-kobnijeg Sedana. CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. IZLAZI SVAKE SUBOTE Br. 490. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE LIL ŠAL LL aL LN LA aL DNS LS LSE LL pt ČL pt mt | God. X. | AAN A : U DUBROVNIKU, [2. SEPTEMBRA 1914. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- Francuska uoči drugog »Ima trula u Danskoj“. Tek je prošao mjesec dana, otkad,se sraziše francuska sa njemačkim vojskama, a već se svuda pobjedonosna njemačka vcj- ska nalazi pred vratima Pariza. - »Haniba ante portasl« Iza kako je u malo dana njem. vojska pokorila Belgiju, francusku savez- nicu, potukla Engleze sjedinjene sa franc. četama kod Maubeuge i S. Quentina a Fran- cuze od Cambrai do južnih Vogeza, osvoji jurišom sve znamenitije tvrgje franc., koje su bile smatrane neosvojive kao Manou- ville, S. Quentin, Montmedy, Givet i Mau- beuge, dok su iz ostalih tvrgja, La Fere, Laon, Soissons, Reims i Amiens, posade glavom bez obzira pobjegle. Iz same gla- sovite tvrgjave Lulle, za koju Francuzi po- trošiše milijarda, pobježe posada ostavivši neprijatelju sve topove. Tako je sada Ni- jemcima otvoren put sa sjevera i istoka prema Parizu. Francuzi do sada svugdje po- tučeni, i ako potpomagani od Engleza i Belgijanaca, pokazaše se junaci samo u bje- žanju-ispred-ajem:-vojske:——--Što--čeka sada koncentrovanu franc. vojsku na jugu Pa- riza, kad se srazi sa ujedinjenim njem. voj- skama, lako je predvidjeti. Kada vojska vidi, da je do sada svuda bila potučena, da sami časnici bježe brže od istih ustra- šenih vojnika, da se generali svagjaju a ge- neralissimus Joffre kuša odreći se vrhov- nog zapovjedništva, lako je razumjeti; na kojem niskom niveau stoji moral četa; a svak znade, koliko vrijedi jedna vojska i ako brojnija, ako joj je moral nizak uslijed neprestanih poraza prema neprijateljskoj vojsci, koja neprestano bere lovorike po- bjeda i slave na bojnom polju. Koliko po- stotaka srčanosti, ustrajnosti, samoprijegora i otporne snage gubi demoralizovana vojska, toliko postotaka dobiva pobjedonosna voj- ska u drugim težim okršajima. Povijest još ne pamti, da se žrtvuju bez otpora zname- nite tvrgje, kao što su La Fere, Laon, Sois- sons, Reims, Amiens i Lulle, Je li tom div- ljem bijegu »causa movens« grozni strah, kukavičluk ili čak njemački zlatiši, povijest će nam s vremenom to rasvijetliti. To je nešto još nečuveno. Francuzi se spravljahu febrilno za 44 god. za rat s Njemačkom; »revanche« im bio uvijek pred očima i drugi njihov »Credo«, sipali se ne milijoni nego milijarde za organizaciju vojske, za po- dizanje neosvojenih tvrgja, glasovali zakon o trogodišnjoj službi, da pruže svijetu ovaj ža- losni prizor, koji pobugjuje gotovo sažaljenje. Da čovjek shvati pravi uzrok ovog »debacle« franc. vojske, treba da dublje u narodu traži taj uzrok, Da jedan narod bude jedinstven, disciplinaran, da ima u sebi otporne snage, ustrajnosti u borbi i samoprijegora u teškim časovima, treba dajbudi, da srčika naroda bude zdrava, tre- ba, da narod ima naime jaku vjeru i mo- ralno da žive, Osim Platona i samog Wol- taira dovikuje svim državnicima već prote- stanat Waschiogton glasoviti političar i dr- žavnik u svojoj oporuci: »Vjera i moral potrebne su potpore općeg blagostanja. Onaj ne ljubi domovine ni naroda svoga, |koji ta dva moćna stupa ljudske sreće pot-! kone. samim. parlamentarcima. Poznat je » | kopava. Svaki ih pravi politik isto tako ljubi škandal 1904. god. u parlamentu iranc., i štuje, kao što svaki pobožni čovjek. kad je Pariška loža denuncirala vladi kato- Koliko vjera i moral unapregjuju sreću \ličke časnike. Od vlade se je zahtjevalo, suet Providnost Božju u vogjenju naroda), koja se proteže kroz sve dogogjaje franc. naroda ,Et nunc reges inteligite: erudimini, qui judicatis terram“. naroda, blagostanje države, ne da se iz- mjeriti.« Uvijek nek nam budu u pa- meti riječi onog simpatičnog pisca sa ta- lijanske obale, iskušanog patriote: »čo- pak, domovino, domovino, nevjeruj mu, taj hini otadžbeništvo, to je najgori gragjanin.« A s kojeg razloga? Ko-se bo iznevjeri Bogu i vjeri, koja čovjeka krijepi u borbi, iznevjerit će se još prije domovini te će se prije ili poslije ponudit »al maggior offer- rente« te mnemajuć više uzvišenih ideala, materijalni užitci, i za to bježi od svega, što mu može zapriječiti to uživanje. Prvoga vijeka kršćanstva točile su rim- ski narod 23 opačine, koje nabraja Apostol | naroda, te se tako slaže sa Senekom, koji , promatrajuć življenje Rimljana bolno vapi: »sve je puno opačina i zločinstava, više se zla čini nego se može pedepsom zacijeliti. U velike se natječu u opakosti, svaki je dari viša želja griješiti a manja stidljivost. Opačine nijesu više tajne, pred očima se zbivaju.« Ovo rastrovano moralno življenje starih Rimljana pospiješi pad rimskog car- stva. Takovo gotovo stanje vidimo u Fran- cuskoj ova zadnja četiri decenija na vjer- skom, moralnom i socijalnom polju. Oblast vrhovna udara vjeru ostrakizmom, tjera je iz škola, iz sudova, iz obitelji, iz vojništva, iz svake upra.e. Da se lakše to postigne, tjeraju se redovnici iz Francuske, kojih se je većina bavila samoprijegorno i uzorno odgojem mladeži, otcijepljuje se država od Crkve, uvagja se u škole laički moral ne obaziruć se na izjave samih najviših misli- oca svih vijekova prije i poslije Krista, da ćudoregje bez vjere ne može uspijevati, »Uzmite, kaže sam Woltaire, od čovjeka vjeru u Boga, koji nagragjuje i kazni, do- puštate, da društvo poplavi grijeh, lopov- ština, nasilnici i očaje. (Tom. 41 Philoso-, soviti socijolozi te Fonillć se ne žaca ispo- vidjeti, da je vjera najmoćniji čimbenik, koji očevidno oplemenjuje, te najveća zapreka ćudorednim prekršajima. Uzdrmana tako vjera, a po njoj i mo- ral u masama, ne čudimo se, gdje vidimo strašne posljedice u socijalnom životu. Te- melj obitelji uzdrman je razriješivosti že- nitbe, broj stanovništva sve to više pada usvojenjem Malthusove teorije i drugih u- mjetnih protunaravnih sredstava za sprije- čenje poroda, pronevjerenja su u velikom stilu na dnevnom redu, a da se auktori sudbeno ne progone. Imamo slučaj Dio, koji kao likvidator konfiskovanih redov- ničkih dobara pronevjeri deset milijona fra- naka a progonjen sudbeno nije bio, jer je imao uza se' potkupljenu štampu i pomoć- nika iz vladinih krugova. Sudci su potku- pljivi i ovisni o hirima vlastodržaca, kako smo vidjeli u aferi Dreifusov_j i nedavno u (procesu žene ministra Caillaux, ubojice neporočnog Calmette. Parlamenat, ta naj- slobodoumnija institucija, postaje organ lože Pariške »Grand Orient«, koja diktuje za- vjek, koji huli na oltare, na ženitbenu vi-/ jernost, na pristojnost, na poštenje, a viče | | da časnici, na koje sumnjaju, da idu kri- omice na misu, izgube službu, ili budu pre-|Sa ratišta. mješteni ili dajbudi, da ne budu proma- |knuti. Combes, komu čestitaše »Grand Orient«, što onako uporno vrši svoje repu- | nakon velikih bitaka bila nastala neka pauza, kao blikansko zvanje, u proganjanju kongrega- | tišina pred burom, već se od 9. ov. mj. zametla cija proti svim gragjanskim i humanitatnim | u Galiciji nova strašna bitka, koja se je kao o- zakonima, zahvaljuje framasonima za me- | čekivala. Naša se je vojna snaga oborila na ru- Na sjevernom bojištu, Dok je na sjevernom ralištu zadnje dane dene riječi i pridoda, da će svoje djelo | sko lijevo krilo, što se već jedanaest dana nala- do kraja izvršiti samo, da mu oni pomognu. Na povik Gambettove lozinke: »Le stoji i ispražnjenje Lavova. | zilo istočno od Lavova. U savezu s dogagjajima na ovom ratištu To je ispražnjenje clericalisme, c' est I' ennemi«, izdaju se iz- | uzslijedilo iz strategičkih razloga, nipošto pako nimni zakoni g. 1880., g 1881., g. 1882., | uslijed taktičke nedaće naše vojske, pa se može vjeri katoličkoj, proti Crkvi, proti redovni- cima, a puštaju se na miru protestanti, ži- dovi i masoni, koji sačinjavaju vrhovni par- | njegova domovina i njegov Bog postaju | g. 1884., 1886., 1888., g. 1892.-1900. proti | uputiti na analogiju s Insterburgom. Svak je ra- | zumio, zašto su Nijemci ispraznili taj grad, a na | posljetku se pokazalo, ća je ta mjera bila od velikog zamašaja za razvitak daljnih stvari. Isto tako stoji s Lavovom. Momentano se je s obzi- lamenat u Francuskoj. Interesantno je zabi- |rom ma strategičku potrebu ispraznio, a kasnije lježiti, da dok Francuzi kuju ragrafe proti kongregacijama, Nijemci ko-| vahu ozbiljne paragrafe, biva topove od' 42 cm. + Welijed —laiciziranja+-pake- škole +broj zločinstava i samoubijstava sve više i više razne pa-| će se pokazati, kako je to ispražnjenje bilo po- trebno za provedenje naših osnova, i kako je bilo korisno po sam grad. Idući će dogagjaji dati posvema pravo ministru-predsjedniku grofu Tiszi, kad je rekao, da »smo sada najgore prebrodili». Nema više razloga nikakovoj zabrinutosti, jer se pripravljaju stvari, koje će dokazati, da sve, raste. Službeni izvještaj od god. 1904 kon- što se zbilo u istočnoj Galiciji, stoji u savezu statuje, da je broj zločinstava u razdoblju |S jednom sjajno koncipiranom osnovom, koju od 20 god. poskočio za 30%, a što je | | najestrašnije, naj-viši broj pada na mladež. | Advokat Robert, poznati auktoritet na po- lju kazaivih stvari, na osnovu žalosnih ali istinitih i neoborivih činjenica, dokaza, da je broj djece osugjene radi zločinstava u naša vojska upravo divno provagja. Zato samo imalo strpljenja. Sa ovog ratišta stigle su kroz zadnje dane ove vijesti : 5/9. U istočnoj Galiciji je jučerašnji dan protekao bez ikakovih dogagjaja. Danklova voi- ska velikom energijom napada na Lublin. Dalekosežnost Auifenbergova uspjeha tek je 20 god. od 1875-95 poskočio od 20,035 |sada posvema objašnjena: ovaj Auffenbergov na 30.763. uspjeh za Ruse je prava katastrofa. Da nije bilo Neumrli Brunetiere držao je predavanje | ovoga uspjeha, onda bi usporedne obje ruske u Orleansu o tom, kako na njivi današnjeg morala poganluk opet niče. U Parizu, srcu Franceske, tom modernom Babilonu, opaža Brunetiere, ima novina koliko hoćeš. Uzmi koje mu drago u ruke, pak baci oko na rubriku Faits divers i srsi će te proći, Od ubijstava i samo ubijstava sve vrvi, vojske mogle za nas postati kobne, Uspjeh Auf- fenbergove pobjede jest ovaj: mi smo već go- tovi s jednom od one.obje ruske vojske. A sada dolazi na red druga ruska vojska. : Sjajno su se iskazali austrijski domobranci i moravske pukovnije, 6/9. Službeno se javlja: Due 3 o. mj. pu: cali su Rusi na u dalekom krugu oko Lavova načinjene šančeve. No naše čete već su bile od- ovim činjenicama ispod ruke ide kaznena | stupile, da sačuvaju otvoren grad od bombardo- phie generale p. 23.) Tako misle i svi gla- | statistika. Uništena vjera u masama, rastro- |vano' privatno i socijalno življenje uslijed uništenog morala, eto vam pravog i jedinog razloga strašnog i nečuvenog ,debacla“ |rođu vjeru, što su mu je oteli, uzalud će za reorganizaciju vojske, za trogodišnju | službu, uzaludan i nemoćan će biti zvučni »Revanche“ za punim soframa, jer jedino narod jake vjere, čistog morala posjeduje prave uvjete sigurne pobjede biva jedinstvo, disciplinu, ustrajnost, otpornu snagu, samo- prijegor i neugasivo čustvo domovinske ljubavi posvećene od same vjere, koja mu nalaže sebe i sve svoje žrtvovat na oltaru domovine, kako je to pokazao hrvatski na- rod kroz tristogodišnju borbu sa Osman- lijama_i Španjolski narod za sedamsto- godišnje borbe proti Arapima, ,unicum“ u svjetskoj povijesti. Hoćemo li pako promatrat iranc. narod sa teologično pragmatičnog gledišta, onda će za cijelo svaki duboki motrilac spaziti onu ,crvenu nil“ (tako označuje veliki Bos- vanja i jer su za to govorili operativni obziri, da se Lavov ostavi neprijatelju bez borbe, Bom- bardovi.nje je dakle bilo upereno protiv šančeva koji nijesu imali obrane, I Armija generala Dankla ponovo je u že- franc. vojske. Dokle god ne povrate na- |stokoj borbi. Na ostalom irontu vlada razmjereno nakon biti gomilanje zlata i bogastva, uzalud će | velikih bitaka prošle nedjelje mir. biti trašenje milijarda za neosvojive tvrgje, |... Iz stana novinskih ratnih izvjestitelja javljeno Vrhovnom zapovjedništvu nije jučer 5. o. mj. stigle nikakove vijesti o bojevima u istočnoj Galiciji, Na bezkrajnom operacionom području kod Lubina ljuti bojevi traju dalje; naproti tome je jučer kod centruma oko Lavova nastao zastoj u bojevima. To najbolje dokazuje, da su se u jednu ruku naše čete sustavno iu potpunom redu povukle, te da_je u drugu ruku neprijatelj odviše smalaksao, a da bi nas mogao progoniti. Stoga se mora mirno prosugjivati ispražnjenje Lavova, koje je posljedica viših tehničkih razloga..Lavov je ispražajen, jer je njegov položaj vojnički ne- povoljan, tako da bi svakoj četi, koja se u njem nalazi, kod navale sa svih strana zaprijetila po- gibelj, da bude potpuno okružena. Stoga su bili mjerodavni vojnički obziri, a pred ovima moraju da isčeznu narodni osjećaji, kao i pomisao: o političkom prestižu. Prema mojim privatnim o- bavijestima raspoloženje je vrlo samosvjesno, jer ispražnjenje Lavova spada u okvir operacije, koja |će jamačno dovesti do pobjede.