno da izvede više političkih aten-
noj dobi.
Nadvojvoda Fridrih, koga je Nj. Veličan-
| stvo poslije umorstva Frana Ferdinanda odredilo |
da mora svaki vojnik doći, Prvi dan mobiliza- |
cije odregjen je za ponedjeljak.
Mobilizacija Italije.
»Agencija Stefani» javlja: Pozvana je u
vojsku prva kategorija godišta 1889, i 1890. O-
sim toga od 8. o. mj. god. 1889, i 1890, kra-|
godišta
baltičke ruske flote bio zatečen od odjela nje-| Pak strojari, ložači, kormilari i električari mor-
mačkog brodovlja te da je u bitci bilo sasma
uništeno rusko brodovlje.
marice i osoblje obalnih brzojava,
Mobilizacija u Rumunjskoj.
Pod predsjedanjem kraljevim i u prisustvu
Sukob francusko-njemački. \ prijestolonasljednika zaključilo je ministarsko vi-
Na francusko-njemačkoj granici. | jeće skoro jednoglasno, da ima Rumunija podu-
Službeno se javlja iz Berlina 3 augusta, da su | Zeti sve mjere za obranu svojih granica.
Francuzi već prije objave rata u čitavim kumpa- | 1 Švicarska mobilizira.
nijama prekoračili njemačko-francusku granicu i | Švicarski je »Bundesrat» zaključio da pro-
zauzeli Gottesthal, Metzeral, Markisch i Schlucht- 04. odmah mobilizaciju cjelokupne švicarske
pass. Osim toga su Francuzi povrijedili neutral- | vojske. Švicarski je savezni parlamenat sazvan
nost još tim, što su francuski avijatičari u veli- 2, ponedjeljak u 10 sati prije podne na izvan-
kom broju letjeli u Njemačku preko Belgije i|re4ny sjednicu. Na sjednici će se pretresati i za- | u koliko je to moguće,
Holandije. A i , | ključiti o načinu, kako će se sačuvati neovisnost
Nesumljivo je ustanovljeno, da su Francuzi |i neutralnost zemlje; nadalje će se izabrati vr-
1. o. mj. u veče kod Schluclitpassa još jednom | hovni general vojske te će se zaključiti izdavanje
prešli preko granice, Pucalo se na njemačke stra- papirnoga novca po pet franaka.
že, ali bez ikakova uspjeha. pres Nonunjsket eia
r: |
Sepe trođćenje 0. njenja i Rumunjska ostaje po najnovijim vijestima
odnosima. |
y | neutralna.
Službeno saopćenje veli, da njemačke čete |
nijesu prešle francusku granicu, dok francuske :
čete i bez ikakve objave rata od 2. ov. mj. na- | Ministarstvo izvanjskih poslova đalo je ovo
padaju na njemačke pogranične siraže te su na | saopćenje: Pošto je izmegju Austro-Ugarske i
raznim mjestima prekoračili njemačku granieu, a Srbije buknuo rat, odlučila je vlada danska, da
od sinoć su zauzeli i neka njemačka mjesta. Osim | će u ovom ratu usčuvati potpunu neutralnost,
toga francuski avijatičari kušaju, da s obja Neutralnost Švedske i Norveške.
: Fi uš O kuki Svedska je vlada odlučila, da će u ratu iz-
so ss ješka megju nama. Sigurnost | Megju Austrije i Srbije uzdržati neutralnost.
države sili nas na protuobranu. Car je izdao nuž- g we izvanjskih e NE 57
ne zapovjedi. Njemački je poklisar u Parizu do- No uzeli mjere za zaštitu neutralnosti
bio nalog, da traži svoje putnice.
Engleska najavila Njemačkoj rat.
Franceska mobilizacija.
, Vlad botu obja- Berlin, 5. U utorak ma veče ma 7 sati
a2, i maena: Vade Je a subota i najavila je Engleska Njemačkoj rat. Engleska je
vila proglas, u kome kaže, da je naregjena mo- : :
bilizacija u današnjim prilikama najbolje sredstvo hi provalu Njemačke u Belgiju za »casus
1«,
za časno obezbjegjenje mira. Vlađa želi mirno ž I
ii i iti diplomatski rad, Berlin, 5. Engleska mornarica odmah na-
SVI NR 03 nene eh kon najave rata koncentrirala se u dva dijela,
WA AO. Prvio dio flote postavio se u pravcu Porstmouth-
Franceski odgovor na njemačku notu. Calais, da zatvori kanal, ali je uslijed orkana
Kako javljaju sa mjerodavne strane, Fran- | osnova u prvi mah promašila,
cuska u svomu odgovoru zaobilazi njemački upit. Berlin, 5. Prvi odio njemačkoga bro-
Wolfov dopisni ured konstatira na fenđen-|dovlja koncentrirao se u Kielu iza neposredne
ciozne vijesti Agencije Havas, da je odgovor | objave rata,
Danska ostaje neutralna.
|
|
|
|
|
|
|
svojim punomoćnikom i pouzdanikom u svim |
poslovima, kako se uredovno potvrgjuje, na čelu |
je najvišem vrhovnom.--zapovjedništvu. Nadvoj«
voda je Fridrih bio do ovog imenovanja nad-
zornik sve austrijske zemaljske obrane, i kao ta-
kav pohodio je prošloga svibnja i naš grad i
okolicu. On je radi svoje prijaznosti i ponizno-
sti u vojničkim krugovima veoma obljubljen.
Šef je pak generalnog štaba, koji skupa
sa najboljim časnicima ima zapravo u rukama
sudbinu cijele vojske, barun Konrad-Hecendorf,
Generalni štab izragjuje nacrte, a vojskovogje ih
u sporazumu s njime izvagjaju. Poznato je, da
barun Konrad vrijedi ne samo kod nas, nego i
u vojničkim krugovima drugih država kao neo-
bično bistrouman, nadaren i odlučan čovjek. Naša
je armada, otkako joj je na čelu barun Konrad,
jedna izmegju najbolje organizovanih armada na
svijetu. Opskrbljena je u svemu do najmanje
sitnice, Naši su časnici s novodobnim manovrama,
koje nijesu samo za paiadu, nego se osl jaju,
na istinitim odnošajima,
daleko pokročili u ratnom umjeću. Časnici i voj-
nici gotovo obožavaju. Konrada, i samo njegovo
ime znade uprav da elektrizira našu vojsku. To
je veoma dobra stvar, jer pravi vojskovogja mora
da uživa neograničenu privrženost cijele armade.
Za svu pak opskrbu u vojsci ima se mi-
sliti ministar rata Krobatin. On je čovjek slo-
venskog porijetla, njegov je naime otac kranjski
Slovenac. Već dugo doba služi u ratnom mini-
starstvu, kojemu je sada na čelu, ter je smatran
izvrsnim upraviteljem. Armada je sasvim opskrb-
ljena, svi su magazini puni, Osim toga Krobatin
je pravi strukovnjak u artileriji, pak je taj ogra-
nak naše armade uredio po najnovijim zahtjevima.
Na moru je odregjen za našeg vojskovogju
admiral Anmlun fHlaus. | on je takogjer sloven-
skoga roda. U delegacijama sa slovenskim i
hrvatskim zastupnicima govori uvijek slovenski
ili hrvatski. Admiral Haus žive jedino za našu
mornaricu, za drugo se on ne misli. On je čo-
vjek veoma učen, junački odlučan, a u općenju
sdrugim veoma ljubezan.
Najbolji je poznavaoc Bosne i Hercegovine
u svakom obziru sadašnji presjednik bosanske
zemaljske vlade feldcaigmaister Oskar Pottorek,
O njemu se govori, da je veoma nadaren, odva-
Žan i nagle ali trjezmene odluke, Kako se iz
svega vidi, naša vojska riože da se diči i ponosi
sa svojim vojskovogjami, a Bog će dati, da us-
pjeh ove vojne lovorom ovjenčan bude.
— Dodo —
tata. Od ubojničkog taneta zavedenih fanatičara
pao je i naš prijestolonasljednik. U ogorčenju i
povrijegjena u svom svetom pravu odlučila je
monarkija, da učini tim zločinačkim makinaci-
jama kraj. Ona je trgla mač u pravednoj borbi
za osiguranje svog posjeda. Akademičari! Jedan
dio vaših drugova odazvao se pozivu vrhovnog
vogje pa će u borbi za domovinu zaslužiti svoje
|lovorike. Ali neka i oni, koji nisu pozvani pod
ratne zastave, vrše u drugom smjeru svoju pa-
|triotsku dužnost. Vi, koji ste preostali, vršite
svoje dužnosti, bilo da se dobrovoljno prijavite
za njegu bolesnika i ranjenika, bilo da ispunite
prazna mjesta u javnoj upravi, nastala uslijed
odlaska na bojno polje. Svaki neka pripomogne
koliko mu snaga dopušta za vladara i domovinu.
Atentat na Jauresa.
Na vogju francuskih socijalista Jauresa po-
činjen je atentat. Jedan je pucao na nj iz revol-
vera, tako da je Jaures malo zatim preminuo.
Jaures bio veliki protivnik rata, te se čini
da je baš zato i ubijen.
Vijesti iz naroda.
Iz Čilipa u Konavlima.
Jedno od najplemenitijih dobrih djela, što
čovjek može, da učini, jest u vrijeme rata nje-
gozaije i čuvanje tužnih i nevoljnih ranjenika,
oji su veselo svoj život dali za cara i za dom,
stoga se i u ovome selu odma sastavio odbor
za sakupljanje milodara za »Crveni Krst« i to:
Vlaho Novaković, mediciner; Niko Skurić, narodni
zastupnik; Don Jozo Prodan; Luko Vezilić, se-
[i glavar; Mato Krilanović, općinski prisjednik
i Antun Grbić, koji grozničavo rade i sakupljaju
za ovu plemenitu stvar,
Poznavajući g08 odu u odboru kao veoma
valjane i e ljude, a uopće Čilipjane kao
naprednu čeljad, koji nijesu nikad u rodoljublju
oslali ponazad, već bili uvijek prvi ili izmegju
prvima, uvjeren sam; da će i ova put pokazati
svijetu, da su spravni sve žrtvovati prama onoj:
Blago, život, sve za cara, Sve za cara i za dom!
— Konavljanin.
Iz Podbablja kod Imotskog, 1/8. 1914,
Jutros stiže izjava našega premilostivoga
Cesara i Kralja, da će oružjem u ruci obranit
naša prava, te osvetiti našega ljubljenoga pokoj-
nika prijestolo-nasljednika “Frana Ferdinanda.
Vijest je primljena S veseljem i ushićenjem po-
znate hrvatske Je prama previšnjem Domu.
Glavar sela ju je u posebnom okviru cvijećem
nakićenu, na položaju Kamenamosta zasad lo,
Milota je bilo gledati mlade žene i dje-
vojke, soji su muževi i vjerenici otišli: na
bojno polje, kako zanosno donose Paket te
kite položaj, na komu je zasagjena previšnja od-
luka. Seljani zaustavljaju sei taju, radosne suze
rone, kličući: par prokleiču dušmaninu | Premda
je iz ovog sela radosno krenulo na bojno polje
preko 600 momaka, svatko pjeva i popijeva.