PRAVA. CRVENA HRVATSKA Br. 487. CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU KRAN AAN AA NON U DUBROVNIKU, 22. AUGUSTA 1914. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ ŠTVU. — ZA ZAHVALE E ZA OGLASE 20 PARA PO STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. 1 PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, | RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI Osamdesetpeti Rogjendan Njeg. Velič. Frana Josipa I. Nijedan »Kraljev dan« nije bio tako zanosno, tako oduševljeno po svoj našoj Monarhiji proslavljen kao ovogodišnji, o- samdeset i peti | Dojedan gragjanin naše slavne i sta- rodnevne države s dubokim poštovanjem i sinovskom odanošću obraćao je, onaj dan osobito, svoje misli na sijedog Monarha i upravljao vruće molbe Svemogućemu za Njegov dug život, promišljajući u duši, ko- liko nam je svijem dragocjeno zdravlje i snaga sijedog i viteškog našeg Ćesara i Kralja! Nakon tolikih nevjerojatno drskih i bahatih izazova sa strane Srbije naša je Monarhija dostojanstveno mirovala, dok se nije čaša prelila, dok nijesu bombe i re- volveri kragujevački do kraja izcrpili uprav nevjerojatnu našu strpljivost. Naš viteški Vladar, a s njim i svi Mu vijerni i odani narodi, uvidio je, da se da- lje više ne može. Trebalo je na ljutu ranu metnuti ljutu travu ! I Srbija se nije pokorila. Taj nepromišljeni prkos izazvao je u- žasan rat. Uzvišenom i do suza ganutljivom po- zivu našeg Viteškog Vladara odazvali su se svi narodi neslućenim i nevigjenim odu- ševljenjem. Europa se nije tomu nadala, pogotovo ne Srbija ni Crnagora a najmanje Rusija. Ma gdje su mogli i samo snijevati, da ćemo se mi katolički Slaveni oduseviti za kozačku Rusiju, a pogotovo mi Hrvati zaželjeti se maćedonskih srpskih odnošaja! Hvala milomu Bogu, nijesmo sami! Bog je snami i pravica! S nama je i sa- veznica Njemačka! Svi su narodi Monarhije jednodušni! Svi su čvrsto uz Vladarevo Prijestolje! I Bog je do sad blagoslovio naše o- ružje na svim stranama! To je najljepša utjeha dobrom i sije- dom Monarhu za Njegov Rogjendan! I unaprijed će naša hrabra vojska bit lovorom ovjenčana, slavit pobjedu za po- bjedom, jer Bog je snami, ko prot nami ? Živio nam naš dobri Ćesar, i Kralj još za mnogo ljeta! Dočekao utjehu za utjehom! Živio naš hrvatski Kralj ! Sa ratišta. NA SRPSKOM BOJIŠTU. Prodiranje naših četa u Srbiju. Šabac zauzet. Na 14. ov. mj. naše su čete na mnogo mjesta prodrle u Srbiju i potisnule neprijateljske čete. Sve akcije, što su dosada naše čete predu- zele, bile su uspješne. abac je u našim rukama, Budipeštanski »Pester Lloyd« javlja iz Le- voče (Ugarska): Gragjanska garda u Popradu EUROPSKI RAT mladi čovjek, koji je služio u srpskoj vojsci kao aktivni vojnik, pobjegao je za vrijeme mobiliza- cije sa šesnaest drugova preko granice u Ugar- sku i priča, da srpski oficiri brutalno postupaju sa mo.nčadijom, da momčad gladuje, da se je pučanstvo Srbije već prije rata pobunilo i da u Srbiji vlada opće mnijenje, da se narod u ovom ratu jednostavno vodi kao u klaonicu, pa svako ko samo može, kuša da pobjegne, a bježe naj- više preko granice u Bugarsku, jer se preko te granice najlakše može proći. Naše čete bacile su 14. ov. mj. nakon že- stokih borba neprijatelja iz položaja, koji je du- go utvrgjivan i s jakom posadom, a koji leži na istočnim obalnim uzvisinama Drine blizu Loz- nice i Lješnice. Ovdje kao i kod Šabca odbijeni su mnogobrojni protiv-napadaji Srba, koji su izvedeni s velikom hrabrošću 14. ov. mj. poslije podne i u noći izmegju 14. i 15. ov. mj. Naše čete nastaviše na 16. ov. mj. napredovanje uz divne pobjede. Zaplijenjena je jedna zastava, dva topa i dvije mašinske puške, Neprijateljski su gubitci teški, a i naši nijesu neznatni. Poje- dinosti o tome još nema. Velika pobjeda naše vojske u Srbiji. Borbe na Drini. koje su bite javljene, do- vele su do odlučne pobjede naših četa nad ja- kim neprijateljskim četama, koje su potisnute prema Valjevu. Zarobljeno je mnogo ljudi, a zaplijenjeno je mnogo ratnog materijala. Proga- njanje je meprijatelja_u potpunom toku. Naše čete borile su se sa zamjernom hrabrošću proliv po snazi isto tako brojnog neprijatelja, koji je bio u jakim položajima, Naročito zaslužuje da se spomene varaždinska pješačka pukovnija broj 16., čiji su časnici i vojnici uz najteže okolnosti sa starom prokušanom žilavom hrabrošću uyljek Caru vjernih Hrvata jurišali do pobjede. Potankosti o toku borbi i zaplije- njenim trofejama javiće se. Naši ranjenici u Budimpešti. BUDIMPEŠTA, 16. augusta. Jutros u 8/2 sati došao je na istočni kolodvor vojnički voz iz Zemuna sa ranjenicima 47 vojnika i časnika, koji su ranjeni u boju kod Šabca te smješteni u troja željeznička kola II. i Ill, razreda. Na ko- lodvoru čekali su liječnici, Ranjenici su najprije preneseni u čekaonicu trećeg razreda, a megju njima se nalazi samo 5 teško ranjenih. Jedan pješak, kome je šrapnel smrvio nogu, rekao je smijući se liječniku: »Zar ne, gospo- dine doktore, za 10 dana moći ću opet mlatiti Srbel« Liječnici su promijenili u čekaonici za- voje i ustanovili, da je u poljskim bolnicama pružena ranjenicima brižna liječnička prva po- moć, koja je bez prigovora, Zatim su ranjenici preneseni u posadnu bolnicu broj 16. Pred ko- lodvorom skupilo se je općinstvo, koje je bro- jilo na hiljade i priredilo ranjenim vojnicima burne ovacije. BUDIMPEŠTA, 17. augusta. Amo su pre- vezeni naši vojnici, koji su bili ranjeni u bitki kod Šapca. U sve ih je 91, a_megju njima i 4 teško ranjena, Svi ranjenici s oduševljenjem go- vore o junaštvu naših četa. Kada su ranjenike okrijepili, preneseni su bili u bolnicu. Raspoloženje ranjenika je izvrsno i svi iz- juvljuju, da jedva čekaju čas, da se opet po- vrate u rat. Bojevi kod Šapca. BUDIMPEŠTA, 19. augusta, Jučer u jutro prispjelo je iz Zemuna sa poštanskim vlakom 180 vojnika, koji su ranjeni u bojevima kod Šapca, megju njima je 42 teško ranjeno. Na ko- lodvoru su ih dočekala izaslanstva »Crvenog | bojevima sudjelovale. Oni oduševljeno opisuju bitke kod prelaza Save i govore o očajnim bor- | bama po šabačkim ulicama sa Srbima, koji ni- | jesu vojnici, a koji su pucali s prozora i s vrata. | Vojnici su ranjeni najviše po nogama, iz čega \ se zaključuje, da su Srbi pucali ležeći iz opkopa |i da nijesu imali dobre puške. | Srbi ostavljaju Maceđdoniju. SOFIJA, 19. augusta. Srpsko stanovništvo potpuno je ostavilo Maćedoniju. Srbi su uzeli |sa sobom sav novac, vrijedne predmete i crkveni | pribor. Oplijenjene su mnogobrcjne bugarske | crkve, a Srbi su oskvrnuli mnoštvo desetogo- dišnje djece. Na crnogorskoj granici, BEČ, (Kor. B.) Crnogorske trupe, koje su u više navrata pokušale, da prodru na naš teri- torij, bile su posvuda bačene natrag, uz jake gubitke. Mnoštvo je crnogorskih vojnika mrtvih i ranjenih, i ako su lakše ranjene u bijegu vu- kli sa sobom. NA MORU. »Zriny« i »Zenta«, — Junačko držanje jednog razorača. BEČ, 18. augusta. Vijest inostranih listova, da su austro-ugarski ratni brod »Zriny« i još tri druga broda potonula, sasvim je izmišljena. To se je jedino moglo desiti malenomu krstašu »Zen- ta«, na koga je bilo napalo nekoliko mnogo jačih neprijateljskih brodova, koji su ga potisnuli, Od toga vremena nema nikakova glasa o »Zenti«. stalira se, da je jedan naš torpedski razorač, i ako je 16 franceskih ratnih brodova i velikih krstaša što manjeg što većeg kalibra na nj pucalo, ipak se neozlijegjen u jednu našu luku sklonuo. SA SJEVERNOG BOJIŠTA. Lažne vijesti o ruskom prodiranju. BEČ. Vijesti o navedenim ruskim uspjesima na našem pograničnom području, koje su izašle u nekim stranim listovima, stoje u potpunom protuslovlju sa istinom. Mješovita ruska odje- ljenja, koja su mjestimice u neposrednom po- graničnom području nekoliko kilometara prodrla, prebačena su odmah preko granice kod Zalosce, Brodyja i Sokala. Njihovo djelovanje ograničilo se je uopće na plijenjenje i palenje pograničnih sela, koja su bez obrane, Naprotiv više naših konjaničkih odijeljenja doprlo je daleko preko ruske granice u unutrašnjost Rusije, Ruski zarobljenici u Lavovu. LAVOV, 18. augusta, U nedjelju stigli su ovamo ruski pješaci i kozaci, koji su zarobljeni u pograničnim okršajima. Zamašna njemačka pobjeda nad Rusima. Tri hiljade zarobljenika. BERLIN, 19. augusta. (Wolifov ured.) Ge- neralno zapovjećništvo I. vojnog zbora javlja: Dne 17. o. mj. zametnula se bitka kod Stallu- ponena, pa su se tom prilikom razna odjeljenja 1, vojnog zbora borila neopisivom hrabrošću, tako da smo odnijeli pobjedu. U naše je ruke palo više no tri hiljade zarobljenika i šest ma- šinskih pušaka. Bili smo zarobili još mnogo više ruskih mašinskih pušaka, ali pošto ih nijesmo mogli sobom ponijeti, učinili smo ih neupotreb- ljivim. Zaposjednuće Mlave. BERLIN. 19. augusta. Wolfov ured javlja : Grad Mlavu u Rusiji zaposjele su njemačke čete, Koncentrisanje ruskih četa kod Kišenjeva. Naprotiv pomenutim novinarskim vijestima kon- | SA ZAPADNOG BOJIŠTA. Car Vilim Berlincima, BERLIN, 16. augusta. Car Vilim uputio je vrhovnom načelniku Berlina ovo riješenje : »Ratne operacije sile me, da maknem iz Berlina moj glavui stan. Tom prilikom ne mogu pa ino, a da berlinskom gragjanstvu ne reknem »Zbogom !» izjavljujući mu u isto doba najto- pliju zahvalnost za sve one manifestacije i do- kaze ljubavi i nagnuća, što mi ih je u ovim ve- likim i sudbonosnim danima u obilju izjavilo. Ja se čvrsto nadam u božju pomoć, u hrabrost svoje vojske i mornarice i u nepokolebivu slo- žnost njemačkoga naroda u času opasnosti. Na- ša pravedna stvar mora pobjediti.« Car Vilim II. je 16. augusta krenuo iz Ber- lina prema Mainzu. »Voss'sche Zeitung« javlja o franceskim zarobljenicima, koji su stigli u Frankfurt na Majni: Većina zarobljenika ima poderane lakovane cipele, i plitke cipele od žutog ševroa i poderane gamaše. Mnogi zarobljenici nemaju bluze, nego se ogrnuli kabanicom preko košulje, Patrone su im date | zamotane u papiru, koje su oko vrata svezali | kanafom. Zarobljenici pričaju o teškim bojevima | kod Miihlhausena. Njemačka bujica vojske sasma |ih je nenadano poplavila. Tek kad su Nijemci | korakom na juriš došli, ugledali su ih stotinu | metara blizu. Momčad se nije skoro mogla vidjeti radi sivih uniforma. | Uništen jedan podmorski čamac. BERLIN, 18. augusta. Wolfov ured javlja: Od mnogih podmorskih čamaca, koji su otplovili prema engleskoj obali, nije se do sada vratio podmorski čamac »U 15«. Prema vijestima engle- skih listova uništen je ovaj podmorski čamac u borbi s engleskim brodovima. Potankosti o bitci kod Miihlhausena. | BERLIN, 18. augusta. O bitci kod Miihl- | hausena javljaju se još ove potankosti: U gornji | Elsas bio je prodro 1!/a franceski vojni zbor, | dok su se njemačke čete još sakupljale. Pored svega toga Nijemci navališe na neprijatelja i po- lisnuše ga u pravcu prema Belfortu. Potankosti o zauzeću Liitticha. BERLIN, 18. augusta. Generalni kvartir- | majster javlja: »Sada se već može otkriti tajna o zauzeću Liilticha. Prije no je počeo rat, dola- zili su franceski oficiri, a možda i momci, da | pouče Belgijance u utvrdnoj službi. Tomu nije | bilo šta da se zabavi. Ali, kad je otpočeo rat, | tim je od strane Franceske i Belgije bila povri- | jegjena neutralnost. Mi smo se morali žurno dati |na posao. | Još nemobilizirane regimente poslate su u Lilttich. Šest slabih mirovnih brigada sa nešto | konjice i topništvom zauzeše Liittich, Naši su \ neprijatelji mislili, da kod Liitticha ima 120.000 | Nijemaca, koji nijesu mogli da nastave prodira- | nje radi toga, što su morali imati teškoća u op- skrbljivanju hranom. No u istinu drugi je bio uzrok toj pauzi. | sad su tek Nijemci počeli da prodiru, pa će njemačke armije nastupiti prodi- ranje i dobro opskrbljene i dobro oboružane, Neprijatelj je mislio da je u utvrdama siguran, ali je naša teška artiljerija prisilila glavne utvrde, da se poslije kralkog pucanja predadu. Ostale de naši topovi pretvoriše u kratko vrijeme gomilom ruševina, megju kojima su posade u- kopane. Sada se utvrde raščiščavaju pa ih spre- | mamo za odbranu.« * * * | Držanje Italije. | BERLIN, 16. augusta. S obzirom na kola- juće glasine, da Italija zauzima naprama Nje- | mačkoj i Austro-ugarskoj malo prijateljsko dr- FRANKFURT, 19. augusta. Prema jednoj žanje, naredila je talijanska vlada ovdješnjem uhvatila je mladog srpskog vojnog bjegunca i | Križa«. Ranjenici su dobre volje i pričaju o ju- dovela ga k državnom odvjetništvu u Levoči, Taj | načkom držanju austro-ugarskih četa, koje su u bukureštskoj vijesti, koja je došla preko Rima svom diplomatskom poslovogji, da tim glasovi- »Franktfurter Zeitungu« koncentrišu se kod Ki- | ma stane na put, Talijanski je poslovogja, iz- šenjeve velike mase ruskih četa. | javi da su neosnovane vijesti, što se prosipaju.