PRAVNA VENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD, MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Br. 496. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. ADS NINO U DUBROVNIKU, 24. OKTOBRA 1914. God. X. Poljaci u sadašnjem ratu. Već se odavna na poljanama Poljske žestok boj bije: borba izmegju istočne i zapadne kulture, te izmegju katoličke i ru- sko-pravoslavne crkve, pak nije čuda, da je iu sadašnjem ratu gotovo cijela Poljska krvavim pozorištem toli velikih i tako straš- nih bitaka, kakovih doista svijet ne pamti. Slavna je i junačka povijest poljskoga naroda 'kao i nas Hrvata, i u mnogočem imamo dosta dodirnih tačaka: na megji smo izmegju Istoka i Zapada, na udarcu smo bili od provala divljih naroda, na bra- niku smo bili cijele Evrope za više stoljeća proti turskoj najezdi. Vežu nas i bratski slavenski osjaćaji, ista vjera, ista kultura, te izmegju svih Slavena Poljaci su nama Hr- vatima najbliži. Ali nažalost i ista zla sudbina, koja je pratila nekad slavno hrvatsko kraljevstvo, zahvatila je i nekad toli slavnu i moguću Poljsku. Domaća nesloga obijesne i degene- risane aristokracije, tako zvane »šlahte“, survala je u propast poljsko kraljevstvo. 1 Poljska-je triput bila odijeljena i na troje razdijeljena: jedan dio spade pod Prusku, drugi pod našu Monarhiju, a treći-najveći pod Rusiju. \ Ali i ako je poljsko kraljevstvo već od preko sto godina propalo, a poljska zemlja toli nemilo raskomadana bila, to ipak poljski narod od preko 25 milijuna duša još izginuo nije. Poljaci još uvijek živu i poljski osjećaju, a nijesu još na svoju slavnu prošlost zaboravili, ni svoje se slo- bode i samostalnosti odrekli. Katolička naime vjera, zapadna civili- zacija i jaka narodna svijest na slavnu proš- lost uzdižu još Poljake i čine ih tako ja- kim i znamenitim faktorom u Evropi, da se u svjetskoj politici još i danas živo ras- preda o poljskoj državi, i da pitanje Polja- ka nije još konačno riješeno. Megjutim Poljaci u Austriji najbolje «prolaze, jer ne samo da njihova narodnost nije nimalo ugrožena, već uživaju sve mo- «guće blagodati konstitucijonalne države, da- pače.i neka posebna privilegija. Bitće mo pravedni i nepristrani, pak ćemo priznati, da u pruskoj Poljskoj Po- ljacima do sada nijesu ruže cvale, ali im je kud i kamo bolje nego li u veliko-slaven- skoj Rusiji. Pangermanstvo i protestantizam nije mogao, da mirno trpi u svojoj sredini toli jaki slavenski i katolički poljski eleme- nat. Ali.je sada pruska vlada uvidila svoju pogrješnu politiku prema Poljacima, da na- ime progoneći iste čini tim najveću uslugu ppravoslavnoj“ Rusiji. — Ovaj rat otvorio je bolje oči i njemačkim protestantima i pangermanima, i zato oni već napuštaju sva- ku borbu proti katoličkim Slavenima, i kako se u sadašnjem ratu bore rame uzrame s njima proti ruskom panslavizmu, koji identi- fikuje panslavizam sa ,,pravoslavljem““, tako zahtijevaju da se svi sporovi megju«Nijem- cima i Slavenima riješe mirnim putem na temelju pravednosti. Germanska trijezmenost pruža nam ne- oboriva jamstva, da će Nijemci riječ svoju održati, , Naprotiv čudna je i svakomu odviše poznata žalosna činjenica, da Poljaci, taj slavenski narod, koji svijetu dava tolikih dubokih genija, najgore prolazi u pansla- vističkoj Rusiji. Koliko su Poljaci pretrpjeli, a koliko još i danas trpe i radi svoje na- rodnosti i radi svoje vjere od ruskog im- | perijalizma i fanatičnog »pravoslavlja«, za- pravo se izreći ne može. Čovjek bi rekao, e se je moguća Rusija zaklela, da će polj- sko ime istrijebiti sa lica zemlje. — ) Što sve samosilna Rusija jadnim Po- ljacima nije učinila! Ukinula im narodne škole, zatvorila stara i slavna sveučilišta, očistila bogate fondove, konfiscirala svu silu velikih imanja, napunila Poljacima svoje tamnice i napučila Sibiriju, zabranila polj- skoj djeci, da se u svom materinjem jeziku i Bogu mole ; progonila i uništavala sve što je poljsko i katoličko. Poljaci su u Rusiji pravi mučenici ! Ali sa svim ovim samosiljem nije us- pjelo Rusiji, da poljski narod, koji je bio na velikom stupnju kulture i odgojen u vi- šestoljetnoj političkoj slobodi, ni uništi, ni u robove pretvori. Ovaj teški ruski jaram | morao je kod Poljaka izazvati reakciju, a izazivlje je još i danas. Dao Bog, da“ ovaj rat oslobodi. Poljake daljnjih ruskih tortura. A reklo bi se, da i hoće! Jer ako su se do sada i tragično izja- lovili svi pokušaji prošloga vijeka, da se uskrisi poljsko kraljevstvo, to još svaka na- da izgubljena nije. Veliki i požrtvovni do- moljubi Hugo Kollataj, Tadeusz Koszciuski i Jozef Poniatowsky nijesu doista imali sre- će, da vide svoje nade ispunjene. Propala je konstitucija trećeg Maja“ od 1791, kao i ,kongresno kraljestvo ;“ ugušen je i u- stanak za slobodu 1830. kao i revolucija od 1863, čija se je pedeseta obljetnica pro- šle godine po cijeloj Poljskoj toli odušev- ljeno proslavila, ali sve nam je jasnim do- kazom, da narodna svijest kod Poljaka još nije izumrla. Netom je buknuo ovaj rat, Poljacima je opet zasjao tračak nade, da će se barem osloboditi onaj dio naroda, što stenje pod ruskim jarmom, a možda bi se moglo i obnoviti staro, slavno poljsko kraljevstvo. I zato oni srću u rat najvećim oduševlje- njem, zato onako lete u borbu njihove le- gije dobrovoljaca proti Rusima, tlačiteljima vjere i domovine, svakog prava i pravice. Svako poljsko srce sad opet jače kuca, svaka duša sad opet svesrdno Boga moli, ponavljajući starodrevnu svoju pjesmu : ,Bože coš Polske“, a svačija. usta šapću : ,Jošter Poljska nij' propala !“ svi ti zahtjevi uvažiti i izvršiti. A_mi još čekamo odgovor na naš prijedlog, da li će se još i dalje Opravdani zahtjevi. Banovinska je vlada ukinula učenje čiri- lice u hrvatskim školama; ćirilskih natpisa u javnosti je nestalo, kao da ih nikad ni bilo nije; banovinska štampa opravdano predlaže, da se promjeni i naziv »jugoslavenske« u .»hrvatsku« akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu; za- grebačka »Hrvatska« pozivlje rektorat sveučilišta, da se ne samo povede za promjenom ostalih sveučilišta, te zabrani frekventiranje podanicima s nama zaraćenih država, već da naša hrvatska »alma mater« ukloni iz aule i one ploče i table sa čirilskim natpisima, i nadamo se, da će se naš jezik morat krstiti po našim školama srpsko- hrvatskim, i da li će još i nadalje naša djeca inorat kopat oči i gubit vrijeme učenjem čirilice. Već su se naše škole gotovo sve otvorile, a da glede toga još nikakova koraka naša školska vlast nije poduzela. Koliko ćemo na to još če- kati, — idemo da vidimo! Rusko-pravoslavna propaganda u istočnoj Galiciji. Netom su Rusi zaposjeli Lavov i dio istočne Galicije, odmah su započeli širenjem »svetog pravoslavlja«. Nadbiskupa grčko-sjedinjenih ka- tolika Andriju grofa Szeptycky silom su odveli iz Lavova u unutrašnju Rusiju, da se ne bi čuo glas njegova prosvjeda pred cijelom Evropom proti otimačinama, što ih Rusi počinjaju na grčko-katolicima. Ali je ipak vas svijet sa ogor- čenjem doznao, kako je odmah iza zauzeća do- jurio u Lavov ruski pravoslavni biskup Eulogije sa svojim sveštenicima i ovršio svečanu službu Božju u stolnoj crkvi grko-katolika, premda ima u Lavovu i lijepa i velika crkva grko-istočnjaka. Tim su Rusi pokazali, kako znaju častit svačiju vjersku slobodu, a osobito grko-katolika, koje oni ne mogu nikako da trpe, pak ih i progone mnogo više nego li same rimo-katolike. Lijepo na ovo primjećuje jedan njemački list, kako nijednom protestanskom _'pastoru_nije još na um palo, da ide “ni u pravoslavnu, ni u katoličku crkvu vršit svoju službu Božju, pa da tu i nema protestanske bogomolje. Ai Rusi_uvi- jek ostaju samosilni! Rusi. Na ovako nečuveno nasilje prosvjedovali su rusinski zastupnici, neka cijela evropska štampa dozna, kako Rusi i silom i milom provode agitaciju za prelaz na »pra- voslavlje«. Sa ratišta. Na sjevernom. bojištu. Bojevi protiv Rusije napreduju. Njemačka je vojska" pred Varšavom, nakon što su ruske čete bile potisnute i prekinut im prelaz preko Visle. Pojačanjem naše vojske, i nastupom novih njemačkih četa izravnao se je prvašnji nerazmjer u brojevima megju neprijatellima, pa netom je Rusima brojna nadmoć prestala djelovati, počeli su gubiti i_na zemljištu na svim linijama. Varšava je kula ruskog gospodstva u Polj- skoj, pa im je sve nastojanje sada okrenuto, to da Varšavu obrane Zod opsade, Zato im treba da svakako zapriječe prelaz naših četa preko Visle i Sana. Na sjevernom krilu Rusi su pokušali ponovnu ofensivu proti istočnoj Pruskoj, ali se je ta za- ustavila nakon bojeva kod Lycka, Avgustova, Suvalki i Schirwindta. g Na južnom krilu Rusi su uslijed odlučne o- fensive naše vojske stjerani u obranu. Ali im ta obrana slabo uspjeva. Sa zapada, i što je još važnije, s juga naša vojska tjera Ruse od jednog položaja u drugi. Hrabre su naše čete već prešle kod Chyrowa, Sjeniawe i kod Jaroslava preko Sana, pa sada navaljuju na visove na desnoj obali te rijeke, tjerajući Ruse s njih. Na jugu od Prezemysla, kod kojeg su Rusi imali.40 hi- ljada mrtvih i ranjenih, ta je navala dospjela već do Mizynieca, a kako su naši sada na sjeveru od Przemysla, kod Jaroslava, prešli“preko Sana, za Ruse postoji opasnost, da se cijelo njihovo lijevo krilo, galička vojska, odsječe od središta, K tomu još pridolazi, da su one naše čete, koje proganjaju Ruse — iza s toliko nada poduzetog i tako kukavno dovršenog upada u Ugarsku — već dospjele u dolinu Stryja i Šwice, te svojim napredovanjem. došle gotovo u legja ruskim po- zicijama na Sanu. Time im pako presijecaju li- niju za uzmak prama istoku, te ih tjeraju prama sjeveru u naručaj ovih naših četa, koje su kod Jaroslava i Seniawe prešle preko Sana. __ U središtu pako Rusima nipošto ne polazi za rukom njihova ofenziva, Bačeni iz prostora oko Radoma, oni su u više navrata s velikom silom pokušali suzbiti napredovanje njemačke i naše vojske proti Varšavi, svaki put bez uspjeha. I zadnji pokušaj, da s velikim mnoštvom konja- nika obustave pridolaženje savezničke vojske na zapadu od Varšave, izjalovilo se, te su ih naši bacili natrag preko Sohačeva, koji leži 40.km. zapadno od spomenute tvrgjave. Sa ovog ratišta zadnje vijesti javljaju 20/10.: Bitka u srednjoj Galiciji postaje sve žešća a oso- bito sjeverno od rijeke Strwiaz. Naša navala dobila postojano na prostoru okolo pojedinih osobito važnih visova. Borilo se na obim; stranama sa skrajnom žestinom. Svi su se pokušaji neprijatelja, da nam po- novno oduzmu Magieru, izjalovili; a nasuprot su naše čete osvojile sjevero-istočno od Tyszko- vice jedan brežuljak, okolo kojega se je radi nje- gove važnosti mnogo borilo. Južno od Magiere bio je neprijatelj iz više mjestija izbačen. U ovim bojevima ponovno je bilo mnogo Rusa zarobljeno, a megju njima i jedan general, te zaplijenjeno mašinskih pnšaka. Južno od rijeke Strwiaz, gdje se naša fronta proteže preko Starog Sambora, bije se bitka. Naše su čete zaposjele ,Stryj, , Korčzmezo, Sereth, izačkako su neprijatelja istisle. 21/10.: U teškim i napomim napadajima na utvrgjene položaje neprijatelja od .Felsztina do Chausse istočno Medyke mi smo opet dobili te- rena na više mjesta. Dok ruski protunapadaji nijesu mogli mi- gdje prodrijeti, naše su čete prošle noći jurišem zauzele visinu Kapele sjeverno Miziniece. Južno Magiere uspjelo je našim četama već jučer, da se u osvojenim mjestima priprave na zatizeće visova. Na južnom krilu boj je u glavuom vogjen od artilerije. U Karpatima bio je od nas jučer zauzet prolaz Jablonica, zadnji još prolaz koga su , dr- žali ruski odjeli. : Po tome na ugarskom teritoriju nema .više nijednog neprijatelja. Naše napredovanje u .Bukovini , dostiglo je Veliki Serets. 22/10. U bitci s obe strane Strwiaza us- pjelo lje sada nama da s napadajem [pogjemo naprijed i u prostoru južnom ove rijeke, zauzeli smo pak na dominitajućoj trygonometer-visini 668 južno istočno od Starog :Sambora dvije ne- prijateljske obrambene;pozicije, koje se nalaze jedna za drugom. Sjeverno-zapadno spomenutog mjesta . pri- makla se naša bojna linija još bliže cesti jpra- ma Starasolu. 3 Prama današnjim izvještajima bilo je u za- dnjim bojevima zarobljeno 3.400 Rusa, a megju istim 25 oficira, a zaplijenilo se 15 mašinskih pušaka. : U Černovic su stigle naše prednje. čete. Sa zapadnog bojišta. Nakon što su Nijemci osvojili onako brzo drugu po jakosti utvrdu na svijčtu Anversti, za- uzeli su na_14. ov, mj.Brugge, a naj15. Ostende; navalili su na to žestoko 'na zapadno krilo sa- vezne belgijske i francuske vojske, đa prodru kroza nj. U toliko dolaze vijesti o porazu dviju kavalerijskih divizija zapadno od Eille. " Brzojavne vijesti s tog ratišta javljaju dne 20/10: Njemačke čete, koje su napredovale iz Ostende uzduž obale, sukobile su se na predjelu Yser kod Nieuporta sa neprijateljskim silama, te se od prekjučer nalaze s istim u borbi. Jučer takogjer bili su odbijeni neprijateljski napadaji zapadno od Lille i to uz teške gubitke po napadača. o 21/10: Na kanalu Ysere, čete se nalaze još u žestokom boju. ' E Neprijatelj_je podupirao svoju artiljeriju s mora i to sjevero-zapadno od Neupofta. — Pri tome je jedna engleska torpedača bila od naše artiljerije .učinjena , nesposobna ,za boj