biiiijh

 

Str. 2.

Savez izmegju Njemačke i
Austro-Ugarske.

»Vossiche Zeitung« piše o savezu izme-
gju Austro-Ugarske i Njemačke: ,Njemačko-
austrijski saveznički ugovor sklopljen je 7. li-

pada 1879., a j i je objavljen 3. veljače
1888. U uvodu izjavljuju oba vladara, da će se
pod svaki uvjet brinuti za sigurnost svojih dr-
žava i mir svojih državljana, te da su u tu svr-
hu sklopili »savez mira i megjusobne obrane.«

Članak I. tog ugovora glasi :

»Ako bi proti očekivanju i proti otvorenoj
želji obiju visokih ugovorača jednu od njih na-
pala Rusija, visoki su ugovorači obvezani poma-
gati se megjusobno svim svojim vojnim silama
i sklopiti mir samo u zajedničkom sporazumu.«

Prema tome mora Njemačka pomagati Au-
stro-Ugarskoj, čim bi potonju Rusiju napala.

Član Il, tiče se slučaja, ako bi se Njemačka
ili Austro-Ugarska zaplela u rat s kakovom dru-
gom državom, a ne Rusijom. U toj točci fiksi-
rane su samo odredbe za slučaj, ako bude nma-
padnut jedan od saveznika, a ne za slučaj,, ako
sam napadne. Ako saveznika napadne koja treća
vlast, ne smije drugi saveznik napadača poma-
gati, nego mora prema svom ugovorniku zadr-
-žati »najmanje blagohotnu meutralnost.«

Na to se u či. Il. naglasuje: »Ako u ova:
kom slučaju napadajuću državu podupire Rusija,
budi u formi aktivne kooperacije, budi vojničkim

dredb koje ugrožuj ipadi državu,
dobivaju valjanost odredbe čl. I., t. j. saveznici
se moraju megjusobno podupirati sa svim svo-
jim vojnim silama i sklopiti mir jedino u me-
megjusobnom sporazumu.«

 

Srbija kao bojište.

Od sveukupnog zemljišta Srbije jedva jedna
trećina tvori ono, što vojnik zove terrainom zgo-
dnim za vojničke kretnje, ostalo je manje ili više
neprohodno. Gdje se radi o manjim brežuljcima,
ondje je lako i to tim lakše, što u zemlji ne manjka
izvora za hranu, što imade komunikacija. S druge
strane valja dodati, da je pregled dosta težak,
jer plotovi i voćke ne daju čovjeku da se lako
ogleda i orijentira. Isto tako su lako prohodne
doline na Savi, Dunavu i Moravi, dočim su dolnji
tiekovi Kolubare, Morave i Timoka u jeseni po-
sve pod vodom, te gotovo neprohodni.

Gore su vrlo šumovite, teško prohodne,
osobito za veće odjele četa. Od Ivanjice vode
dvije ceste u Sandžak i to za kola, ali je za to
glavna kosa zapadno od Ibara pokrita gustom
šumom i samo teško prohodna. S razloga što su
šume tako velike i guste nije se lako orientirati,
To vrijedi i glede pograničnog gorja južno od
Nišave. Sedla, prelazi i gorski klanci — osim
Dragomana — leže u visini od preko 100 me-
tara. Gorje sjeverno od Nišave je posve krševito,
ipak pokriveno prostranim šumama, slabo napu-
čeno, a mjestimice bez vode.

Preko 50 posto dolina i brežuljaka sačinja-
vaju njive, ali gospodarstvo se ne tjera racijo-
nalno, Kod Negotina i Kruševca imade isto tako
kao i u Šumadiji prostranih vinograda. Sadi se
mnogo kukuruza, pšenice, raži, ječma, zobi i
duhana.

Cesta imade u Srbiji sva sila, ali su slabo
gragjene, te nisu trajne. Ima se to pripisati tome,
što u pojedinim krajevima nadziru ceste srezki
inžiniri, nu trošak za gradnju i uzdržavanje
imadu da plaćaju općine, kroz koje te ceste vode.
Kako pučanstvo nerado ide u težake, odregjeno
je, da svaki član općine mora, kada ga vlast
pozove, doći, te obavljati one poslove, koji su
nuždni za uzdržavanje cesta i za njihov popravak,

Glavne su ceste: U smjeru od sjevera prema
jugu: od Beograda do Topole, od Kragujevca
do Niša, od Smeđereva preko Požarevca do Niša,
od Niša s jedne strane preko Pirota u Sofiju, a
s druge strane preko Vranje u Skoplje; od Rače
na Savi preko Lopnice, pa od Obrenovca preko
Valjeva na Uzicu, a onda preko Kraljeva do Raške,
pa napokon na istočnoj granici od Kladova preko
Negotina u timočkoj dolini do Pirota. U smjeru
zapadno-istočnom vode ceste: od Loznice preko
Valjeva u Zaječar, od Uzica preko Gacka i Kru-
ševca u Knjaževac, od Prijepoljca preko Preku-
pija i Niša u Sofiju. Od osobite je važnosti
brdski put od Višegrada u Uzice,

Pošto su Dunav i Sava plovne rijeke, to
imađe mnogo više puteva, koji vode od sjevera
na jug, nego li takovih, koji bi išli od zapada
prema istoku, ali ono, što ih imade dobre su i
u dobrom stanju. U koliko imade t. zv. prirod-
mih puteva, to valja držati na umu, da se za
trajnih kiša lako pretvore u prava močvare, a
kako imade mnogo ilovače, to su cešte tako
slabe, da gdjekad nijesu prohodne niti za laka
kola. Najbolje je razvijena cestovna mreža u
dolini M: Tiesnom timočk doli vodi
uzkotračna željeznica i cesta, te je mnogim pu-

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

na granici nalaze jake rieke i visoke gore, to se
redovito preko granice i ne može drugačije nego
po mostu. U gorama su ceste vrlo strme, te o-
biluju mnogim zavojima. Kao vozilo služe ili
seljačka kola ili neka vrst taljiga sa dva kotača,
pred koja srpski seljak upregne po dva vola.

Ko u Srbiji vlada ?

' Preko Švicarske dobiva budimpeštanski list
»Extrablatt“ slijedeći izvještaj o raspoloženju u
Beogradu :

U Srbiji vlada gosp. Pašić samo po imenu.
Uistinu imadu generali Janković, Putnik i njihovi
časnici vlast u svojim rukama. Gosp. Pašić osi-
gurao je sebi megjutim odobravanje većine stra-
načkih vogja, koje mu je u toliko radije bilo
dano, pošto je trebalo izvesti jak udarac protiv
svemoćne vojničke stranke, koja se je svojim
izazovnim ponašanjem kod većine parlamenta
malo po malo omrazila. Nu u tom saznade Jan-
ković od nekoga izdajnika, koje korake kani po-
duzeti vlada. On provali s nekoliko svojih vijer-
nih u konak, gdje su još članovi ministarstva i
nekoji politički vogje kao i prijestolonasljednik

kralja Milana, pošto je bila proglašena opća
amnestia. U to se odmah započelo s agitacijom
protiv kuće Obrenović, a ta se još pooštrila, kad
se raskralj Milan nenadano vratio iz Pariza i od
kralja Aleksandra se dao imenovati najvišim
zapovjednikom cijele oružane sile. Bilo je to g.
1899., a jed i dana se dogodi, da
je vatrogasac Knezović na otvorenoj ulici ispalio
nekoliko revolverskih hitaca na raskralja, Atentat
nije uspio. Knezović bude uapšen, a onda pri-
znade, da ga je vogja radikala, Nikola Pašić, na-
tjerao na to umorstvo.

Na to su Knezović i Pašić bili su osugjeni
na smrt na vješalima. Vatrogasac bude i smaknut,
nu Pašić izbjegne po drugi put smrtnoj kazni,
ovaj put samo uslijed čudnovate mušice raskralja,
koji velikoga radikala nije htio učiniti mučenikom.
Htio ga je samo učiniti smiješnim. Pašić bude
dakle pomilovan i pozvan iz tamnice ravno u
konak. A ovdje je morao sudjelovati kod jednoga
dvorskog dinera. Toga mu radikalci nijesu nikako
mogli oprostiti i tako je gospodin Pašić na novo
otišao u inozemstvo. I tek mnogo kasnije: mu
aktivnim sudjelovanjem u uroti protiv kralja i
kraljice, koja je ovima donijela i smrt, uspije da
se opere od sumnje dinastičke vjernosti.

 

bili sakuplieni. Tada je došlo do d '
scene, za koje je Janković svojim prijetnjama ta-
ko ustrašio prijestolonasljednika, da je ovaj iz-
javio, da će se ragje zahvaliti na prijestolju, nego
da dalje stoji pod terorizmom pravih nasilnika
Srbije. A i Pašić da je prijetio s demisijom.
Jani je na to otišao iz kraljevske palače i
za pol se sata s množinom časnika i nacijona-
lista vratio, nakon što je prije toga dao opkoliti
konak. Što se onda tijekom daljnih pet časaka
dogodilo, jest prema onome, što se čuje, odviše
senzacijalno, a da bi se moglo opisati.

Samo jednu vlas i ono krvoproliće, što su
ga svojedobno časnici na istome mjestu proiz-
veli na kralju Aleksandru i kraljici Dragi, bilo
bi iste subote ponovljeno, da nije u posljednjem
času ona misterijozna brzojavka iz Petrograda,
u čiju se istinitost sumnja, zajedno s priprav-
ljenim revolverom odlučila. To je po prilici isto
tmurno društvo, koje je po kralju Petru omo-
gućilo pristup na okrvavljeno prijestolje. Ono ga
i sad drži u svojoj vlasti i nikako još ne misli,
da sa svojom rabotom zastrašenja prestane. [|
mnogi koji ministar, mnogi koji deputirac te
prijatelj Karagjorgjevića želi u dubini svoje duše,
da dogje Austro-Ugarska i da pomogne istrije-
biti ove prave neprijatelje Srbije, koji nose ta-
kogjer odgovornost za dogogjaje u Sarajevu, te
koji su k tomu urotnici protiv prijestolja i ži-
vota. Da marod i njegovi zastupnici pod ovim
prilikama nijesu za rat, ne treba niti posebno
isticati.

 

Očajno stanje Srbije.

Po vijestima, koje sada, naravno tek posre-
dno, stizavaju, Srbija je već sada, gdje zapravo
nije ni došlo do okršaja sa našim četama, u o-
čajnom stanju. S jedne strane srpska vojska ni-
kako nije spremna za rat, a još manje odušev-
ljena, a s druge strane u Maćedoniji je već buk-
nuo ustanak, koji poprima sve veće i ozbiljnije
dimenzije,

Po jednom brzojavu iz Bukurešta izjavio je
francezki poslanik na srpskom dvoru pred jed-
nim novinarom, da se čudi, kako je Srbija u-
opće mogla da zagazi u rat sa monarhijom,
pošto nije nikako spremna. Još ni danas nije
mobilizacija do kraja izvedena. Jedna jedina
pukovnija tek je u potpunom broju, a pitanje je
hoće li pričuvnici uopće dospjeti da stignu u
svoje čete.

Ovu nepripravnost Srbije još bolje karakte-.
riše vijest sofijskog »Dnevnika«, po kojoj je
srpska vlada zvanično zapitala bugarsku vladu,
da li bi bila voljna uz znatne teritorijalne re-
kompenzacije dopustiti, da se u potrebi srpska
vojska spasi na bugarsko zemljište, Bugarska je
vlada odgovorila, da ovo pitanje, kao i pitanje
ouevljenia srpsko-bugarskog saveza nije aktu-

ino.

Po jednoj vijesti carigradske »Jeunne Tur-
ce« napuštaju srpske posade neke veoma važne
svoje pozicije u Macedoniji, navodno čak i Bi-
tolj su nupustile. Izgleda prema tomu, da Srbija
i ne misli na to, da ustanak u Macedoniji, koji
je na nekim mjestima već buknuo i koji je mo-
guće već, dok to pišemo, postao općeniti, uguši,
jer zato i onako ne bi bila dosta jaka.

 

Iz Pašićeve političke prošlosti.

U jednome budimpeštanskom listu podsjeća neki
osobni prijatelj srpskoga ministra presjednika na
vrlo burna vremena u životu g. Pašića, Prije više
od triđeset godina spominjalo se po prvi put
njegovo ime, onda, kad je otkrivena urota po
Rusima potplaćenih radikala protiv kralja Milana.
Svi urotnici budu uapšeni, samo jedan pobjegne
pravodobno u inozemstvo, Nikola Pašić, koji se

 

tevima u savezu sa pirotskom dolinom. Jer se

 

povratio u svoju d tek nakon odreknuć:

 

Razne sitne vijesti.

— Carigradska vlada je ugasila sve fenjere
uzduž Dardanela i postavila velik broj mind.

— ltalija je odredila moratorij sve do 20
augusta.

— Iz New-Yorka je poslano u Europu po
milijuna dolara za Crveni Križ.

— Bodenkreditanstalt u Beču odredio je
100.000 K za Crveni Križ, a 100.000 za pripo-
moć obiteljima vojnih: obvezanika.

— Vogja Poljaka u njemačkom parlamentu
knez Radzivil uhvaćen je na svom imanju u Ru-
siji i zatvoren od Rusa.

— Javljaju, da će srpska vlada opet preni-
jeti prijestolnicu iz Niša u Skoplje.

— Kako je u Rimu u raznim seminarima
i redovima imnogo klerika, tako ih je množina
pozvana pod oružje. Ganutljivo je bilo, kad su
prije odlaska pošli u Vatikan, da od sv, Oca
prime blagoslov.

— Sjedinjene američke države uzele su pod
svoju zaštitu austro-ugarske gragjane u Rusiji,
a Španjolska opet ruske i srpske podložnike u
Austro-Ugarskoj.

— Iz Odese se javlja da su po Crnom
moru pogašeni svi svjetionici.

— Buduć i rumunjska poštanska plovidba
obustavljena, Carigrad je ostao sasvim ocijepljen
od Europe.

— Bečki listovi jednodušno protestiraju,
što su austro-ugarski državljani u Francuskoj
izloženi brutalnom postupanju, premda još ove
dvije države nijesu u ratnom stanju.

— Engleska je vlada zaplijenila već izgra-
gjeni turski Dreadnought »Sultan Osman«.

— U Linzu je zaplijenjen na kolodvoru je-
dan Blerlotov zrakoplov, što je bio odregjen za
Rusiju.

— Engleški krstaš »Amphion« potonuo je,
jer je udario o minu, što ju je postavio mali
njemački krslaš »Konigin Luise«,

— Uslijed ratnog stanja morat će 100.000
Nijemaca da bježi iz Ingleške.

— U Berlinu se zadnji dan stavnje vjen-
čalo 1800 ženidbenih para.

 

Domaće vijesti.

Izbori u Šibeniku za |, tijelo dovršeni
su dne 9 ov, mj. Predloženici pravaške stranke
izbrani jednoglasno.

Dr. Oto Frangeš imenovan je šefom
poljoprivrednog osjeka bosanske vlade.

Dr. J. Macchiedo, prisjednik zem.
Odbora u Zadru, uapšen je u Erceg-Novomu,
gdje je služio u vojsci.

Bojna pošta. Po odredbi c, k. Mini-
starstva unutr, posala bojna je pošta počela dje-
lovati od 4 ov. mj.

U Opatiji je zatvorena podružnica »Ja-
dranske Banke«, — Kod književnika Rikarda Ka-
talinića-Jeretova učinjena je premetačina.

Francuzi zarobili grofa Poja-
čevića. Iz poznatog franceskog , kupališta
Vichy-a dolazi ovamo vijest, da su franceske
oblasti nakon proglašenja rata deternirale mini-
stra za Hrvatsku dra. Theodora grofa Pejačevića,
a zajedno s njim deternirana je i njegova obitelj.
Oblasti ga ne puštaju, da izagje iz Francuske.

Zabranjeni tiskopisi. Naredbom ć.
k. Ministarstva unutr. posala i pravde zabranjeno
je primanje časopisa što izlaze u Rusiji, te je
odregjena revizija neperiodičkih tiskanica, što od
onamo stižu.

Nestašica sitnog novca. U svim
se našim gradovima već nekoliko dana osjeća

: Br. 486.

metu prouzročuje golemih zaprijeka. S jedne stra-
ne vojnici, pozvani pod oružje, ponieli su sobom
mnogo novca, većim dielom u srebru, da im se
papir ne kvari, a s druge strane ima_u pučanstvu
ogroman broj nerazboritih ljudi koji srebrni no-
vac čuvaju kod kuče, krivo misleći, da baknote
nemaju više svoju stalnu vriednost. Svi trgovci
i mušterije, a tako i svi zavodi, općinski i drža-
vni, nalaze se u neprilici radi te pojave. Megju-
tim, javlja se s mjerodavne strane, da se je vla-
da već pobrinula, da stavi u promet nove velike
količine novca u srebru i niklu.

Proti poskupljivanju živeža.
»Wiener Zeitung« donosi carsku naredbu, kojom
se za cijelu Austriju najstrožije zabranjuje raznim
trgovcima, da poskupljuju živež. U naredbi se
veli, da se zabranjuje povisivanje cjena živežu
za ljude i životinje, kao i one robe iz koje se
priugotavlja hrana, a ujedno se zabranjuje pre-
kupljivanje robe i zahtjeva od svakoga, da Odmah
prijavi; one poduzetnike, koji bi sakrivali. veće
količine razne robe. Naredba za prekršitelje pro-
pisuje ne samo velike globe, nego i gubitak o-
brtne dozvole.

Ured Crvenoga Krsta za oba-
vijesti. Beč, VI. Dreihufeisengasse, 4 (Kriegs-
schule).

Austrijsko društvo črvenoga krsta, koje
po mogućnosti unapredjuje i popunjava vojničke
zavode priskrbljivanjem odjelaka za premašanje
ranjenika, vojnih bolnica, ustanovljivanjem dru-
štvenih bolnica, oporavilišta i stanica za njegu,
okrijepljivanjem i hranjenjem, ranjenih i: bolesnih
na željezničkim stanicama, umnoživanjem _ za-
vojnog materijala i t. d., utemeljilo je takogjer
jedan "

Ured za obavijesti.

Tome je uredu svrha da rogjacima časnika
i momčadi što se nalaze na bojnom polju, dade
čim brže obavijesti 0 njihovom boravku, odno-
sno ako su isti bili ranjeni ili oboljeli.

Propitivanja na ovaj ured imadu se upra-
viti putem pisma ili brzojavke. — Usmena pro-
pitivanja neće se moći primiti s tehničkih po-
teškoća s obzirom na predvidljivi broj istih.

Takova propitivanja moraju sadržavati sli-
jedeće podatke :

1. Vojni odjel: n. pr.
kovnija.

2. Satniju, eskadronu, bateriju i t. d. n,
pr. 2. satnija.

3. Četu, n. pr. 3. četa.

Ime i prezime, n. pr. Dragutin Vukic. (U
slučaju jednakih imena, imade se navesti po-
bliža oznaka uvedena službenim putem: n, pt.
Dragutin Vukić IIl.).

7 5. Stupanj časti: n. pr. kapral.

6, Tačnu adresu onoga koji postavlja upit.

Sva ova propitivanja imadu se u interesu
brze i tačne obavijesti otpremiti čitljivo napisana,
mogu biti sastavljena u kojemu god zemaljskom
jeziku, te se preporučuje, da se u svakom mje-
stu opredijeli jedna ili više osoba, kojim će biti
zadaća da vode dopisivanje sa uredom .za oba-
vijesti a koje imadu dobro čitljivi rukopis.

Za pismena propitivanja najprikladnije su
naročite dvostruke dopisnice, koje se mogu na-
baviti kod dojednog poštanskog ureda. Za brzo-
javna propitkivanja imade se uporabiti adresa :
»Rotkreuz-Auskunftsbureau«, a ako se želi brzo-
javni odgovor, mora se platiti u ime pristojbine
za povratni odgovor iznos od 1 krune.

Dalnja propitivanja imadu se upraviti na
ono mjesto boravišta, koje bude naznačio ured
za obavijesti.

U Budimpešti će se ustrojiti pak po dru-
štvu crvenogu krsta za zemlje ugarske krune
takogjer poseban ured za obavijesti,

Od Uprave pokrajinskog pripomoćnog dru-
štva Crvenog Krsta za Dalmaciju.

Posluh automobila i motorbota
na poziv organa jawnih straža.
Primamo : Izvolite, u interesu pučanstva, obna-
roditi u nastajućem broju Vašeg cijenjenog ča-
sopisa slijedeću objavu :

Vozeći automobili nijesu se često oda-
zvali pozivu organa javne sigurnosti i stoga se
je na njih pucalo. Eda se što takovo u buduće
zapriječi i da se uklone nezgode, koje bi mo-
gle odatle nastati, upozoruje se pučanstvo a o-
sobito vodići automobila (šoferi), da svaki voz
ili lagja na motor a osobito automobili moraju
se bezuvjetno zaustaviti na poziv organa javne
sigurnosti, kao redara, žandara, patrol4, straža,
pošto se inače osobe koje se voze izvrgavaju
pogibelji, da budu ustrijeljene, Za c. k. Namje-
snika Thurn,

Smotanje ekonomskog života
uslijed ratnih prilika 1 Došlo je do zna-
nja c. k. Ministarstva trgovine, da su neka obrt+
na poduzeća ograničila ili obustavila svoje dje-
lovanje bez da je ta mjera opravdanu i da su
pojedine trgovačke tvrtke uskratile primanje na-
ručenih predmeta, Po obavljenim izviđima sve
to bi se imalo dogagjati, jer odpusne osobe mi-
sle, da su ih dosadašnji dogagjaji riješili svake

4, pješačka pu-

 

j brnog i sitnog novca, što u pro-

P La i